Kolegij
Kolegij Život u tišini je izborni predmet na 5. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u 2. semestru, a sastoji se od 5 sati predavanja, 10 sati seminara i 10 sati vježbi, ukupno 25 sati (1,5 ECTS).
Cilj kolegija je pružiti studentu mogućnost da upozna evolucijski nastanak sluha, od najosnovnijih bića, do čovjeka. Samim time i upoznat će i razvoj govora koji se ne može razviti bez sluha. Upoznat će patologiju poremećaja sluha i govora te konzervativne i kirurške tehnike njihove rehabilitacije.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Upoznavanje s evolucijom razvoja sluha i govora. Podjele oštećenja sluha ovisno o uzroku i vremenu nastanka te njihov utjecaj na razvoj govora kod djece. Dati uvid u utjecaj gubitka sluha kod djece i odraslih. Upoznavanje s modalitetima liječenja oštećenja sluha, a ovisno o uzrocima. Upoznavanje s audiološkom dijagnostikom te osnovama korištenja iste. Učenje rada na operacijskom mikroskopu. Upoznavanje s pacijentima s oštećenjem sluha te učenje o njihovom problemu socijalizacije u društvu. Upoznavanje s najnovijim slušnim aparatima, njihovim podešavanjem te indikacijama za njihovo korištenje. U terenskom dijelu nastave posjeta predstavniku proizvođaća slušnih aparata gdje će se uživo moći vidjeti i isprobati rad slušnih aparata. Posjeta Centru za rehabilitaciju “Slava Raškaj” gdje će se vidjeti prostore i upoznati način rehabilitacije gluhe i nagluhe djece. U seminarskom dijelu nastave studenti će sami moći odabrati temu, obraditi je i prezentirati.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET: I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u obliku teoretskog, praktičnog i terenskog dijela nastave. Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja o oštećenju sluha, njegovom značenju te mogućnostima liječenja Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Također se ocjenjuju i druge aktivnosti studenta , kao što su rad na otomikroskopu te audiometriranje.
|
|
Redovito pohađanje nastave i priprema za seminare.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci i Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu.
Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave, student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora prikupiti najmanje 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave prikupe manje od 25 ocjenskih bodova (F ocjenska kategorija) moraju ponovo upisati kolegij.
Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka, seminarskim radom te izlascima na kolokvije na sljedeći način:
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) Seminarski rad (do 50 bodova)
Tijekom nastave ocjenjuje se seminarski rad koji do predviđenog datuma student treba predati u tiskanom obliku te ga prezentirati ostalim studentima, što voditelj kolegija ocjenjuje ukupno prema sljedećoj tablici:
ocjena | ocjenski bodovi |
Dovoljan | 35 |
Dobar | 40 |
Vrlo dobar | 45 |
Izvrstan | 50 |
Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova):
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili više od 25 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova.
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova nemaju pravo izlaska na završni ispit (upisuju kolegij sljedeće godine).
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi 50 ocjenskih bodova (raspon 25–50).
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
Nedovoljan | 0 |
Dovoljan | 25 |
Dobar | 35 |
Vrlo dobar | 45 |
Izvrstan | 50 |
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodova tijekom nastave), student na završnom ispitu mora biti pozitivno ocijenjen i ostvariti najmanje 25 ocjenskih bodova.
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno temeljem konačnog postignuća:
A – 90 - 100%
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 - 59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Ishodi učenja
..
Ishodi učenja: Upoznati se s fizikom prijenosa zvučne energije iz okoline preko vanjskog, srednjeg uha do unutarnjeg uha. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Naučiti osnovne kirurške tehnike liječenja provodne i zamjedbene nagluhosti
Ishodi učenja
| Ishodi učenja: Upoznati evolucijski nastanak slušanja, razvoj sluha kod djece i kada dolazi do razvoja osvještenog slušanja. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Naučiti posljedice koje nosi gubitak sluha kod djece. Upoznati se s osnovama rehabilitacije sluha nakon ugradnje umjetne pužnice
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Naučiti prepoznati vrste oštećenja sluha pomoću akumetrije te nedostatke te pretrage.
Ishodi učenja
| Ishodi učenja: Naučiti osnove razvoja govora. Kako i kada dijete nauči ponavljati riječi koje čuje. |
Ishodi učenja
| Ishodi učenja: Opisati protokol izvođenja novorođenačkog probirana oštećenje sluha te aparaturu kojom se probir izvodi |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Opisati mogućnosti slabljenja sluha kod djece nakon urednog novorođenačkog probira te potrebe kasnijeg probira.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Razumjeti jedinicu koja se koristi u dijagnostici sluha. Znati koja su najglasnija, a koja najtiša mjesta.
Ishodi učenja
| Ishodi učenja: Znati koje frekvencije zvuka koristi ljudski govor te koji im glasovi pripadaju. |
Ishodi učenja
| Ishodi učenja: Upoznati se sa znakovnim govorom. Znati pokazati osnove znakovnog govora. |
Ishodi učenja
| Ishodi učenja: Znati koja buka oštećuje sluh. Upoznati se sa zakonskom regulativom. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Upoznati i znati opisati najčešće genske poremećaje koji uzrokuju oštećenje sluha.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2024/2025 | Download |