Kolegij
Kratak opis kolegija
Pedijatrija je obvezni kolegij na 5. godini Integriranog prijdiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina. Sastoji se od 40 sati predavanja, 70 sati seminara i 107 sata vježbi (ukupno 217 sati). Izvršavanjem svih predviđenih nastavnih obveza i uspješno položenim završnim ispitom student stječe 11 ECTS bodova.
Ciljevi kolegija su stjecanje osnovnih znanja i vještina iz područja pedijatrije. Pedijatrija je grana medicine definirana objektom svog interesa - djetetom, od rođenja do kraja adolescencije. Interes pedijatrije usmjeren je na dijete kao pojedinca i na dječju populaciju kao cjelinu. Zadaci pedijatrije su višestruki: proučavanje i nadzor tjelesnog i mentalnog razvoja djece, zaštita i unapređenje dječjeg zdravlja, sprječavanje bolesti, liječenje djece te osposobljavanje djece ometene bolešću. Pedijatrija se zasniva na unitarističkom pristupu, objedinjujući tri glavna elementa zdravstvene zaštite djece - prevenciju, liječenje i rehabilitaciju. Poseban značaj pedijatrije je što preuzimanjem brige za zdravlje u najranijoj i najosjetljivijoj životnoj dobi u velikoj mjeri određuje zdravlje budućih generacija odraslih.
Kolegij pruža studentima medicine usmjerena znanja i vještine koji ih, kao buduće liječnike opće medicine, osposobljavaju za osnovni dijagnostičko-terapijski pristup bolesnom djetetu, inicijalno zbrinjavanje najčešćih bolesti djece, zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji te prevenciju bolesti i štetnih utjecaja okoliša.
Sadržaj kolegija je didaktički podijeljen u tri dijela:
1. Pedijatrijska propedeutika
2. Opća, socijalna i preventivna pedijatrija
3. Specijalna pedijatrija
1. Pedijatrijska propedeutika usmjerena je na specifičnosti rane životne dobi, pedijatrijske anamneze i kliničkog pregleda djeteta od novorođenačke dobi do završetka rasta i razvoja, te savladavanje vještina komunikacije s djecom i roditeljima/starateljima. Glavni sadržaji su: definicija pedijatrije., razvoj i budućnost pedijatrije u Hrvatskoj i svijetu, anamneza u pedijatriji, klinički pregled djeteta, emocionalni razvoj djeteta, medicinska psihologija bolesnog djeteta.
2. Opća pedijatrija obuhvaća teoretske i praktične aspekte fiziologije i patologije rasta i razvoja, prehrane i nutritivnih poremećaja, procjene i poremećaja uhranjenosti, poremećaja prometa vode, elektrolita i acidobazne ravnoteže. Socijalna pedijatrija proučava sveukupnu interakciju djeteta i okoline te okolišne čimbenike koji utječu na zdravlje djeteta na individualnoj i populacijskoj razini. Preventivna pedijatrija objedinjuje znanja o mogućnostima preventivnog djelovanja i unapređenja zdravlja djece. Glavni sadržaji su: osnove rasta i razvoja djeteta, rast i razvoj u pojedinim razdobljima djetinjstva, zastoj rasta, visok rast, prehrana dojenčeta, predškolskog i školskog djeteta, prehrana adolescenata i njezini poremećaji, procjena uhranjenosti, pothranjenost, debljina, bolesti vezane uz unos i metabolizam vitamina, prehrana bolesnog djeteta, poremećaji prometa vode, elektrolita, minerala i poremećaje acidobazne ravnoteže, podaci vitalne statistike, zdravstvena zaštita majki i djece, nesreće u djece, aktivna imunizacija, novorođenački probir, simptomatsko liječenje djece.
3. Specijalna pedijatrija je najveća nastavna cjelina koja obuhvaća patološka stanja vezana uz određene dobne segmente (dojenačka dob, predškolska dob, školska dob, pubertet i adolescencija) i patološka stanja vezana uz pojedine organske sustave s posebnim osvrtom na ona stanja koja se kod djece manifestiraju različito u odnosu na odrasle. Pažnja će se posvetiti prepoznavanju i zbrinjavanju hitnih stanja u pedijatriji, kronično bolesnom djetetu i tranziciji zdravstvene skrbi. Glavni sadržaji su: nasljedne i prenatalno stečene bolesti, metaboličke bolesti, zdravo novorođenče, bolesti novorođenčadi, bolesti dišnih organa, alergija i alergijske bolesti, imunost i imunodeficijencije, bolesti srca i krvnih žila, reumatske bolesti, bolesti krvi, maligne bolesti, bolesti mokraćnih organa, bolesti endokrinog sustava, bolesti probavnih organa, bolesti jetre, bolesti živčanog sustava i mišića i akutno ugroženo dijete.
Organizacija nastave
Nastava se održava u IX i X. semestru studija. Teorijski turnus (predavanja) je u kontinuitetu tijekom dva tjedna. Predavanja će se održati u predavaoni P5-111 i P5-112 KBC Sušak u novoj Bolnici za ženu i dijete na 5. katu. Moguće je online održavanje predavanja. Predavanja su zajednička za sve studente. Na predavanjima studenti dobivaju teorijski pregled glavnih sadržaja kolegija. Seminari se održavaju u Bolnici za ženu i dijete, Vjekoslava Dukića 7, u predavaoni P5-112, 5.kat. Moguće je održavanje online. Vježbe se održavaju na Klinici za pedijatriju – lokalitet Sušak, Vjekoslava Dukića 7.
Svaka seminarska grupa odgovara rotacijskoj grupi (1 – 4), a sastoji se od 20 - 30 studenata. Seminari su koncipirani problemski (s prikazima bolesnika). Studenti trebaju redovito pohađati seminarsku nastavu, a prema priloženom rasporedu i popisu tema prethodno se teoretski pripremiti za seminare i aktivno sudjelovati (interaktivna nastava). Pri kraju seminarske nastave studenti u malim grupama (3-4) izrađuju zajednički seminarski rad o prikazu slučaja iz kliničke prakse u dogovoru s nastavnikom.
Vježbe se održavaju kroz 20 dana. Studenti su raspoređeni u grupe od 3-4 studenta po voditelju. Na vježbama studenti neposredno uče vještine i praktična znanja te se upoznaju s aktualnom patologijom. Prva 4 dana su vježbe iz pedijatrijske propedeutike, a zatim slijedi rotacija po pedijatrijskim djelatnostima i voditeljima čime studenti dobivaju mogućnost upoznavanja široke kazuistike iz pedijatrije.
