Medicinska kemija i biokemija I

Katedra za medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju

Studiji

Medicina

Studijska godina

ISVU ID

83646

URL

ECTS

8

Stimulativni ECTS: 0 (0.00 %)

Predavači

prof. dr. sc. Tota Marin, mr. pharm. nositelj

izv. prof. dr. sc. Batičić Lara, dipl. sanit. ing.

Budeš Ana-Marija, univ. mag. chem.

prof. dr. sc. Čanadi Jurešić Gordana, dipl. ing.

prof. dr. sc. Detel Dijana, dr. med.

izv. prof. dr. sc. Klepac Damir, dipl. ing.

asistentica Lukšić Lea, mag. pharm.

prof. dr. sc. Malenica Mladenka, dipl. ing. bioteh.

izv. prof. dr. sc. Petković Didović Mirna, dipl. ing. kemije

prof. dr. sc. Valić Srećko, prof.

Detalji 2026/2027

Nastavno opterećenje: 35P+40S+30V

Ciljevi predmeta:

Usvajanje znanja o organskim i anorganskim kemijskim spojevima koji su sastojci živih stanica ili koji služe za sintezu tih sastojaka, kemijskim i energetskim promjenama prilikom njihovih pretvorbi, elektrokemijskim procesima, kinetici kemijskih reakcija i njenoj primjeni na biološke sustave te termodinamičkim odnosima bitnim za razumijevanje metabolizma u fiziološkim i patološkim uvjetima. Razumijevanje odnosa strukture i reaktivnosti koji se očituje u biološkim reakcijama i učincima lijekova na biološke reakcije.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Razvijanje spoznaja o nedjeljivom jedinstvu kemijskih reakcija u živoj i neživoj tvari, odnosu strukture i reaktivnosti, povezanosti kemijskih i energetskih promjena, univerzalnoj vrijednosti zakona termodinamike; razvijanje sposobnosti korištenja stečenoga znanja za razumijevanje metaboličkih pretvorbi u organizmu; stjecanje specifičnih vještina rada u laboratoriju.

Kroz seminarski dio gradiva na modelu malih i jednostavnih molekula produbljuju se spoznaje o odnosu građe, fizičkih i kemijskih svojstava, interakcijama između molekula i kemijskim promjenama, što se zatim primjenjuje na biomolekule; razvija se sposobnost samostalne obrade zadane teme i kritički pristup literaturi.

Na vježbama se razvija pristup u rješavanju računskih zadataka te problema vezanih uz pojedine teme nastavnog programa. Također, razvijaju se govorne i pisane komunikacijske vještine prilikom iznošenja rješenja danih zadataka i problema.

Praktične laboratorijske vježbe omogućuju stjecanje vještina eksperimentalnoga rada, savladavanje osnovnih laboratorijskih tehnika i metoda rada (pipetiranje, titracija, mjerenje pH, kromatografija, polarimetrija, fotometrija). Razvija se timski rad te primjena informatičkih tehnologija, sposobnost kreativnog i kritičkog razmišljanja pri izvođenju zaključaka na temelju podataka dobivenih analizom. Razvija se i osjećaj za etičnost i odgovornost prilikom interpretacije rezultata kliničke analize.

Korelativnost i korespodentnost predmeta:

Program iz Medicinske kemije i biokemije I povezan je s određenim dijelovima kolegija Fizike, Biologije i Biokemije II te se njima i dopunjuje.

Pristup učenju i poučavanju u predmetu:

Tijekom predavanja i seminara studenti će upoznati uzajamnu ovisnost građe i funkcije biološki značajnih molekula, njihova svojstva kao i kemijske reakcije potrebne za razumijevanje metaboličkih procesa u organizmu. Kroz eksperimentalne vježbe studenti će usvojiti osnovne laboratorijske tehnike te metode vezane uz biokemijska ispitivanja.

1. J. Rupčić, R. Domitrović, Č. Milin, M. Tota, D. Broznić: PRIRUČNIK ZA SEMINARE I VJEŽBE

IZ MEDICINSKE KEMIJE I BIOKEMIJE I.,Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet - Rijeka, 2012.

2. J. McMurry: OSNOVE ORGANSKE KEMIJE, Zrinski d.d., Čakovec, 2014.

3. R.K. Murray, D.A. Bender, K.M. Botham, P.J. Kennelly, V.W. Rodwell i P.A. Weil: Harperova

ilustrirana biokemija, 28. izdanje; Medicinska naklada, Zagreb, 2011.

4. P.W. Atkins, M.J. Clugston: NAČELA FIZIKALNE KEMIJE, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
5. N. Burger: Zbirka zadataka iz kemije za studente medicine i stomatologije, Medicinska

naklada, Zagreb, 2012.

1. I. Filipović, S. Lipanović: OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA, VIII. promijenjeno izdanje, Školska

Knjiga, Zagreb, 1991.

2. D. Reed: Chemistry for Biologists, Pearson Education Ltd., Harlow, UK, 2013;

3. J. McMurry, D.S. Ballantine, C.A. Hoeger and V.E. Peterson: Fundamentals of General, Organic and

Biological Chemistry, 7th Edition, Pearson Education Inc., USA, 2013;

4. M. Sikirica: Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

Obveze studenata/studentica:
Pohađanje svih oblika nastave je obvezno, a student mora pristupiti svim provjerama znanja. (potrebno je ponijeti olovku gradacije 2B). Student može opravdano izostati s 30 % svakog od oblika nastave. Neodrađena vježba mora se kolokvirati. Za pristupanje laboratorijskoj vježbi student je obavezan imati bijelu kutu, praktikum za vježbe, kalkulator, krpu, flomaster za pisanje po staklu.

Vrednovanje obveza studenata/studentica:

Uvjeti za pristup završnom ispitu i oslobođenje
Pristup ispitu: Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su prikupili najmanje 35 ocjenskih bodova tijekom semestra, uz obvezan uvjet da je uspješno položen treći međuispit (međuispit III).
Pravo pristupa popravcima: Popravnim pisanim međuispitima mogu pristupiti studenti koji tijekom semestra nisu sakupili minimalno 35 bodova, studenti koji nisu zadovoljni postignutim uspjehom te studenti koji nisu pristupili redovnim provjerama znanja.
Oslobođenje od pismenog dijela završnog ispita: Studenti koji polože sva tri parcijalna testa u prvom terminu pisanja mogu se osloboditi pismenog dijela završnog ispita. Srednji postotak bodova iz sva tri međuispita tada se boduje prema Tablici 3 (Tablica vrednovanja pisanog dijela završnog ispita).
Rok valjanosti oslobođenja: Pravo na oslobođenje od pisanog dijela završnog ispita vrijedi isključivo za tekuću akademsku godinu u kojoj je to pravo ostvareno.

Ponavljanje kolegija i popravni ispiti
Priznavanje u slučaju ponavljanja: Položeni međuispiti vrijede i priznaju se studentu u slučaju ponovnog upisa (ponavljanja) kolegija.

Struktura ocjene kolegija Medicinska kemija i biokemija I prikazana je u tablici 1.

Tablica 1. Prikaz strukture ukupnih bodova za kolegij Medicinska kemija i biokemija I

		OCJENSKI BODOVI
Pisani međuispiti	I – opća, anorganska i fizikalna kemija	20
	II – stehiometrija	15
	III – organska kemija i biokemija I	30
	Ukupno	65
Laboratorijske vježbe	Odrađene vježbe i izvještaji	5
UKUPNO		70
Završni ispit	Pisani dio	15
	Usmeni dio	15
	Ukupno	30
UKUPNO		100

Tablica 2. Bodovanje međuispita

I međuispit (%)	OB	II međuispit (%)	OB	III međuispit (%)	OB
50-59,9	12	50-59,9	9	50-59,9	17
60-69,9	14	60-69,9	10	60-69,9	19
70-79,9	16	70-79,9	12	70-79,9	23
80-89,9	18	80-89,9	13	80-89,9	27
90-100	20	90-100	15	90-100	30

Laboratorijske vježbe

Na 7 predviđenih laboratorijskih vježbi student može prikupiti maksimalno 5 ocjenskih bodova. Svaka odrađena vježba donosi 0,5 bodova uz dodatnih 0,25 bodova za izvještaj tijekom vježbe. Teorijski dio gradiva iz vježbi uključen je u međuispite i ispite. Svaka neodrađena vježba mora se kolokvirati unutar tjedan dana od dana održavanja vježbe i time se može dobiti maksimalno 0,25 bodova.

Završni ispit:

Završni ispit se sastoji od pisanog (do 15 ocjenskih bodova) i usmenog (do 15 ocjenskih bodova) dijela, a na oba dijela ispita student mora biti uspješan u barem 50% odgovora.

Tablica 3. Vrednovanje pisanog dijela završnog ispita:

Točno riješeni zadaci (%)	Ocjenski bodovi
50-59,9	7,5
60-69,9	9
70-79,9	11
80-89,9	13
90-100	15

Vrednovanje usmenog dijela završnog ispita:

7,5 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije;

8 – 9 ocjenskih bodova: prosječan odgovor s primjetnim pogreškama;

10 – 12 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor s neznatnim pogreškama;

13 – 15 ocjenskih bodova: izniman odgovor.

Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća na sljedeći način:

A (5) 90-100 ocjenskih bodova

B (4) 75-89,99 ocjenskih bodova

C (3) 60-74,99 ocjenskih bodova

D (2) 50-59,99 ocjenskih bodova

F (1) 0-49,99 ocjenskih bodova

Ponovni upis kolegija:

Studenti koji tijekom nastave i nakon popravnih međuispita sakupe manje od 35 ocjenskih bodova, ne zadovoljavaju minimalne kriterije, ocjenjuju se ocjenom neuspješan (F) i moraju ponovno upisati kolegij Medicinska kemija i biokemija I.

Izvedbeni nastavni plan

1 P 1 Voda i otopine. Građa i svojstva vode. Otapanje plinova i čvrstih tvari.

1 P 2 Otopine elektrolita

1 P 3 Koligativna svojstva otopina

1 P 4 Koligativna svojstva otopina. Koloidi.

1 P 5 Kompleksni spojevi. Apatiti. Kelati. Biološki važni kelati. Primjena kelatora u medicini.

1 P 6 Ravnoteža kemijskih reakcija

1 P 7 Ravnoteža kemijskih reakcija

1 P 8 Ravnoteža kemijskih reakcija. Hidroliza. Puferi.

1 P 9 Termodinamika. I. zakon termodinamike. Termodinamičke veličine, funkcije stanja sustava. Ekstenzivna i intenzivna svojstva.

1 P 10 II. zakon termodinamike. Slobodna (Gibbsova) energija i smjer kemijskih reakcija. Toplinski kapacitet i temperatura.

1 P 11 Bioenergetika. Snabdijevanje bioloških sustava energijom. Energijom bogati spojevi (ATP).

1 P 12 Kinetika kemijskih reakcija. Brzina, red i molekularnost reakcije.

1 P 13 Kinetika kemijskih reakcija. Čimbenici koji utječu na brzinu reakcije. Kataliza.

1 P 14 Elektrokemijske reakcije. Galvanski članci. Standardni redoks-potencijal.

1 P 15 Elektromotorna sila članka. Nernstova jednadžba. Biološki redoks-sustavi.

1 P 16 Građa organskih spojeva. Tipovi reakcija u kemiji organskih spojeva.

1 P 17 Građa organskih spojeva. Hibridizacija, rezonancija, induktivni efekt.

1 P 18 Izomerije.

1 P 19 Stereoizomerija: optička izomerija.

1 P 20 Biološki značajni spojevi s kisikom: alkoholi, fenoli i eteri.

1 P 21 Biološki značajni spojevi s kisikom: aldehidi i ketoni.

1 P 22 Biološki značajni spojevi s kisikom: aldehidi i ketoni.

1 P 23 Ugljikohidrati

1 P 24 Ugljikohidrati

1 P 25 Karboksilne kiseline i njihovi derivati

1 P 26 Supstituirane karboksilne kiseline

1 P 27 Lipidi: svojstva i podjela. Građa i uloga jednostavnih lipida.

1 P 28 Građa i uloga složenih lipida

1 P 29 Građa i uloga glikolipida. Izoprenoidni lipidi: steroidi i karotenoidi.

1 P 30 Heterociklički spojevi s dušikom, kisikom i sumporom

1 P 31 Prirodne aminokiseline: kemijska građa, svojstva, opće reakcije. Podjela. Pojedine aminokiseline. Peptidi: princip izgradnje.

1 P 32 Uloga i struktura proteina. Uzajamna ovisnost građe i funkcije proteina. Primarna struktura proteina.

1 P 33 Konformacija peptidnog lanca i sekundarna struktura proteina. Tercijarna struktura proteina. Mioglobin.

1 P 34 Kvarterna struktura proteina. Hemoglobin. Alosterički efekt. Kooperativnost. Bohrov učinak.

1 P M1 - Integracija gradiva P1-P15

4 V 1 Opće upute i osnovna pravila rada u praktikumu. Kvalitativna analiza.

4 V 2 Kvantitativna kemijska analiza

2 VS 1 Kemijska kinetika

2 V 3 Kemijska kinetika

2 VS 2 Redoks-reakcije

2 V 4 Puferske otopine

4 V 5 Optičke metode. Spektrofotometrija.

3 V M2 - Integracija gradiva V1-V5

4 V 6 Optičke metode. Polarimetrija.

3 V 7 Kvalitativne reakcije na aminokiseline i proteine

2 S 1 Elementi i spojevi

2 S 2 Kemijske i međumolekulske veze

2 S 3 Kiseline i baze

2 S 4 Soli. Puferske otopine.

2 S 5 Otopine. Izražavanje sastava otopina.

2 S 6 Zadaci vezani na iskazivanje sastava otopina

2 S 7 Koligativna svojstva (tlak para otopine, sniženje tališta, povišenje vrelišta i osmotski tlak). Zadaci.

2 S 8 Ravnoteža u otopinama slabih elektrolita. pH slabih kiselina i baza. Ionski produkt vode. Zadaci.

2 S 9 Izračunavanje pH puferskih otopina. Kapacitet pufera.

2 S 10 Uvod u organsku kemiju

2 S 11 Ugljikovodici

2 S 12 Alkoholi, eteri i fenoli.

2 S 13 Aldehidi i ketoni

2 S 14 Monosaharidi i disaharidi

2 S 15 Tioli i amini

2 S 16 Karboksilne kiseline i njihovi derivati

2 S 17 Supstituirane karboksilne kiseline

2 S 18 Lipidi. Masne kiseline.

2 S 19 Aminokiseline. Peptidi.

2 S M3 - Integracija gradiva P15-P30

Izvedbeno nastavni plan razrađen za ovu vrstu nastave, molimo javiti se nositelju kolegija za više detalja.

Akademska godina
2026/2027	Download

Kolegij

Medicinska kemija i biokemija I

Studiji

Studijska godina

ISVU ID

URL

ECTS

8

Predavači

Detalji 2026/2027

Izvedbeni nastavni plan

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja