Ishodi učenja:

I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 
- klasificirati i prikazati biološki važne molekule te povezati njihovu građu s kemijskim reakcijama i promjenama u procesu metabolizma
- opisati pojedinosti reakcija biosinteze biološki važnih makromolekula te njihovu ulogu u izgradnji složenih molekulskih struktura organizma 
- opisati pojedinosti reakcija u kojima se stvara i troši energija te izračunati i usporediti energijsku bilancu anaboličkih i kataboličkih reakcija proteina, ugljikohidrata i masti
- integrirati metaboličku sudbinu određenog sastojka hrane od njegove probave i apsorpcije do potpune razgradnje ili pretvorbe u neki međuprodukt metabolizma 
- navesti osobitosti metaboličkih procesa u skeletnom mišićju, masnom tkivu, jetri i mozgu 
- objasniti mehanizme regulacije metaboličkih procesa te ulogu hormona u integraciji metabolizma proteina, ugljikohidrata i masti 
- interpretirati biokemijsku pozadinu poremećaja uzrokovanih pogreškama u strukturi molekula, biokemijskim reakcijama ili biokemijskim procesima 
- interpretirati dijagnostičku važnost enzima i proteina seruma

II. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 
- samostalno pripremiti i rukovati s biološkim uzorcima za analizu
- samostalno izvesti kvalitativne metode kemijske analize za dokazivanje patološki ili normalno prisutnih sastojaka u biološkim tekućinama ili jednostavnim otopinama
- samostalno izvesti kvantitativne metode kemijske analize za određivanje pokazatelja lipidnog statusa, glikemijskog indeksa, aktivnosti enzima te neproteinskih dušikovih spojeva u biološkim tekućinama ili jednostavnim otopinama
- samostalno ili uz nadzor voditelja izvesti laboratorijske tehnike centrifugiranja, spektrofotometrije i elektroforeze 
- uočiti određenu kemijsku promjenu te je povezati s odgovarajućim fiziološkim ili patofiziološkim procesom 
- izračunati i prikazati rezultate kvantitativne analize te primijeniti teorijsko znanje u interpretaciji rezultata

1. R. Murray: Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada, Zagreb 2011.

1. L. Stryer: Biokemija, Školska knjiga, Zagreb, 2012.

2. J. McMurry, Osnove organske kemije, Prijevod 7. izdanja, Zrinski, Čakovec, 2014.

Studenti su obvezni dolaziti na vrijeme, redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave što će se evidentirati u INP aplikaciji u koju se student dužan prijaviti na svakom obliku nastave kojem prisustvuje. Student mora prisustvovati na minimalno 70% seminara i vježbi. Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastavnih sati bilo kojeg od oblika nastave (više od 9 sati seminara ili više od 6 sati vježbi), gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Strogo je zabranjena uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i tijekom pisanja ispita i kratkih provjera znanja. Po završetku vježbe, student je obavezan napisati referat i dostaviti ga na pregled u dogovoru s voditeljicom vježbe. Da bi ostvario maksimum bodova po vježbi, student ima pravo na maksimalno jedan ispravak referata za svaku vježbu pri čemu se mora pridržavati rokova za predaju referata. Za rad u laboratoriju student mora imati propisanu radnu odjeću (bijelu kutu) i pribor (krpa, ravnalo, kalkulator) te pisane materijale o sadržaju vježbe koje je student dužan kupiti u Knjižnici.

Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova,  student tijekom nastave može ostvariti do 70 bodova, a na završnom ispitu do 30 bodova. Struktura ocjene za kolegij Biokemija u akademskoj godini 2024/2025. prikazana je u Tablici 1.

Tablica 1.

Pisani međuispiti

Tijekom semestra planirane su 2 pisane provjera znanja (međuispita) koje obuhvaćaju gradivo s predavanja, seminara i vježbi.

Međuispit I obuhvaća gradivo P1-P14, S1-S5 i V1-V4.
Međuispit II obuhvaća gradivo P15-P26 i S5-S10 i V5-V7.

Na svakom pisanom međuispitu student može postići maksimalno 25 ocjenskih bodova.

Pisani međuispiti sastoje se od 40 pitanja višestrukog odabira i vrednuju se prema kriterijima navedenim u tablici 2. Na svakom međuispitu student od ukupnog broja zadataka mora imati minimalno 50% točno riješenih zadataka kako bi zadovoljio kriterije za dobivanje ocjenskih bodova. Bodovi ostvareni na pojedinom međuispitu važeći su samo u tekućoj akademskoj godini u kojoj su položeni.
Tablica 2. Vrednovanje pisanih međuispita I i II

Popravak međuispita

Popravak međuispita I ili II moguć je nakon završene redovite nastave u terminima određenima satnicom izvođenja nastave. Student može jednokratno popraviti jedan ili više međuispita. Student može pristupiti popravku međuispita u slučaju ako nije zadovoljio minimalne kriterije (50 % točno riješenih zadataka) na nekom od međuispita, ako želi popraviti uspjeh na međuispitu ili ako je opravdano izostao. Ukoliko student popravlja međuispit jer nije zadovoljan s prethodnim postignućem, dobit će onaj broj ocjenskih bodova koje je stekao popravkom međuispita. Bodovanje popravka međuispita vrši se prema kriterijima navedenim u tablici 2.

Laboratorijske vježbe

U semestru je planirano 7 laboratorijskih vježbi tijekom kojih student može prikupiti maksimalno 12 ocjenskih bodova. Vrednovanje vježbovne nastave podrazumijeva točno odrađenu vježbu (maksimalno 3,5 ocjenskih bodova) te ispunjen i priznat referat (maksimalno 7 ocjenskih bodova) te 1,5 bod koji student može ostvariti na temelju pokazanog terorijskog znanja te kvalitetnog i savjesnog izvršavanja eksperimentalnog rada, prema procjeni voditeljica vježbi. Na početku svake vježbe, student će biti usmeno ispitan gradivo koje je definirano zadanom literaturom za pojedinu vježbu. Ukoliko student ne zadovolji minimalan kriterij poznavanja teorijskog dijela, neće moći pristupiti eksperimentalnom dijelu vježbe. Usmeno ispitivanje može se izvršiti i tijekom eksperimentalnog rada. 

Seminari

U semestru je planirano 10 seminara tijekom kojih student može prikupiti maksimalno 8 ocjenskih bodova. Vrednovanje uključuje kratke pisane provjere znanja iz gradiva obrađenih na seminaru te aktivno sudjelovanje tijekom seminarske nastave. Pisane provjere znanja donose maksimalno 6 ocjenskih bodova, a aktivnim sudjelovanjem na seminarima stječu se 2 ocjenska boda. Naknadno pisanje ili ponavljanje kratkih provjera znanja nije moguće. Termini kratkih provjera znanja biti će naknadno definirani u dogovoru sa studentima.
Prva kratka provjera znanja obuhvaćat će gradivo S1 – S3.
Druga kratka provjera znanja obuhvaćat će gradivo S4 – S6.
Treća kratka provjera znanja obuhvaćat će gradivo S7 – S9.
Tablica 3. Vrednovanje kratkih pisanih provjera znanja

Završni ispit

Student koji je tijekom nastave ostvario ukupno minimalno 35 ocjenskih bodova stekao je pravo na pristupanje završnom ispitu. 
Student koji je tijekom nastave i/ili nakon popravka međuispita sakupio manje od 35 ocjenskih bodova i/ili je izostao više od 30% seminara i vježbi nije zadovoljio minimalne kriterije, ocjenjuje se ocjenom neuspješan (F) i mora ponovno upisati kolegij Biokemija.

Završni ispit je obvezan, a sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Tijekom završnog ispita, student može ostvariti maksimalno 30 ocjenskih bodova, od toga 15 ocjenskih bodova na pisanom dijelu te 15 ocjenskih bodova na usmenom dijelu završnog ispita. Student može pristupiti završnom ispitu najviše 3 puta u jednoj akademskoj godini.

Pisani i usmeni dio završnog ispita obuhvaćaju cjelokupno gradivo predviđeno nastavnim planom i programom kolegija Biokemija.

Pisani dio ispita sastoji se od 30 pitanja, a da bi student zadovoljio minimalne kriterije i stekao ocjenske bodove, mora imati 50% točno riješenih zadataka. U slučaju da student na završnom ispitu ne zadovolji minimalne kriterije, pristupa ponovno završnom ispitu na sljedećem ispitnom roku. Uspjeh na pisanom dijelu završnog ispita pretvara se u ocjenske bodove prema kriterijima navedenim u tablici 4.

Tablica 4. Vrednovanje pisanog dijela završnog ispita
 

Vrednovanje usmenog dijela ispita završnog ispita:
7,5 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije
8-9 ocjenskih bodova: prosječan odgovor s primjetnim pogreškama
10-12 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor 
13-15 ocjenskih bodova: izniman odgovor
 

Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje student mora biti pozitivno ocijenjen na pisanom i usmenom dijelu završnog ispita, a u protivnom mora ponovno pristupiti završnom ispitu. Student koji odbije ocjenu na usmenom dijelu ispita mora ponovno pristupiti i pisanom  i usmenom dijelu ispita.

Oblikovanje završne ocjene

Ocjenskim bodovima ostvarenim tijekom nastave pridružuju se bodovi ostvareni na završnom ispitu. 
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno temeljem konačnog postignuća na sljedeći način:

90 - 100 ocjenskih bodova               A     izvrstan (5)
75 - 89,9 ocjenskih bodova              B      vrlo dobar (4)
60 - 74,9 ocjenskih bodova              C     dobar (3)
50 - 59,9 ocjenskih bodova              D     dovoljan (2)
                                                             F     nedovoljan (1)                                              
U e-indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.

Završni ispit je obvezan, a sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Tijekom završnog ispita, student može ostvariti maksimalno 30 ocjenskih bodova, od toga 15 ocjenskih bodova na pisanom dijelu te 15 ocjenskih bodova na usmenom dijelu završnog ispita. Student može pristupiti završnom ispitu najviše 3 puta u jednoj akademskoj godini.

Pisani i usmeni dio završnog ispita obuhvaćaju cjelokupno gradivo predviđeno nastavnim planom i programom kolegija Biokemija.

Pisani dio ispita sastoji se od 30 pitanja, a da bi student zadovoljio minimalne kriterije i stekao ocjenske bodove, mora imati 50% točno riješenih zadataka. U slučaju da student na završnom ispitu ne zadovolji minimalne kriterije, pristupa ponovno završnom ispitu na sljedećem ispitnom roku. Uspjeh na pisanom dijelu završnog ispita pretvara se u ocjenske bodove prema kriterijima navedenim u tablici 4.