I. Kognitivna domena - znanje
1. Definirati zadatke pedijatrije
2. Opisati osnovne vitalno statističke pojmove i organizaciju zdravstvene zaštite majki i djece
3. Prepoznati važnost prevencije u zdravlju djece
4. Povezati vodeće simptome i znakove najčešćih dječjih bolesti i specifične kliničke slike i sindrome
5. Odabrati dijagnostičke postupke u najčešćim patološkim stanjima i bolestima u pedijatriji
6. Predložiti optimalnu terapiju u različitim dječjim bolestima
7. Analizirati tijek i učinke liječenja dječjih bolesti
II. Psihomotorička domena – vještine
1. Vježbati uzimanje pedijatrijske anamneze
2. Primijeniti metode kliničkog pregleda djeteta
3. Prepoznati normalan tjelesni rast i razvoj djeteta te odstupanja u rastu i razvoju
4. Izvršiti uz nadzor osnovne praktične dijagnostičke i terapijske postupke (uzimanje bioloških uzoraka, mjerenje krvnog tlaka, mjerenje tjelesne temperature i postupci s febrilnim djetetom, primjena lijekova u djece)
5. Ovladati temeljnim postupcima oživljavanja djece i zbrinjavanja najčešćih hitnih stanja u pedijatriji
6. Sastaviti uz vodstvo optimalne terapijske postupke za najčešće bolesti u djece
7. Pratiti multidisciplinarni pristup pedijatrijskom bolesniku
Mardešić D. i sur. Pedijatrija. VIII. prerađeno i dopunjeno izdanje. Školska knjiga, Zagreb, 2016. - Posudi u Knjižnici
- Kliegman RM, St Geme JW III. Nelson Texbook of Pediatrics. 21st edition. Elsevier, Philadelphia, USA, 2019. - Online udžbenik
- Marinović B. Anamneza i klinički pregled djeteta. Školska knjiga, Zagreb, 2003 - Posudi u Knjižnici
- Meštrović J. i sur. Hitna stanja u pedijatriji. Medicinska naklada, Zagreb, 2022. - Posudi u Knjižnici
- Bralić I. i sur. Prevencija bolesti u dječjoj dobi. Medicinska naklada, Zagreb, 2014.
- Grgurić J, Jovančević M. i sur. Preventivna i socijalna pedijatrija, Zagreb, 2017.
- Kolaček S, Hojsak I, Niseteo T.: Prehrana u općoj i kliničkoj pedijatriji. Medicinska naklada, Zagreb, 2018
1. Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (predavanja, seminare, vježbe). Nazočnost na svim oblicima nastave se provjerava.
2. Student ima pravo izostati do najviše 30% nastave (30% predavanja, 30% seminara i 30% vježbi). Ukoliko student izostane više od 30% bilo kojeg oblika nastave, ne može pristupiti završnom ispitu.
3. Korištenje zaštitne opreme i instrumenata: Studenti su na vježbe dužni dolaziti u čistim bijelim zaštitnim („liječničkim“) kutama ili liječničkim hlačama i bluzama; na vježbe je potrebno donijeti stetoskop.
4. Ukoliko student ima zaraznu bolest (obična prehlada, akutni enteralni infekt i slično) i dođe na vježbe, dužan je o svom zdravstvenom stanju izvijestiti voditelja vježbi koji će procijeniti rizik kontakta studenta s ambulantnim i hospitaliziranim bolesnicima.
5. Zabranjeno je snimanje i fotografiranje bolesnika i osoblja.
6. Studenti su se dužni pridržavati dobre prakse akademskog ponašanja u ophođenju s kolegama, nastavnicima i ostalim osobljem Klinike za pedijatriju.
ECTS sustav ocjenjivanja provodi se važećim Pravilnikom o studiju Sveučilišta u Rijeci i Pravilnikom o studentima Medicinskog fakulteta u Rijeci (donijelo ga je Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta u Rijeci). ECTS ljestvica ocjenjivanja definirana je u okviru Europskog sustava prijenosa i akumulacije bodova (ECTS) Europske komisije.
Aktivnost i znanje studenata vrednuju se i ocjenjuju tijekom nastave i završnog ispita. Od 100 bodova student može ostvariti najviše 10 bodova tijekom nastave (na vježbama), 10 bodova na studentskim seminarima, 20 bodova na pismenom ispitu, 10 bodova na praktičnom ispitu i do 50 bodova na završnom usmenom ispitu. Ocjenjivanje napretka studenata koristi ECTS (D-A i F) i numerički sustav (2-5 i 1). Bodovi se dodjeljuju samo kada je kolegij završen i svi potrebni ispiti uspješno položeni.
Tijekom nastave student stječe bodove ocjenjivanjem znanja i aktivnosti na vježbama, pismenom ispitu, te uspjehom na studentskim seminarima. Nastavnici ocjenjuju uspjeh i aktivnost na svakoj vježbina kraju vježbi , a studentu se dodjeljuje najviše 10 bodova. Ocjenjivanje se temelji na postotku prisutnosti na vježbama, aktivnosti, znanju i vještinama koje je student stekao i pokazao tijekom vježbi.
Uspjeh na vježbama tijekom nastave ocjenjuje se prema sljedećoj tablici:
Ocjena | Bodovi |
odličan (5) | 10 |
vrlo dobar (4) | 8 |
dobar (3) | 7 |
dovoljan (2) | 5 |
nedovoljan (1) | 0 |
Studentski seminari: Studenti biraju pedijatrijskog bolesnika kojeg su vidjeli tijekom vježbi. Na studentskom seminaru će biti prezentiran prikaz slučaja (anamneza, klinička slika, laboratorijski nalazi te tijek bolesti i liječenje). Studenti jedne grupe će navedeni prikaz slučaja prezentirati u PowerPoint prezentaciji ostalim studentima. Seminar i prezentaciju trebaju poslati e-poštom nastavniku najmanje tri dana prije dana prezentacije. Ocjenjuje se pismeni seminar, PowerPoint prezentacija, način izlaganja, znanje i timski rad. Svi studenti unutar grupe trebaju jednako sudjelovati u pripremanju seminara i prezentiranju slučaja.
Uspjeh studenata na studentskim seminarima vrednuje se prema sljedećoj tablici:
Rating | Points |
odličan (5) | 10 |
vrlo dobar (4) | 8 |
dobar (3) | 7 |
dovoljan (2) | 5 |
nedovoljan (1) | 0 |
Nakon predavanja polaže se pismeni ispit (do 20 bodova). Pismeni test sastoji se od 60 pitanja s višestrukim izborom odgovora i jednim točnim odgovorom. Vrijeme za pismeni dio ispita je jedan sat. Student je položio pismeni ispit ako je točno odgovorio na najmanje 50% pitanja.
Rezultati pismenog ispita vrednuju se prema sljedećoj tablici:
Točni odgovori | Ocjena | Bodovi |
54 - 60 | odličan (5) | 20 |
45 - 53 | vrlo dobar (4) | 17 |
36 - 44 | dobar (3) | 14 |
30 - 35 | dovoljan (2) | 10 |
≤ 29 | nedovoljan (1) | 0 |
Student koji tijekom vježbi ostvari pet ili više bodova, položi pismeni ispit i bude pozitivno ocjenjen na studentskom seminaru može pristupiti završnom ispitu. Konačna ocjena odražava bodove stečene tijekom nastave i na završnom ispitu. Ako je završni ispit ocijenjen nedovoljnim, smatra se da student nije položio, bez obzira na bodove ostvarene tijekom nastave.
Student koji tijekom nastave ostvari manje od 5 bodova nema pravo pristupa završnom ispitu i mora ponovno upisati kolegij. Student koji nije pohađao studentske seminare ili ima manje od 29 odgovora na pismenom ispitu ne može pristupiti završnom ispitu.
Završni ispit sastoji se od praktičnog i teorijskog dijela. Praktični dio ispita je praktična provjera znanja koja uključuje fizikalni pregled djeteta i laboratorijske analize/analizu radiograma. Na završnom praktičnom ispitu student može ostvariti najviše 10 bodova. Uspješno položen praktični dio završnog ispita uvjet je za pristup teoretskom dijelu završnog ispita. Ako student nije položio usmeni ispit, mora ga ponoviti na sljedećem završnom ispitu. Teorijski dio završnog ispita obuhvaća gradivo kolegija.
Student koji je položio završni praktični dio ispita, a nije položio teorijski dio, na sljedećem završnom ispitu ne treba ponavljati praktični dio završnog ispita.
Završni praktični ispit ocjenjuje se prema sljedećoj tablici:
Ocjena | Bodovi |
odličan (5) | 10 |
vrlo dobar (4) | 8 |
dobar (3) | 7 |
dovoljan (2) | 5 |
nedovoljan (1) | 0 |
Završni usmeni ispit ocjenjuje se prema sljedećoj tablici:
Ocjena | Bodovi |
odličan (5) | 50 |
vrlo dobar (4) | 40 |
dobar (3) | 30 |
dovoljan (2) | 20 |
nedovoljan (1) | 0 |
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjena postignutih tijekom nastave i na završnom ispitu. Izražava se odgovarajućim postotkom, slovom abecede i brojčanom ocjenom prema sljedećoj tablici:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | odličan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
Nastavni sadržaji postavljeni su na platformi Merlin.
Sve obavijesti vezane uz kolegij Pedijatrija oglašavaju se u INP aplikaciji, na platformi Merlin i na oglasnoj ploči Katedre za pedijatriju - lokalitet Sušak, Vjekoslava Dukića 7
Tajnica:
Tatjana Mužik, mag. oec.
e-mail: tatjana.muzik@medri.uniri.hr
tel: +385 (0)51 640 267
- Studenti se primaju:
ponedjeljak – petak: 08:00-16:00
Molim pogledati pod “Uvjeti ispita”.
Molim pogledati pod “Uvjeti ispita”
Ishodi učenja
Definirati pedijatriju kao granu medicine. Nabrojiti zadatke pedijatrije. Klasificirati razvojnu dob. Definirati i objasniti važnost dojenačkog mortaliteta. Nabrojiti najčešće uzroke mortaliteta u djece. Objasniti organizaciju pedijatrijske zdravstvene skrbi. Objasniti promjene u morbiditetu i trendove moderne medicine.
Ishodi učenja
- Definirati ključne pojmove vezane uzlje majki i djece
2. Objasniti fiziološke promjene tijekom trudnoće i njihov utjec na zdravlje majke.
3. Raspraviti o prevenciji i skrbi za obitelj prije, tijekom, i nakon trudnoće
4. Primijeniti znanje o prehrambenim potrebama trudnica i djece.
5. Analizirati utjecaj socijalnih i ekonomskih faktora na zdravlje majki i djece
Ishodi učenja
Definirati zadaću socijalne pedijatrije. Objasniti Konvenciju o pravima djeteta. Objasniti vitalnu statistiku vezanu uz pedijatriju.
Ishodi učenja
Analizirati standardne grafikone rasta. Izračunavati površinu tijela. Poznavati pravilne obrasce rasta kod djece, neuspjeh u napredovanju i razumjeti nizak rast. Opisati obrazac smanjenog rasta. Navesti i opisati neonatalne reflekse. Definirati razvojne prekretnice.
Ishodi učenja
Definirati osnovne značajke normalnog psihomotornog razvoja. Objasniti psihomotorni, kognitivni i emocionalni razvoj. Prepoznati promjene u psihomotornom razvoju
Ishodi učenja
Objasniti prehranu dojenčadi i važnost dojenja. Razumjeti optimalnu prehranu djece predškolske i školske dobi. Navesti i opisati poremećaje prehrane kod djece. Definirati pothranjenost i pretilost.
Ishodi učenja
Objasniti normalnu fiziologiju potreba za tekućinom i ravnotežu elektrolita. Izračunati standardne dnevne potrebe za tekućinom. Izračunati normalne dnevne potrebe za natrijem i kalijem. Analizirati acidobazne poremećaje. Opisati znakove dehidracije i početne mogućnosti liječenja.
Ishodi učenja
- definirati pojam dojenčeta i klasifikaciju težine rođenja
- razumjeti rast fetusa
- objasniti prijelaz iz intrauterinog u izvanmaternični život
- ilustrirati postupke u normalnom porodu
- prepoznati fiziološke karakteristike novorođenčeta
- navesti najčešće porođajne ozljede
- objasniti APGAR indeks.
Ishodi učenja
Definirati nedonoščad i uzroke nedonoščadi. Objasniti karakteristike nedonoščadi. Utvrditi čimbenike rizika i komplikacije nedonoščadi.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Prepoznati hitna stanja u neonatologiji
Razumjeti osnovne principe liječenja hitnih stanja
Primijeniti osnovne postupke reanimacije novorođenčadi
Evaluirati stanje novorođenčeta nakon hitne intervencije
Komunicirati s članovima medicinskog tima i roditeljima
Ishodi učenja
Navesti glavne laboratorijske pretrage. Definirati krvnu sliku. Objasniti normalne vrijednosti crvenih i bijelih krvnih stanica. Razgovarati o prednostima diferencijalne krvne slike. Definirati anemiju, neutropeniju, limfopeniju i trombocitopeniju. Prepoznati poremećaj krvne slike kod najčešćih bolesti.
Ishodi učenja
Navesti najčešće nasljedne bolesti. Razumjeti stanja uzrokovanih kromosomskim abnormalnostima, kao što su autosomne i gonosomske anomalije. Objasniti analizu DNA u medicinskoj genetici.
Ishodi učenja
Definirati nasljedne metaboličke bolesti. Objasniti neonatalni probir u Hrvatskoj. Opisati znakove metaboličkih bolesti u djece. Objasniti liječenje metaboličkih bolesti.
Ishodi učenja
Definirati razliku između aktivne i pasivne imunizacije. Opisati dobrobit cijepljenja u kontroli zaraznih bolesti u svijetu i Hrvatskoj. Analizirati uzroke koji utječu na obuhvat cijepljenja. Razvrstati vrste cjepiva i navedite obvezna cjepiva u Hrvatskoj. Opisati neželjene reakcije nakon cijepljenja. Razlikovati kontraindikacije za cijepljenje od situacija kada se cijepljenje može provesti uz mjere opreza. Navesti primjere indikacija za pasivnu imunizaciju u dječjoj dobi.
Ishodi učenja
Opisati najvažnije značajke morfologije i funkcije pluća i dišnih putova specifične za razvojnu dob. Izdvojiti specifičnosti propedeutike u bolestima dišnog sustava djece. Navesti i opisati najvažnije prirođene anomalije dišnog sustava. Klasificirati i opisati upalu gornjih dišnih putova. Izdvojiti specifičnosti dijagnostičkog i terapijskog pristupa upalama gornjih dišnih putova u djece u odnosu na odrasle. Klasificirati upalu pluća u djece. Opisati i istaknuti specifičnosti dijagnostike i liječenja izvanbolničke upale pluća u djece. Navesti vodeće uzroke teške akutne opstrukcije dišnih putova u djece. Opisati i objasniti kliničke značajke akutnih upalnih opstrukcija – krupa i bronhiolitisa – u dojenačkoj i dječjoj dobi. Definirati i opisati kliničke značajke dječje astme. Razlikovati liječenje kronične upale astme od liječenja akutne egzacerbacije astme. Prepoznati sumnju na aspiraciju stranog tijela i opisati dijagnostički i terapijski pristup.
Ishodi učenja
Navesti i opisati specifičnosti anamneze i fizikalnog pregleda u djece s bolestima srca i krvnih žila. Navesti glavne dijagnostičke pretrage za bolesti srca i krvnih žila. Objasniti specifičnosti RTG snimanja prsnog koša kod bolesti srca i krvnih žila. Opisati i prepoznati pojedinosti EKG nalaza ovisno o dobi djeteta. Navesti indikacije i opisati dijagnostičke mogućnosti ehokardiografije u djece. Navesti i klasificirati najčešće prirođene srčane greške te opisati njihove epidemiološke i etiološke aspekte. Definirati karakteristike i objasniti hemodinamiku te dijagnostički i terapijski pristup u najčešćim prirođenim srčanim greškama. Nabrojati, opisati i prepoznati poremećaje rada srca i ritma. Prepoznati i opisati terapijski proces paroksizmalne supraventrikularne aritmije i ventrikularne aritmije. Klasificirati i opisati najčešće upalne bolesti srca. Klasificirati i opisati karakteristike najčešćih kardiomiopatija.
Ishodi učenja
Objasniti fiziologiju crvenih krvnih stanica. Definirati anemije. Opisati klasifikaciju anemije prema etiologiji i MCV. Navesti i objasniti etiologiju hemolitičkih anemija. Opisati mogućnosti liječenja anemije.
Ishodi učenja
Objasniti imunološku reaktivnost ovisno o dobi djeteta. Izdvojiti i objasniti problem slabije imunološke reaktivnosti na T-neovisne antigene inkapsuliranih bakterija u dojenačkoj i dječjoj dobi. Navesti kliničke karakteristike koje upućuju na postojanje imunoloških poremećaja. Navesti i objasniti čimbenike rizika za ponovne respiratorne infekcije. Definirati i klasificirati primarne i sekundarne imunodeficijencije. Navesti i objasniti najčešće uzroke sekundarne imunodeficijencije. Navesti kliničke elemente koji pobuđuju sumnju na primarnu imunodeficijenciju djeteta. Opisati kliničke značajke primarnih poremećaja funkcije stanične i humoralne imunosti te primarnih poremećaja uloge fagocita i komplementa. Objasniti principe dijagnostičkih i terapijskih pristupa djeci s primarnom ili sekundarnom imunodeficijencijom.
Ishodi učenja
Definirati osnovne pojmove iz alergologije (alergija, atopija, alergijska senzibilizacija). Klasificirati alergijske i atopijske bolesti. Objasniti epidemiološke aspekte alergijskih bolesti i povezati ih s njihovom etiopatogenezom. Navesti i klasificirati najčešće alergene u dječjoj dobi. Objasniti "alergijski marš". Klasificirati vrste i navedite uzroke urtikarije. Navesti terapijski pristup urtikariji i Quinckeovom edemu. Definirati alergiju na lijekove i opisati njezine najčešće kožne manifestacije. Objasniti pseudoalergijske reakcije. Definirati anafilaksiju i navesti njezine najčešće uzroke. Objasniti liječenje anafilaksije. Objasniti etiopatogenezu atopijskog dermatitisa te opisati njegovu kliniku i liječenje. Objasniti alergen-specifičnu imunoterapiju alergijskih bolesti i imunološke mehanizme za postizanje imunotolerancije. Navesti razine prevencije alergijskih bolesti i objasniti njihova načela.
Ishodi učenja
Definirati i klasificirati reumatske bolesti dječje dobi. Objasniti dijagnostičke principe i terapijski pristup reumatskim bolestima. Razvrstati juvenilni idiopatski artritis u podtipove i objasniti karakteristike njihove kliničke slike. Definirati i objasniti razliku između reaktivnog i postinfektivnog artritisa. Definirati i opisati kliničku sliku sistemskog lupusa eritematozusa. Klasificirati i nabrojiti najčešće vaskulitise dječje dobi. Opisati kliničku sliku Henoch-Shonleinove purpure i Kawasakijeve bolesti te objasniti liječenje ovih bolesti.
Ishodi učenja
Navesti najčešće bolesti probavnog sustava u djece. Opisati simptome bolesti probavnog sustava. Opisati znakove bolesti jetre. Objasniti dijagnostički pristup bolestima probavnog sustava.
Ishodi učenja
Navesti najčešće bolesti endokrinog sustava. Opisati simptome i znakove endokrinih bolesti.
Ishodi učenja
Definirati infekciju mokraćnog sustava. Objasniti hematuriju i proteinuriju. Opisati patofiziologiju akutne ozljede bubrega i kroničnog zatajenja bubrega.
Ishodi učenja
Navesti najčešće maligne bolesti u djece. Opisati etiologiju malignih bolesti. Objasniti klasifikaciju raka dječje dobi. Opisati znakove maligne bolesti i liječenje.
Ishodi učenja
Objasniti neurološke znakove i simptome u fizikalnom pregledu. Opisati dijagnostičke pretrage u pedijatrijskoj neurologiji. Navesti najčešće neurološke bolesti.
Ishodi učenja
Opisati znakove zatajenja disanja i cirkulacije. Objasniti početne mogućnosti liječenja zatajenja disanja i cirkulacije u djece. Opisati stabilizaciju teško bolesnog djeteta i opisati specifičnosti transporta.
Ishodi učenja
- Provesti komunikaciju s roditeljima i/ili bolesnim djetetom
- Izvesti uzimanje anamneze: identificirati davaoca podataka, prepoznati glavnu tegobu, sadašnju bolest
- Voditi anamnezu razvoja, cijepljenja, dosadašnjih bolesti, obiteljske anamneze
Ishodi učenja
Procjeniti opće stanja, vitalne funkcije, svijest, disanje, cirkulaciju, tjelesnu temperaturui Izmjeriti krvni tlak, palpirati puls, pregledati kožu i potkožno masno tkivo.
Ishodi učenja
Sudjelovati u uzimanju brisa nosa i ždrijela, postavljanju perifernog venskog puta, aplikaciji Intramuskularne i potkožne injekcije,
interpretirati krvne slike i biokemijske nalaze, mokraće
Interpretirati elektrokardiogram u djece
očitati radiogram grudnih organa, paranazalnih sinusa, nativne snimke abdomena
sudjelovati u ultrazvučnom pregledu mozga, srca, pluća, abdomena (promatranje i manipulacija sondom)
sudjelovati u postupku s febrilnim djetetom (fizikalne metode, antipiretici), djetetu s konvulzijama, asmatskog napada, otrovanja, djetetu s hipoglikemijom, DKA, anafilaksijom; objasniti primjenu antibiotika u djece
Ishodi učenja
Procjeniti tjelesni rast i razvoj (mjerenje tjelesne mase, tjelesne duljine i tjelesne visine, procjena tjelesnih proporcija, mjerenje opsega glave, klinička procjena razvijenosti i rasporeda potkožnog masnog tkiva, mjerenje debljine kožnog nabora pomoću kalipera, procjena primarne i sekundarne denticije, procjena stadija spolnog sazrijevanja prema Tanner kriterijima, procjena koštane zrelosti)
Usporediti izmjerene vrijednosti sa standardima zdrave djece iste dobi i spola (upotrebiti percentilnih krivulja i tablica tjelesnih visina i tjelesnih masa, izračunati indeksa tjelesne mase i usporediti sa standardima za djecu odgovarajuće dobi i spola, predviđanje krajnje dosegnute tjelesne visine)
Objasniti postupke dijagnostike i terapije kod djece s poremećajima rasta i razvoja: nizak rast, visok rast, preuranjeni pubertet, zakasnjeli pubertet, pothranjenost, debljina, dlakavost
Ishodi učenja
Objasniti razloge ooremećaja prometa vode, elektrolita i acidobazne ravnoteže.
Izračunati dnevne potrebe vode i elektrolita, patološke gubitke tekućine, kliničke znakove dehidracije. Objasniti liječenje dehidracije – oralnu i intravensku rehidraciju. Analizirati na primjerima poremećaj koncentracije natrija u plazmi, oremećaj prometa kalija, plinske analize krvi; objasniti etaboličku acidozu – patogenezu i korekciju poremećaja
Ishodi učenja
objasniti klinički pristup djeci s urođenim poremećajem metabolizma ; objasniti osobitosti anamneze nasljednih metaboličkih bolesti, osobitosti statusa nasljednih metaboličkih bolesti. Analizirati laboratorijske nalaze koji upućuju na nasljedne metaboličke bolesti . Nabrojiti specifične pretrage – selektivni skrining u metaboličkim bolestima. Objasniti novorođenački skrining i principe liječenja metaboličkih bolesti
Ishodi učenja
Objasniti rodoslovlje, specifičnosti anamneze i statusa u genetici; raspraviti značaj rane dijagnoze genetskih anomalija; nabrojiti indikacije za prenatalnu dijagnozu
objasniti osnove citogenetičke analize i molekularne citogenetike; nabrijiti najčešće kliničke sindrome kromosomskih anomalija i gonosomskih anomalija
objasniti važnost genetičkog savjetovanja
Ishodi učenja
Pregledati novorođenče , procjeniti indeksa vitalnosti («Apgar»), procjeniti stupanj donešenosti; procjeniti respiracijske poremećaje;
Pregledati neurološki novorođenče: normalan i patološki položaj, spontana motorika, aktivni i pasivni tonus, izvođenje primitivnih refleksa
Objasniti najčešća patološka stanja u neonatologiji (tahipneja, dispneja, žutice,
infekcije, porođajna asfiksija, prirođene srčane greške, porodne ozljede)
Ishodi učenja
objasniti njega kože i pupka novorođenčeta; objasniti održavanje normalne tjelesne temperature novorođenčeta; objasniti prehranu novorođenčeta (dojenje, prehrana adaptiranim formulama).
Objasniti dijagnostičke i terapijske postupke u neonatologiji
Ishodi učenja
Pregledati nos, usnu šupljinu, ždrijelo, tonzile i vanjski zvukovod djeteta, auskultirati i perkutirati pluća djeteta, odrediti normalnu respiratornu frekvenciju prema dobi, objasniti simptome respiratorne insuficijencije
odrediti indikacije za radiološku dijagnostiku; odrediti indikacije za primjenu kisika
prepoznati najčešća patološka stanja i bolesti u pedijatrijskoj pulmologiji (akutne
upalne opstrukcije dišnih putova, pneumonija, astma, cistična fibroza, strano
tijelo u dišnim putovima)
Ishodi učenja
palpirati, auskultirati srce u djece, palpirati centralne i periferne pulseve u djece, odrediti normalnu srčanu fekvenciju za dob, izmjeriti krvni tlak u djece
Uočiti vanjske znakova srčane bolesti - cijanoze, venske pulsacije, srčana grba; Tumačiti radiograma grudnih organa
Objasniti osnovni EKG u djece
prepoznati najčešća patološka stanja i bolesti u pedijatrijskoj kardiologiji (hemodinamika prirođenih srčanih grešaka, osnovne odlike grešaka s desno-lijevim pretokom, osnovne odlike grešaka s lijevo-desnim pretokom, cijanotične krize i terapija)
Nabrojiti najčešće poremećaje srčane frekvencije i srčanog ritma
Prepoznati znakove srčane insuficijencije: znaci, simptomi, dijagnoza i terapija
Ishodi učenja
Objasniti kliničke osobitosti djeteta s imunodeficijencijom; nabrojiti osnove laboratorijske dijagnostike i načela liječenja
Nabrojiti sekundarne imunodeficijencije
Nabrojiti najčešće infekcije u bolesnika s poremećajem imunosti
Ishodi učenja
Objasitimetode alergološke dijagnostike u alergologiji i načela liječenja alergijskih bolesti. objasniti prevenciju alergijskih bolesti u djece. objasniti najčešća patološka stanja i bolesti u pedijatrijskoj alergologiji (atopijski dermatitis, alergijski rinitis, urtikarija, angioedem, nutritivna alergija, alergija na lijekove)
Ishodi učenja
Objasniti zajednička klinička obilježja reumatskih bolesti u djece; analizirati aboratorijski pristup i načela liječenja reumatskih bolesti u djece
Prepoznati najčešća patološka stanja i bolesti u pedijatrijskoj reumatologiji (reumatska vrućica, juvenilni idiopatski artritis, sistemski eritemski lupus, vaskulitisi)
Ishodi učenja
obaviti Inspekciju i topografske zone abdomena ; izvršiti površnu i duboku palpacija abdomena u djece
Perkutirati abdomen: jetra, slezena, lumbalna perkusija; Palpirati jetre i slezene; Auskultirati peristaltiku crijeva i vaskularnih šumova
prepoznati tumefakcije, hernije, meteorizam, ascites,
Objasniti dijagnostičke postupke: Uzorkovanje stolice; Priprema djeteta za endoskopske preglede
Objasniti postupke: Rektalni pregled, Stavljanje klizme
Prepoznati ajčešća patološka stanja i bolesti probavnih organa (gastroezofagealni refluks, gastritis i peptički ulkus, progutana strana tijela, celijakija, upalne
bolesti crijeva)
Ishodi učenja
objasniti osnovne dijagnostičke i terapijske postupke kod djece s poremećajima rasta i razvoja: nizak rast, visok rast, preuranjeni pubertet, zakasnjeli pubertet, ginekomastija, pothranjenost, debljina, dlakavost
Prepoznati Dijabetes melitus u djece - anamneza, pregled (posebice procjena vitalnih funkcija i stanja hidracije), mjerenje glikemije pomoću test traka i pomoću aparata glukometra, mjerenje koncentracije glukoze i ketona u urinu pomoću test traka, analiza acidobaznog i
elektrolitnog stanja.
Objasniti osnovne principe terapije i praćenja bolesnika: kontrola glikemije, prehrana i tjelesna aktivnost djeteta s dijabetesom, principi inzulinske terapije, osnovna obilježja preparata humanih inzulina i inzulinskih analoga, osnovni principi primjene inzulinske pumpe,
Nabrojiti terapiju akutnih komplikacija (hipoglikemija, dijabetična ketoacidoza)
Objasniti principieliječenja bolesti štitne žlijezde
Nabrojiti testove za procjenu funkcije kore nadbubrežne žlijezde
Prepoznati najčešća patološka stanja (hipotireoza, hipertireoza, adrenokortikalna insuficijencija, kongenitalna adrenalna hiperplazija, Cushingov sindrom
Ishodi učenja
palpirati bubrege i mokraćni mjehur, pregledati vanjske genitalije
Objasniti pravilno prikupljanje uzorka urina za rutinski i mikrobiološki pregled
Objasniti metode procjene funkcije bubrega
Prepoznati simptome i znakove bolesti bubrega i urinarnog trakta: edem, hipertenzija, oligurija, poliurija, hematurija, proteinurija
Prepoznati najčešća patološka stanja i bolesti mokraćnih organa (urinarna infekcija, anomalije mokraćnog sustava, vezikoureteralni refluks, akutni glomerulonefritis,
nefrotski sindrom, urolitijaza, akutna bubrežna ozljeda)
Ishodi učenja
objasniti važnost anamnestičkih podataka za anemiju zbog nedostatka željeza, hemolitičku anemiju, reaktivno povećanje limfnih čvorova i sklonost krvarenju
Prepoznati klinička obilježja krvnih bolesti (bljedoća kože i sluznica, žutica, hepatomegalija, splenomegalija, limfadenopatija)
Analizirati laboratorijska obilježja krvnih bolesti (patološke vrijednosti krvne slike, morfološke promjene eritrocita, fetalni hemoglobin, serumskog željezo, feritin, bilirubin i haptoglobin)
Palpirati i opisati limfne čvorove, jetru i slezenu u djece
Objasniti indikacije za primjenu eritrocitnih i trombocitnih koncentrata
Prepoznati najčešće bolesti krvi, krvotvornih organa i solidni tumori u djece(sideropenična anemija, hemolitičke anemije, prirođeni poremećaji hemostaze,
trombocitopenije, stečene neutropenije, leukemije, limfomi, solidni maligni tumori)
Objasniti principe antitumorske terapije
Ishodi učenja
objasniti sobitosti neurološke anamneze
Procjeniti psihomotorni razvoj (od 2 mjeseca do 2 godine)
- opservirati spontanu motoriku, ponašanje)
- procjeniti grube i fine motorike, posturalne reakcije i mišićni tonus, primitivni refleksi, tetivni refleksi, senzorne funkcije, socijalni kontakt
Pregledati neurološki dijete predškolskog i školskog uzrasta
analizirati neurofiziološke pretrage (EEG, evocirani potencijali, elektromiografija) i neuroradiološke pretrage (neurosonografija, CT, MR)
objasniti Lumbalnu punkciju- indikacije , tehnika izvođenja
interpretirati nalaz cerebrospinalnog likvora
Prepoznati najčešća patološka stanja i bolesti živčanoga sustava i mišića (glavobolje, cerebralna paraliza, epilepsije i epileptički sindromi, neurokutani
sindromi, neuromuskularne bolesti, oštećenje ličnog živca)
Ishodi učenja
Prepoznati znakove životne ugroženosti
primijeniti Temeljne postupke oživljavanja i Napredni postupci oživljavanja
objasniti metodu intubacije i Intraosalna primjena lijeka
Objasniti Postupke nakon uspješnog oživljavanja
Ishodi učenja
voditi klinički slučaj kao vođa tima na modelima u kabinetu kliničkih vještina
postaviti intraosealnu iglu na modelima
izvesti reanimaciju na modelima
Ishodi učenja
Objasniti osnovne principe komunikacije s roditeljima i bolesnim djetetom. analizirati moguće komunikacijske teškoće. Objasniti protokol za anamnezu. Simulirati uloge liječnik – roditelj (heteroanamneza) i liječnik – starije školsko dijete i adolescent (izravni anamnestički podaci)
Ishodi učenja
Opisati redoslijed i postupak kliničkog pregleda pedijatrijskih bolesnika. Razumjeti specifičnosti fizikalnog pregleda dojenčadi i malog djeteta
Ishodi učenja
Opisati algoritam postupaka temeljnog održavanja života u djece. Prikazati manevre otvaranja dišnih putova i točke kompresije srca na lutkama.
Ishodi učenja
Navesti i objasniti uzroke niskog i visokog rasta. Objasniti mogućnosti liječenja niskog rasta.
Ishodi učenja
Definirati visoku temperaturu kod djece. Navesti uzroke i patofiziologiju vrućice. Opisati liječenje visoke temperature.
Ishodi učenja
Definirati kašalj. Klasificirati vrste kašlja. Navesti najčešće uzroke akutnog i kroničnog kašlja ovisno o dobi djeteta. Primijeniti ciljana anamnestička pitanja za otkrivanje uzroka kašlja. Navesti početne dijagnostičke pretrage kod djeteta koje kašlje. Navesti ciljane testove za otkrivanje uzroka kašlja. Prepoznati kliničke značajke kašlja uzrokovanog ozbiljnom kroničnom bolešću pluća. Razmotriti principe liječenja kašlja.
Ishodi učenja
Opisati simptome respiratornog distresa. Analizirati mogućnosti liječenja novorođenčadi s respiratornim poremećajima.
Ishodi učenja
Definirati uzroke perinatalnog oštećenja mozga. Navesti mogućnosti liječenja perinatalnog oštećenja mozga.
Ishodi učenja
Navesti uzroke neonatalne žutice. Opisati razliku između fiziološke i patološke žutice u novorođenčadi. Objasniti liječenje neonatalne žutice.
Ishodi učenja
Opisati kliničke znakove infekcija u novorođenčadi. Definirati ranu i kasnu neonatalnu sepsu. Objasniti uzroke neonatalne sepse. Objasniti mogućnosti liječenja neonatalne sepse.
Ishodi učenja
Definirati nedonoščad prema gestacijskoj dobi. Opisati njegu nedonoščadi u rađaonici. Nabrojiti komplikacije u nedonoščadi.
Ishodi učenja
Prepoznati i razlikovati kliničke značajke virusne, bakterijske i atipične izvanbolničke pneumonije u djece. Odabrati laboratorijske i slikovne pretrage za dijagnosticiranje upale pluća. Objasniti principe empirijske antimikrobne terapije upale pluća. Prepoznati indikacije za bolničko liječenje upale pluća. Prepoznati i usporediti kliničke značajke uspješnog i neuspješnog liječenja upale pluća.
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku plućne tuberkuloze u djece. Opisati spektar kliničke slike plućne tuberkuloze u djece. Analizirati i evaluirati rezultate laboratorijskih i slikovnih pretraga kod tuberkuloze pluća. Objasniti mikrobiološku dijagnostiku plućne tuberkuloze. Definirati latentnu tuberculosis. Razlikovati antimikrobno liječenje aktivne i latentne tuberkuloze u djece.
Ishodi učenja
Prepoznati simptome i znakove ozbiljne opstrukcije dišnih putova kod djece. Razlikovati kliničku sliku između ekstratorakalne i intratorakalne opstrukcije dišnih putova. Prepoznati upalne opstrukcije dišnih putova tipične za dojenčad i malu djecu. Razlikovati kliničku sliku subglotične i supraglotične opstrukcije dišnih putova. Usporediti farmakoterapijski pristup između virusnog krupa i bronhiolitisa
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku dječje astme. Odabrati dijagnostičke testove kod djeteta sa sumnjom na astmu. Analizirati rezultate spirometrijskog mjerenja plućne funkcije. Odabrati protuupalnu terapiju za kroničnu astmatičnu upalu. Nabrojati lijekove i odrediti doze te odabrati način njihove primjene u liječenju akutne egzacerbacije astme. Prepoznati indikacije za bolničko liječenje akutnog astmatičnog napadaja.
Ishodi učenja
Prepoznati sumnju na aspiraciju stranog tijela kod djeteta. Navesti i objasniti faze kliničke slike kod akutne aspiracije stranog tijela. Prepoznati patološke znakove na RTG snimkama organa prsnog koša u slučaju aspiracije stranog tijela. Procijeniti indikaciju za bronhoskopiju u djeteta sa sumnjom na aspiraciju stranog tijela. Navesti najčešća strana tijela koja djeca aspiriraju. Odrediti mjere za sprječavanje aspiracije stranog tijela.
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku cistične fibroze u dojenčadi i male djece. Razlikovati kliničku sliku cistične fibroze od drugih kroničnih plućnih i probavnih bolesti. Primijeniti dijagnostičke kriterije u dijagnostici cistične fibroze. Odrediti korelaciju genotipa i fenotipa u bolesnika s cističnom fibrozom. Objasniti osnovne principe liječenja cistične fibroze. Odabrati mogući CFTR modulator prema pacijentovom CFTR genotipu.
Ishodi učenja
Definirati centralnu i perifernu cijanozu. Navesti uzroke cijanoze. Objasniti dijagnostički pristup u djeteta s cijanozom.
Ishodi učenja
Navesti uzroke bolova u prsima kod djece. Objasniti stanja opasna po život povezana s bolovima u prsima. Opisati dijagnostički pristup bolovima u prsima u djece
Ishodi učenja
Definirati najčešće prirođene srčane mane. Definirati cijanotičnu i necijanotičnu srčanu manu. Razumjeti hemodinamiku urođene srčane mane. Objasniti duktalne srčane mane i nabrojiti mogućnosti liječenja.
Ishodi učenja
Definirati zatajivanje srca i objasniti etiologiju i patofiziologiju. Prepoznati kliničke znakove zatajenja srca u djece. Objasniti terapijski pristup zatajenju srca.
Ishodi učenja
Odrediti normalan broj otkucaja srca kod djece prema dobi. Objasniti etiologiju, kliničke znakove i liječenje supraventrikularne paroksizmalne tahikardije. Objasniti etiologiju i liječenje bradikardije u djece.
Ishodi učenja
Opisati komponente hemostaze. Objasniti patofiziologiju najčešćih poremećaja koagulacije. Objasniti uzroke, dijagnozu i liječenje imunološke trombocitopenije.
Ishodi učenja
Definirati limfadenopatiju i dijagnostički pristup u djece s povećanim limfnim čvorom. Opisati etiologiju, dijagnostički pristup i liječenje lokalizirane i generalizirane limfadenopatije
Ishodi učenja
Navesti najčešće maligne bolesti u djece. Opisati kliničke znakove, dijagnostiku i liječenje akutne leukemije. Opisati kliničke znakove, dijagnostiku i liječenje tumora mozga, limfoma, neuroblastoma i nefroblastoma
Ishodi učenja
Navesti najčešća hitna stanja u pedijatrijskoj onkologiji. Definirati patofiziologiju i liječenje sindroma lize tumora. Definirati i liječiti hiperleukocitozu. Definirati i liječiti sindrom gornje šuplje vene.
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku urtikarije i Quinckeovog edema u djeteta. Opisati morfologiju kožnih eflorescencija kod urtikarije. Prepoznati najčešće uzroke akutne i kronične spontane urtikarije. Odabrati dijagnostičke pretrage u procesu otkrivanja uzroka urtikarije. Odabrati i dati lijekove u djece s akutnom spontanom urtikarijom. Razlikovati i prepoznati kliničku sliku Quinckeovog edema i nasljednog angioedema
Ishodi učenja
Razlikovati očekivane nuspojave lijekova od preosjetljivosti na lijekove. Klasificirati vrste preosjetljivosti na lijekove. Razlikovati kožne promjene kod preosjetljivosti na lijekove posredovane kasnim tipom preosjetljivosti. Objasniti dijagnostički postupak kod sumnje na alergiju na lijekove i naznačiti indikacije za provođenje provokacijskog testa. Prepoznati kliničku sliku anafilaksije u djeteta. Objasniti principe liječenja anafilaksije. Dati adrenalin djetetu s anafilaksijom.
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku sistemskog oblika juvenilnog idiopatskog artritisa u djeteta. Razlikovati i usporediti kliničke značajke pojedinih podtipova juvenilnog idiopatskog artritisa. Prepoznati kliničku sliku Henoch-Schonleinove purpure. Prepoznati kliničku sliku Kawasakijeve bolesti. Analizirati diferencijalnu dijagnozu Kawasakijeve bolesti
Ishodi učenja
Razumjeti dojenje i njegove prednosti. Definirati i upoznati značaj prehrane dojenčadi i male djece.
Ishodi učenja
Navesti najčešće uzroke akutnog proljeva u djece. Opisati dijete s dehidracijom. Objasniti mogućnosti liječenja djece s proljevom.
Ishodi učenja
Definirati gastroezofagealni refluks u djece. Objasniti kliničke znakove, dijagnostiku i liječenje patološkog refluksa. Opisati kliničke znakove, dijagnostički pristup i liječenje nuspojava na hranu i enterokolitisa uzrokovanih bjelančevinama iz hrane.
Ishodi učenja
Definirati celijakiju. Opisati kliničke znakove, dijagnostički pristup, liječenje i prognozu celijakije.
Ishodi učenja
Definirati Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Opisati etiopatogenezu, kliničke znakove, dijagnostički pristup, liječenje, komplikacije i prognozu Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
Ishodi učenja
Navesti najčešće bolesti jetre u djece. Opisati kliničke manifestacije jetrene bolesti se. Objasniti dijagnostičku pretragu kod sumnje na bolest jetre. Opisati mogućnosti liječenja najčešćih bolesti jetre.
Ishodi učenja
Opisati kliničke znakove, dijagnozu i liječenje ingestije lužina i kiselina te progutanih stranih tijela. Opisati hitno liječenje kod krvarenja iz gornjeg i donjeg probavnog trakta. Za dijagnosticiranje i liječenje dehidracije u djece. Opisati znakove i liječenje akutnog abdomena.
Ishodi učenja
Definirati pretilost kod djece. Opisati kliničku sliku i procjenu pretilosti. Objasniti liječenje i prevenciju pretilosti.
Ishodi učenja
Definirati DM tip 1. Objasniti genetiku, etiologiju i patofiziologiju DM tipa 1. Opisati kliničke znakove i laboratorijske nalaze DM. Opisati akutne komplikacije, liječenje i prognozu DM tipa 1. Definirati DM tip 2 i MODY u djece te objasniti mogućnosti liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti važnost probira novorođenčadi na kongenitalnu hipotireozu. Navesti najčešće uzroke kongenitalne hipotireoze. Opisati kliničku sliku, dijagnozu i liječenje kongenitalne hipotireoze. Navesti najčešće uzroke, kliničke znakove i liječenje stečene hipotireoze. Objasniti kako hipotireoza utječe na mentalni razvoj djece, rast i pubertetsko razdoblje. Usporediti liječenje prirođene i stečene hipotireoze. Navesti najčešće uzroke, kliničke znakove i liječenje hipertireoze.
Ishodi učenja
Opisati razliku između normalnog i preranog puberteta. Objasniti klasifikaciju spolne preuranjenosti.
Ishodi učenja
Objasniti osnovne principe normalne spolne diferencijacije. Klasificirati poremećaje spolne diferencijacije. DefiniraTI CAH i opišite mehanizam nastanka CAH. Objasniti patofiziologiju dvosmislenih genitalija u djevojčica s CAH. Opisati kliničku sliku, dijagnozu i liječenje CAH. Opisati najčešće kliničke značajke djece s Turnerovim i Klinefelterovim sindromom.
Ishodi učenja
Objasniti patofiziologiju DKA. Opisati kliničke znakove i liječenje DKA. Opisati kliničke znakove i liječenje akutne insuficijencije suprarenalne žlijezde. Objasniti znakove i liječenje tireotoksikoze.
Ishodi učenja
Definirati hipoglikemiju u novorođenčadi i starije djece. Navesti uzroke hipoglikemije. Opisati kliničke znakove i liječenje hipoglikemije.
Ishodi učenja
Opisati epidemiologiju, etiologiju i patogenezu infekcija mokraćnog sustava u djece. Opisati kliničke znakove u dojenčadi i starije djece s urinarnim infekcijama. Objasniti dijagnostički pristup urinarnim infekcijama. Objasniti liječenje i komplikacije urinarnih infekcija.
Ishodi učenja
Definirati hematuriju. Objasniti etiologiju i dijagnostički pristup hematuriji. Opisati nasljedne i stečene bolesti glomerula u djece. Definirati proteinurije. Objasniti etiologiju i dijagnostički pristup proteinuriji. Opisati kliničke znakove i liječenje nefrotskog sindroma
Ishodi učenja
Opisati etiologiju i patogenezu akutne ozljede bubrega. Objasniti kliničke znakove i laboratorijske nalaze akutnog zatajenja bubrega. Definirati HUS. Objasniti etiologiju, kliničku sliku, laboratorijske nalaze i liječenje HUS-a
Ishodi učenja
Definirati hipertenziju prema dobi. Navesti uzroke hipertenzije. Definirati primarnu i sekundarnu hipertenziju. Objasniti liječenje hipertenzije i hipertenzivne krize.
Ishodi učenja
Navesti uzroke glavobolje kod djece. Objasniti klasifikaciju i dijagnostički pristup glavoboljama. Opisati simptome migrene i varijante migrene. Objasniti liječenje glavobolja
Ishodi učenja
Opisati neurokutane sindrome. Navesti i opisati kraniosinostozu, mikrocefaliju i makrokranij. Opisati poremećaje razvoja kore mozga i razvoja neuralne cijevi. Definirati i opisati znakove hidrocefalusa u djece. Opisati kliničke znakove neurofibromatoze tipa 1 i 2. Definirati i objasniti kliničke znakove tuberozne skleroze i Sturge Weberovog sindroma.
Ishodi učenja
Definirati cerebralnu paralizu. Opisati čimbenike rizika, epidemiologiju, kliničku sliku i etiologiju cerebralne paralize. Definirati i objasniti patofiziologiju neurorazvojnog poremećaja.
Ishodi učenja
Klasificirati epileptičke napadaja. Objasniti razliku između gheneralizirani napadaja i žarišnih napadaja. Opisati dijagnostičku obradu epileptičkih napadaja. Nabrojiti vrste epilepsija i epileptičkih sindroma. Definirati epileptički status. Objasniti liječenje epilepsija.
Ishodi učenja
Definirati neepileptične cerebralne napadaje u novorođenčeta. Objasniti pojam afektivnog respiratornog napadaja. Definirati psihogene napadaje. Definirati sinkopu i febrilne konvulzije.
Ishodi učenja
Objasniti specifičnosti anamneze i neurološkog statusa djeteta s neuromišićnom bolesti. Nabrojiti mišićne distrofije , kongenitalne miopatije. Objasniti malignu hipertermiju, periodičnu paralizu. Definirati upalne bolesti mišića. Objasniti bolesti motoneurona, bolesti neuromuskularna spojnice i neuropatije u djece.
Ishodi učenja
Definirati budnost i svjesnost. Nabrojiti najčešće uzroke poremećaja svijesti u djece. ObjasnitiGlazgovsko stupnjevanje kome u mlađe i starije djece. Objasniti pristup djetetu s poremećenom svijesti. Definirati povišen intrakranijalni tlak.
Ishodi učenja
Prepoznati simptome i znakove koji odgovaraju demijelinizaciji u djetinjstvu. Navesti najčešće monofazne i polifazne demijelinizirajuće bolesti u dječjoj dobi. Opisati kliničke znakove, simptome i liječenje multiple skleroze u dječjoj dobi i akutnog diseminiranog encefalomijelitisa.
Ishodi učenja
Nabrojiti hitna stanja u pedijatrijskoj neurologiji. Prepoznati kliničke znakove i simptome moždanog udara u djece. Opisati kliničke znakove i simptome te liječenje intrakranijalnog krvarenja u djece. Opisati kliničke znakove, simptome te vježbanje i klinički pristup akutne ataksije u djece.
Ishodi učenja
Nabrojiti uzročnike infekcije CNS-a u djece. Objasniti patogenezu i klinička slika djeteta s infekcijom CNS-a. Objasniti akutni aseptički meningitis, virusni encefalitis. Definirati akutni mijelitis, akutni bakterijski meningitis, apsces mozga. Analizirati dijagnostički postupak i liječenje infekcija CNS-a.
Ishodi učenja
Definirati šok u djece; nabrojiti vrste šoka i djece u odnosu na trajanje i uzrok; objasniti patofiziologiju nastanka šoka; nabrojiti načine liječenja šoka
Ishodi učenja
Definirati sepsu i septički šok u dijece; objasniti dijagnostičke postupke u sepsi; analizirati postupke liječenja djece u sepsi i septičkom šoku. Nabrojiti kliničke simptome sepse u djece
Ishodi učenja
Nabrojiti načine stabilizacije djeteta koje treba transport; objasniti važnost i razloge transporta u drugu zdravstvenu ustanovu; objasniti važnost trijaže u djece
Ishodi učenja
- definirati epileptički status
- opisati kliničke znakove epileptičkog status
- nabrojiti uzroke epileptičkog statusa
- objasniti algoritam liječenja epileptičkog statusa
Ishodi učenja
Nabrojiti najčešće nesreće u djece; opisati patofiziologiju utapanja; opisati liječenje trovanja u djece
Ishodi učenja
definirati zlostavljanje i zanemarivanje djece; objasniti načine prepoznavanja zlostavljanog djeteta; nabrojiti načine djelovanja u svrhu pomoći zlostavljanom djetetu
Ishodi učenja
Pisanje seminarskog rada prema rasporedu vježbovnih podgrupa. Svaka podgrupa predlaže i
odabire s nastavnikom prikaz slučaja iz kliničke prakse. Seminarski radovi se šalju koristeći
službene adrese elektroničke pošte nastavniku voditelju, bar tri dana prije prezentiranja seminara.
Seminarski rad treba imati sljedeće dijelove:
- naslovni list: naziv fakulteta, akademska godina (na vrhu naslovnice); naslov rada, imena i
prezimena studenata (u sredini naslovnog lista); mjesto i godina rada (na dnu naslovnog lista)
- tekst rada: uvod, glavna tema (po potrebi u više zasebnih poglavlja), zaključak, literatura
- prilozi (ako postoje)
- popis korištene literature
Izgled seminarskog rada: Rad treba biti napisan jednom (istom) vrstom slova veličine 12 točaka.
Prored treba biti 1,5 redak. Naziv pojedinih poglavlje rada mora biti ispisan veličinom slova od 14
točaka. Stranice trebaju biti paginirane.
Prezentaciju seminara priprema se u PowerPoint prezentaciji. Svi studenti u grupi prezentiraju svoj zajednički rad i predaju ostalim studentima svoj rad. Opterećenost studenata u grupi pri izradi seminara treba biti pravedno raspoređena.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |