Kolegij
Kolegij Histologija i embriologija je obvezni predmet na II godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u zimskom (III) semestru, a sastoji se od 32 sati predavanja, 44 sati seminara i 44 sati vježbi, ukupno 120 sati (10 ECTS). Cilj kolegija |
Područje koje obuhvaćaju teme iz histologije ima za cilj definirati građu normalnog organizma na razini stanica, tkiva i organa, opisati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva te analizirati mikroskopsku građu tkiva i organa, osobitu pozornost posvećujući povezivanju strukture i funkcije. Teme iz područja embriologije imaju za cilj definirati osnovne pojmove o reprodukciji te razvoju ljudskog zametka i njegovih ovojnica. Posebna pažnja se posvećuje analizi temeljnih morfogenetskih zbivanja tijekom organogeneze pojedinih sustava i organa. Poznavanje normalnih parametara razvoja preduvjet je za razlikovanje osjetljivih razdoblja razvitka te će omogućiti usporedbu normalnog razvoja s mogućim poremećajima nakon štetnog djelovanja teratogenih čimbenika.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Histologija - morfologijske metode u proučavanju stanica i tkiva; biologija stanice i temeljni elementi stanice; biološke i morfološke značajke pojedinih vrsta stanica i tkiva: epitelno tkivo (stanična površina, međustanični spojevi, bazalna lamina), vezivno tkivo (stanice, međustanična tvar, vlakna, uloga u upalnim promjenama), hrskavica – hijalina, elastična, vezivna (stanice, matriks), koštano tkivo (stanice, matriks, okoštavanje, rast, pregradnja, cijeljenje prijeloma), mišićno tkivo – skeletno, glatko, srčano (ultrastruktura mišićnih stanica), živčano tkivo (neuron, sinapsa, neuroglija, barijera krv-mozak, regeneracija); krvne stanice, hematopoeza. Tjelesni sustavi: žilni, imunosni, probavni i pridružene žlijezde, dišni, neuroendokrini, živčani (središnji i periferni), mokraćni, muški i ženski spolni, koža, osjetni organi (kemoreceptorski, fotoreceptorski, audioreceptorski sustav). Embriologija – gametogeneza, menstrualni, ovarijski, uterini ciklus, temeljni razvojni procesi: proliferacija, migracija, indukcija, diferencijacija, programirana smrt stanica, prvi tjedan (oplodnja, zigota, brazdanje), drugi tjedan (implantacija, dvoslojni zametni štit), treći tjedan (gastrulacija), četvrti tjedan embrionalnog razvoja (derivati zametnih listića, neurilacija, somitogeneza), fetalno razdoblje, embrionalne ovojnice, posteljica, vodenjak, blizanačka trudnoća, kritična razdoblja razvoja, teratogeni čimbenici. Razvitak pojedinih regija i sustava: glave i vrata, skeletnog, mišićnog, krvožilnog, probavnog, dišnog, mokraćnog, spolnog, hipotalamo-hipofiznog sustava, endokrinih žlijezda, angiogeneza, embrionalni i fetalni optok krvi, razvoj oka, uha, središnjeg živčanog sustava. Prirođene anomalije i klinički važni poremećaji nastali tijekom razvitka. |
ISHODI UČENJA ZA PREDMET: I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 1.Opisati karakteristike različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva 2.Opisati histološku građu svih tkiva 3.Povezati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica 4.Navesti i opisati histološku građu pojedinih organa ljudskog tijela 5.Povezati karakteristike građe s funkcionalnim karakteristikama pojedinih organa 6.Definirati osnovne pojmove o reprodukciji te razvoju ljudskog zametka i njegovih ovojnica 7.Opisati i rasčlaniti osnovne razvojne procese spolnih stanica te oplođene jajne stanice 8.Rasčlaniti temeljna morfogenetska zbivanja tijekom organogeneze pojedinih sustava i organa 9.Opisati i rasčlaniti građu i funkciju pojedinih embrionalnih ovojnica 10.Procijeniti osjetljiva razdoblja razvitka te predvidjeti moguće poremećaje razvoja kao posljedicu štetnog djelovanja teratogenih čimbenika.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 1.Prepoznati strukture različitih tkiva i organa na mikroskopskim preparatima 2.Uočiti detalje mikroskopske građe i povezati ih s funkcijom određenog tkiva ili organa 3.Izdvojiti bitne karakteristike mikroskopskog preparata, usporediti s ranije prepoznatim strukturama te odrediti o kojim se organu ili tkivu radi.
Izvođenje nastave, obaveze studenta: Nastava obuhvaća predavanja, seminare i vježbe prema rasporedu objavljenom na web stranicama Zavoda i Fakulteta. O pohađanju svih oblika nastave vodi se evidencija za svakog studenta. Predavanja se održavaju u predavaoni 2, obuhvaćaju pregled područja, objašnjenja pojedinih tematskih jedinica i pojmova koje će studenti moći detaljno proraditi na seminarima i vježbama. Seminari i vježbe započinju u točno naznačeno vrijeme za pojedinu skupinu studenata te će zakašnjenje studenta biti tretirano kao izostanak. Nastava seminara i vježbi održava se u predavaonicama fakulteta i u vježbaonici Zavoda kako je naznačeno u rasporedu. Teoretsko znanje studenata predviđeno programom provjerava se tijekom nastave koja uz to obuhvaća i pregled histoloških preparata iz dostupnih atlasa, uz korištenje mikroskopa I zbirke histoloških preparata te raspravu o svakom pojedinom preparatu s voditeljem. Studenti moraju imati odgovarajući crtaći pribor (olovku, drvene boje – crvena i plava) i bilježnicu (bez crta); na vježbe moraju doći u bijelim kutama. |
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.).
1. A.L. Mescher: Junqueira Osnove histologije, prema XVI američkom izdanju, Naklada Slap, 2023.
2. Sadler TW: "Langmanova medicinska embriologija", prijevod 15. izdanja, Medicinska naklada, Zagreb, 2025.
3. http://medsci.indiana.edu/junqueira/virtual/junqueira.htm
1) Sobotta: "Atlas histologije", Naklada SLAP, Jastrebarsko, 2004
2) Bradamante Ž, Švajger A. Vježbe iz histologije. Zagreb: Medicinski fakultet Zagreb.
3) http://www.histologyguide.com/
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave; na sve oblike nastave i provjere znanja dolaziti primjereno odjeveni.
Na nastavu nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno ulaženje/izlaženje iz predavaona i vježbaonice. Zabranjena je uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme provjera znanja.
Akademska čestitost
Poštivanje načela akademske čestitosti očekuju se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te Etičkim kodeksom za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci ( https://uniri.hr/wp-content/uploads/2019/05/Etic48dki20kodeks20za20studente20i20studentice.pdf ) .
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu u Rijeci (svibanj 2024.), te prema Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu u Rijeci, Medicinskom fakultetu (rujan 2024.).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I - Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
A) PARCIJALNI ISPIT I, II, III (3 X 15) 45 bodova
B) AKTIVNOST NA NASTAVI 10 bodova
C) KOLOKVIJ - PREPOZNAVANJE PREPARATA 15 bodova
_____________
70 bodova
A) PARCIJALNI ISPITI pišu se tijekom nastave iz gradiva obrađenog prethodnih tjedana. Svaki test se sastoji od 50 pitanja (jedan točan odgovor s više ponuđenih rješenja) i ocjenjuje se prema navedenom:
TOČNI ODGOVORI BODOVI
48 – 50 15
45 – 47 14
42 – 44 13
39 – 41 12
35 – 38 11
31 – 34 10
28 – 30 9
25 – 27 položen parcijalni ispit
_________________________________________________
21 – 24 4
Datumi održavanja parcijalnih ispita tijekom nastave:
Parcijalni ispit I 11.11.2025. u 17h
Parcijalni ispit II 12.12.2025. u 15h
Parcijalni ispit III 26.01.2026. u 15h
Na kraju nastave studenti imaju mogućnost polaganja popravnih parcijalnih ispita ako na neki Parcijalni ispit nisu izašli ili nisu zadovoljni postignutim uspjehom. Svaki parcijalni ispit može se popravljati samo jednom i ocjena dobivena na popravku je konačna. Popravni parcijalni ispiti za koje se studenti moraju posebno prijaviti u kancelariji Zavoda biti će:
06.02.2026.
20.02.2026.
Vrijeme pisanja popravnih parcijalnih ispita biti će objavljeno naknadno.
B) AKTIVNOST NA NASTAVI – za aktivno sudjelovanje i pokazano znanje na nastavi seminara i vježbi (minimalno 50% tematskih jedinica), student može biti ocijenjen ocjenama od 1 do 5 i dobiva maksimalno 7 bodova po shemi:
SREDNJA OCJENA AKTIVNOSTI BODOVI
4,5 – 5,0 7
4,0 – 4,49 6
3,5 – 3,99 5
3,0 – 3,49 4
2,5 – 2,99 3
2,0 – 2,49 2
Ocjena dobivena na vježbi priznaje se jedino ukoliko je student bio prisutan i na seminaru iz iste tematske jedinice. Ocjena dobivena na vježbi neće se priznati ukoliko je student ocijenjen ocjenom 1 iz seminara iste tematske jedinice. U srednju ocjenu aktivnosti na nastavi ulaze ocjene svih ocijenjenih tematskih jedinica. Seminare i/ili vježbe na kojima nije pokazao dostatno znanje te je ocijenjen ocjenom 1, student mora kolokvirati prije izlaska na parcijalni ispit koji uključuje te tematske jedinice. Seminare s kojih je izostao student također mora kolokvirati prije izlaska na parcijalni ispit koji uključuje te tematske jedinice. Na kolokvijima se ne dobiva ocjena. Kolokviji će se održavati svaki tjedan. Student se mora prijaviti na kolokvij e-mailom u kancelariju Zavoda (e-mail: lidija.karinja@medri.uniri.hr) do petka prije tjedna u kojem želi polagati kolokvij. Vrijeme polaganja kolokvija je u srijedu, četvrtak i petak od 7,45 do 9,00h. U e-mailu navesti temu kolokvija i željeni termin polaganja.
Za uredno vođenje bilježnice s ucrtanim i opisanim histološkim preparatima student može dobiti dodatna 1-3 boda.
C) PREPOZNAVANJE PREPARATA - obvezatni je kolokvij koji student mora položiti da bi stekao uvjete za izlazak na ispit. Prije izlaska na ovaj kolokvij student obavezno mora nadoknaditi sve vježbe s kojih je izostao, u vrijeme predviđeno za nadoknade vježbi. Na nadoknadama vježbi se ne dobiva ocjena. Na kolokviju prepoznavanja preparata student mora prepoznati najmanje 8 od 10 mikroskopskih preparata, kao i strukture koje se na pojedinom preparatu opisuju i crtaju tijekom vježbi, te dobiva maksimalno 15 bodova. Svaki preparat ocjenjuje se s ½, cijelim bodom ili s 1½ boda ovisno o znanju studenta. Za prolaz je potrebno skupiti minimalno 8 bodova.
Kolokvij prepoznavanja preparata održavat će se u tjednu prije svakog ispitnog termina. Student može pristupiti na kolokvij više puta, ali u jednom tjednu maksimalno 2 puta s razmakom između izlazaka od najmanje 3 dana. Točni datumi i sati za prepoznavanje preparata odrediti će se u dogovoru sa studentom.
II. - Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit iz Histologije i embriologije je usmeni i održava se na fakultetu po točno utvrđenom rasporedu koji se objavljuje dan prije ispita na osnovu prijava u ISVU. Maksimalni broj bodova dobiven na usmenom ispitu je 30.
Studenti s manje od 35 bodova ostvarenih tijekom nastave moraju upisati kolegij Histologija i embriologija ponovno u sljedećoj akademskoj godini.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Student koji je tijekom nastave ostvario minimalno 35 bodova i položio test prepoznavanja preparata može pristupiti završnom ispitu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,99 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s pojedinog oblika nastave (predavanja, seminara, vježbi). Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
• Student koji ponovno upisuje predmet, a ima uvjete za izlazak na ispit, može tražiti pisanom molbom da ga se oslobodi ponovnog pohađanja nastave i na ispit izlazi s bodovima ostvarenim u prethodnoj akademskoj godini. Svi ostali studenti moraju ponoviti sve oblike nastave.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,99%) Vrlo dobar (4)
C (60-74,99%) dobar (3)
D (50-59,99%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) (0-49,99%) nedovoljan (1)
Termini održavanja testova tijekom nastave:
Datumi parcijalnih ispita su:
Parcijalni ispit I 11.11.2025.
Parcijalni ispit II 12.12.2025.
Parcijalni ispit III 26.01.2026.
Datumi popravnih parcijalnih ispita:
06.02.2026.
20.02.2026.
|
|
Nastava iz kolegija Histologija i embriologija može se održavati na engleskom jeziku.
Ostale napomene (vezane uz kolegij) važne za studente:
Pojedini nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se u sustavu Merlin.
Sve potrebne informacije student može dobiti u kancelariji Zavoda za histologiju i embriologiju svakodnevno od 13,00 – 15,00 sati.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Upoznati se sa ciljem kolegija i osnovnim povijesnim činjenicama razvoja histološke znanosti.
Upoznati se s osnovnim činjenicama razvoja histološke tehnike i mikroskopije. Upoznati se i usvojiti znanje o uzimanju materijala te načinu pripreme klasičnih parafinskih histoloških preparata, kao i različitim histološkim, histokemijskim i imunohistološkim tehnikama.
Objasniti osnovnu podjelu tkiva.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: |
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe epitelnih stanica.
Znati jasno definirati osobitosti pojedinih tipova pokrovnog i žljezdanog epitela.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: |
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije vezivnog tkiva u užem smislu.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), vezivnog tkiva u užem smislu te veziva s posebnim svojstvima.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije potpornog vezivnog tkiva. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari različitih vrsta hrskavičnog tkiva. Znati objasniti procese rasta i cijeljenja oštećenja hrskavičnog tkiva. Objasniti karakteristike histološke građe raznih tipova zglobova. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije potpornog vezivnog tkiva. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari različitih vrsta hrskavičnog tkiva. Znati objasniti procese rasta i cijeljenja oštećenja hrskavičnog tkiva. Objasniti karakteristike histološke građe raznih tipova zglobova. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije triju vrsta mišićnog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari glatkog, skeletnog i srčanog mišićnog tkiva.
Znati objasniti ultrastrukturu mišićne stanice i morfološke uvjete za mogućnost kontrakcije.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Znati opisati histološku građu stijenke srca, arterija i vena te krakteristike pojedinih njihovih slojeva.
Usvojiti podjelu krvnih kapilara na osnovu njihove mikroskopske građe.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije stanica živčanog tkiva (neurona i glija stanica).
Znati objasniti procese centralne i periferne mijelinizacije.
Znati objasniti ultrastrukturu živčane stanice i mogućnost prijenosa signala te građu sinapse.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari, te histološke građe pojedinih dijelova središnjeg i perifernog živčanog sustava (veliki i mali mozak, leđna moždina, gangliji, periferni živci) Znati opisati histološku građu moždanih ovojnica. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Upoznati se sa ciljem učenja razvojnih procesa, oplodnje, embrionalnog i fetalnog razvoja ljudskog zametka. Razumjeti i objasniti procese gametogeneze te razlike između spermatogeneze i oogeneze. Razumjeti temeljne razvojne procese: proliferacija, migracija, indukcija, diferencijacija, programirana morfogenetska smrt stanica. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe jajnika, jajovoda, maternice i rodnice tijekom različitih perioda života žene. Upoznati se i usvojiti znanje o spolnim ciklusima. Razumjeti i objasniti promjene histološke građe na ženskim spolnim organima tijekom generativne dobi žene. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Usvojiti znanja i razumjeti faze oplodnje. Savladati osobitosti promjena tijekom prvog tjedna razvoja oplođene jajne stanice (zigota, brazdanje) te drugog tjedna (implantacija, dvoslojni zametni štit). |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Savladati osobitosti promjena tijekom trećeg tjedna (gastrulacija) i četvrtog tjedna embrionalnog razvoja (neurulacija, somitogeneza, derivati zametnih listića). |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Znati karakteristike fetalnog razdoblja razvoja ploda. Savladati promjene oblika i položaja pojedinih dijelova tijela prilikom savijanja ploda i nastanka 4 velike tjelesne šupljine. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja o razvoju i funkciji embrionalnih ovojnica: trofoblasta, amniona, koriona, žumanjčane vreće. Razumjeti razvoj, građu i funkciju posteljice, vodenjaka i pupkovine u različitim periodima trudnoće. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja o klasifikaciji i biologiji matičnih stanica te njihovoj mogućoj terapijskoj primjeni. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe testisa, epididimisa, sjemene vrpce i žlijezdi pridruženih muškim spolnim organima. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti osnovne karakteristike građe i funkcije uropoetskog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe bubrega – posebno kore i srži, uretera, mokraćnog mjehura, te muške i ženske uretre.
Opisati građu jukstaglomerularnog sustava i objasniti njegovu ulogu u regulaciji krvnog tlaka.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i osnovne funkcije imunog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe timusa, limfnih čvorova, slezene i tonzila.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe krvnih stanica - eritrocita, leukocita i trombocita te krvne plazme. Usvojiti kriterije podjele krvnih stanica na osnovu njihove morfologije.
Usvojiti osnovne karakteristike razvoja pojedinih populacija krvnih stanica. Objasniti razlike histološke građe crvene i žute koštane srži.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja o razvoju i diferencijaciji mezoderma. Opisati razvoj paraksijalnog mezoderma i mezoderma bočnih ploča te njihovu diferencijaciju u pojedine dijelove skeletnog i mišićnog sustava. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti i znati opisati procese nastanka i diferencijacije živčanih i glija stanica te formiranje živčanog tkiva tijekom rane neurogeneze.
Usvojiti znanja o razvoju pojedinih dijelova središnjeg i perifernog živčanog sustava.
Razumjeti osnove u razvoju pojedinih endokrinih žlijezdi (hipofiza, epifiza, nadbubreg).
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe tanke i debele kože.
Razumjeti i objasniti građu kožnih žlijezdi. Znati opisati građu dlaka i noktiju.
Objasniti razvojne procese koji omogućuju nastanak pojedinih slojeva kože i kožnih derivata.
Ishodi učenja
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih struktura koštanog i membranskog labirinta unutarnjeg uha.
Razumjeti i objasniti građu i funkciju pojedinih dijelova vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha.
Znati opisati razvojne procese koji omogućuju nastanak vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Razumjeti i objasniti procese koji dovode do formiranja srca i njegovih ovojnica, opisati nastanak atrija i ventrikula te njihovu pregradnju. Usvojiti znanja o razvoju aortalnih lukova i nastanku aorte, te glavnih krvnih žila venskog sustava (vena azigos i hemiazigos, vena porte, vena cava inf. i sup.).
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Razumjeti i objasniti fetalni krvotok te promjene koje se dešavaju nakon rođenja odnosno razlike između fetalne cirkulacije i cirkulacije krvi nakon rođenja..
