Nakon odslušanog kolegija studenti će biti sposobni:

1. Objasniti kako različiti elementi medicinskog istraživanja doprinose stvaranju znanstvenih spoznaja. (Kognitivno – razumijevanje)
2. Kritički interpretirati osnovne sastavnice znanstvenog rada te procijeniti jesu li zaključci u skladu s prikazanim podacima. (Kognitivno – analiza/vrednovanje)
3. Procijeniti mogućnosti i ograničenja različitih vrsta medicinskih istraživanja pri odgovaranju na istraživačka pitanja. (Kognitivno – vrednovanje)
4. Primijeniti temeljna načela znanstvene metodologije pri oblikovanju jednostavnog istraživačkog plana. (Kognitivno – primjena/sinteza)
5. Pokazati spremnost na kritičko preispitivanje vlastitih i tuđih zaključaka te uvažavati ograničenja znanstvenih dokaza. (Afektivno – organiziranje vrijednosti)

1. predavanja (PPT)
2. Marušić, Matko, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini, 5. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada, 2013.
3. Evans I, Thornton H, Glasziou P. Gdje su dokazi? Bolja istraživanja za bolje zdravlje. Zagreb: Profil, 2014. Dostupno na: http://hr.testingtreatments.org/procitajte-knjigu-gdje-su-dokazi/

1. Silobrčić, Vlatko. Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, 6. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada, 2008.
2. Simonić, Ante. Znanost – najveća avantura i izazov ljudskog roda, 3. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada, 2005.
3. Kuhn, Thomas S. Struktura znanstvenih revolucija, 2. izdanje, prev. Mirna Zelić. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2002.
4. Polšek, Darko, ur. Sociologija znanstvene spoznaje: “Strogi program” i “Edinburška škola” u sociologiji znanosti. Rijeka: Hrvatski kulturni dom, 1995.
5. Berčić, Boran. Znanost i istina: realizam i instrumentalizam u filozofiji znanosti. Rijeka: Hrvatski kulturni dom, 1995.
6. Liessmann, Konrad Paul. Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja, prev. Sead Muhamedagić. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2008.
7. Polšek, Darko, ur. Vidljiva i nevidljiva akademija: mogućnosti društvene procjene znanosti u Hrvatskoj. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 1998.

Redovito pohađanje nastave (dopušten je opravdan izostanak od 30% sa svakog oblika nastave (1 od 6 predavanja; 4 od 14 seminara).

Student će završiti kolegij ukoliko prikupi 50% bodova na neki od slijedećih način:

Četiri online-kviza (4x2.5% = 10%),

Kritička analiza znanstvenog rada 1 (max 30%) 

Kritička analiza znanstvenog rada 2 (max 30%)

Izrada plana vlastitog istraživanja (max 30%).

Izostanak s nastave do 30% (1 predavanje i 4 seminar) pretpostavlja opravdani razlog (npr. zdravstveni razlozi) pravovremeno (na dan izostanka ili u tekućem tjednu) najavljen i/ili obrazložen. Izostanci koji se opravdavaju u zadnjem tjednu nastave, neće se uvažavati, osim ako se ne odnose na taj tjedan. Izostanak veći od 30%, bez obzira na razloge, podrazumijeva ponovni upis kolegija sljedeće akademske godine. Opravdani izostanak moguće je ndoknaditi uz dogovor s nastavnicima.  

Žalbu na ostvarene bodove na kolegiju moguće je podnijeti 24 sata nakon objave bodova na Merlinu. Nije moguće “odbiti” pozitivnu ocjenu ostvarenu na završnom ispitu, već samo postupiti u skladu s člankom 46. Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata pismenu žalbu dekanu).