Znati opisati razvojne procese koji dovode do nastanka limfnih kapilara i žila te limfnih čvorova, slezene i timusa.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osnove razvoja te osobitosti histološke građe pojedinih dijelova dišnog sustava (respiratorna i njušna regija nosa, paranazalni sinusi, dušnik, bronhi, bronhioli, alveole). Razumjeti i objasniti građu i funkciju barijere krv - zrak.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih struktura prednjeg i stražnjeg segmenta očne jabučice. Razumjeti i objasniti građu i funkciju leće, cilijarnog mišića i pojedinih dijelova vidnog dijela mrežnice. Objasniti razvojne procese koji dovode do razvoja pojedinih dijelova tri očne ovojnice te organa oko očne jabučice.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih dijelova usne šupljine – usne, nepca, jezika, obraza I žlijezdi slinovnica. Razumjeti i objasniti građu i funkciju seroznih i mukoznih žlijezdi.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti građu i razvoj mliječnih i trajnih zuba. Objasniti procese nastanka zuba u primarnoj i sekundarnoj denticiji. Definirati procese koji dovode do erupcije zuba.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih dijelova probavne cijevi i posebno naglasiti razlike između pojedinih odsječaka vezano za njihovu funkciju - jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo. Razumjeti i objasniti građu i funkciju pojedinih slojeva u građi probavne cijevi.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i jasno definirati osobitosti histološke građe žlijezdi pridruženih probavnoj cijevi – jetre i gušterače.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
zubna pulpa, bubreg, crijevo, koža, koža vitalno bojanje, mezenhim, tetiva, epikard |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
dušnik, uška (HE, orcein), meniskus, izbrusak kosti, dekalcinacija kosti, intramembransko, enhondralno okoštavanje |
Ishodi učenja
leđna moždina, mali mozak – HE, impregnacija, živac, spinalni i vegetativni ganglij |
Ishodi učenja
koža tabana, koža glave – dlake, koža aksile – žlijezde, dojka – dvije faze uška, unutarnje uho |
Ishodi učenja
usna, jezik, slinovnice
dentin, caklina, cement, faza kape i faza zvona razvoja zuba
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo, gušterača, jetra
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti osnovnu podjelu tkiva. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe epitelnih stanica. Znati jasno definirati osobitosti pojedinih tipova pokrovnog i žljezdanog epitela. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), vezivnog tkiva u užem smislu i veziva s posebnim svojstvima. Usporediti ta dva tkiva te objasniti razlike i sličnosti njihovih stanica i međustanične tvari. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja pripreme parafinskih histoloških preparata i mikroskopiranja.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari različitih vrsta hrskavičnog tkiva.
Znati objasniti procese rasta i cijeljenja oštećenja hrskavičnog tkiva. Objasniti karakteristike histološke građe zglobova.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari koštanog tkiva. Objasniti karakteristike primarnog i sekundarnog koštanog tkiva s obzirom na njihovu histološku građu.
Znati objasniti procese intramembranskog i enhondrarnog okoštavanja. Usvojiti značajke procesa cijeljenja preloma kosti, te koštanog remodeliranja.
Usporediti sličnosti i razlike hrskavičnog i koštanog tkiva.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije endokrinog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih endokrinih žlijezdi - hipofize, epifize, epitelnih tjelešca, štitne i nadbubrežne žlijezde, Langerhansovih otočića i DNESa.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari glatkog, skeletnog i srčanog mišićnog tkiva. Znati objasniti ultrastrukturu mišićne stanice i morfološke uvjete za mogućnost kontrakcije kod svih tipova mišićnog tkiva. Znati opisati histološku građu stijenke srca, arterija i vena te karakteristike pojedinih njihovih slojeva. Usvojiti podjelu krvnih kapilara na osnovu njihove mikroskopske građe. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije stanica živčanog tkiva (neurona i glija stanica). Znati objasniti procese centralne i periferne mijelinizacije. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari, te histološke građe pojedinih dijelova središnjeg i perifernog živčanog sustava (veliki i mali mozak, leđna moždina, gangliji, periferni živci). Znati opisati histološku građu moždanih ovojnica. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe jajnika, jajovoda, maternice i rodnice tijekom različitih perioda života žene. Usvojiti znanje o spolnim ciklusima.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Savladati osobitosti promjena tijekom prvog tjedana razvoja oplođene jajne stanice - zigota, brazdanje, drugog tjedna - implantacija, nastajanje dvoslojnog zametnog štita. Usvojiti znanja o procesima koji se dešavaju tijekom trećeg tjedna embrionalnog razvoja i nastanka troslojnog zametnog štita. Razumjeti procese četvrtog tjedna embrionalnog razvoja (neurulacija, somitogeneza, derivati zametnih listića). Uočiti bitne karakteristike promjena ploda tijekom fetalnog perioda razvoja. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja o razvoju i funkciji embrionalnih ovojnica: trofoblasta, amniona, koriona, žumanjčane vreće. Razumjeti razvoj, građu i funkciju posteljice, vodenjaka i pupkovine u različitim periodima trudnoće. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Opisati i razumjeti procese koji dovode do diferencijacije intermedijarnog mezoderma te nastanaka osnova za spolni i mokraćni sustav. Opisati razlike u razvoju spolnih žlijezdi, unutarnjih i vanjskih spolnih organa kod muškog i ženskog spola.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe testisa, epididimisa, sjemene vrpce i žlijezdi pridruženih muškim spolnim organima.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti i znati opisati procese koji dovode do razvoja pojedinih struktura u području glave i vrata. Usvojiti znanja o nastanku ždrijelnog crijeva i njegovih derivata, te nastanku stomodeuma i njegovoj diferencijaciji tijekom embrionalnog i fetalnog perioda razvoja. Znati opisani nastanak nepca, jezika gornje i donje čeljusti. Usvojiti znanja o nastanku derivata ždrijelnih brazdi i vreća. Znati opisati razvoj temporomandibularnog zgloba. Razumjeti osnove u razvoju pojedinih endokrinih žlijezdi (štitnjača, epitelna tjelešca) te timusa i tonzila. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti osnovne karakteristike građe i funkcije uropoetskog sustava. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, te muške i ženske uretre.
Ishodi učenja
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe tanke i debele kože. Razumjeti i objasniti građu kožnih žlijezdi. Znati opisati građu dlaka i noktiju.
Objasniti razvojne procese koji omogućuju nastanak pojedinih slojeva kože i kožnih derivate.
Usvojiti znanja o razlikama u izgledu i funkciji dojke tijekom trudnoće, dojenja te za vrijeme generativne dobi žene koja nije trudna.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i osnovne funkcije imunog sustava. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe timusa, limfnih čvorova, slezene i tonzila. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe krvnih stanica - eritrocita, leukocita i trombocita te krvne plazme. Objasniti razlike histološke građe crvene i žute koštane srži.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih dijelova dišnog sustava (respiratorna i njušna regija nosa, paranazalni sinusi, dušnik, bronhi, bronhioli, alveole). Razumjeti i objasniti građu i funkciju barijere krv - zrak.
Razumjeti i objasniti procese koji dovode do diferencijacije endoderma i mezoderma bočnih ploča te nastanka osnove za dišni sustav. Razumjeti karakteristike pojedinih stadija razvoja pluća.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih struktura prednjeg i stražnjeg segmenta očne jabučice. Objasniti razvojne procese koji dovode do razvoja pojedinih dijelova tri očne ovojnice.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih dijelova usne šupljine – usna, jezik, nepce, slinovnice
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih dijelova probavne cijevi (jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo). Razumjeti i objasniti građu i funkciju pojedinih slojeva u građi svih odsječaka probavne cijevi.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja o nastanku i razvoju prednjeg, srednjeg i stražnjeg crijeva. Znati objasniti procese nastanka pojedinih odsječaka probavne cijevi. Znati opisati nastanak žlijezdi pridruženih probavnom sustavu.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe i razvoj gušterače i jetre. Razumjeti i objasniti protok krvi i žuči unutar jetre.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Znati definirati kritična razdoblja razvoja, te navesti teratogene čimbenike.
Razumjeti i objasniti mogućnost nastanka prirođenih anomalija i klinički važnih poremećaja nastalih tijekom razvitka.
Razumjeti i znati objasniti nastanak blizanaca.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |