Course
Study programs
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaYear of study
1ISVU ID
227461ECTS
3
Kolegij Komunikacijske vještine je obavezan kolegij na prvoj godini studija, koji se sastoji od 40 sati Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, seminara i vježbi na Klinici za psihijatriju KBC Rijeka. Polaznici su obavezni redovito pohađati predavanja, seminare i vježbe, pripremiti i izvoditi seminare, |
Kognitivna domena:
1. Definirati pojam komunikacije, identificirati razlike između verbalne i neverbalne komunikacije.
2. Prepoznati važnost komunikacije u svakodnevnom životu i u medicinskim uvjetima. Prepoznati
važnost asertivnosti, empatije i emocionalne inteligencije u komunikaciji te interkulturelne razlike u
komunikaciji.
3. Identificirati razine i vrste komunikacije u zdravstvu, specifičnosti komunikacije u različitim zdravstvenim
uvjetima i okruženjima. Identificirati karakteristike bolesnika u različitim skupinama
4. Prikazati primjere komunikacije u različitim jedinicama zdravstvenog sustava. Prikazati stavove/predrasude
koji stigmatiziraju pojedine skupine bolesnika. Prikazati prava i obveze djelatnika te prava i obveze
bolesnika.
5. Razlikovati načine reagiranja na specifične situacije.
6. Utvrditi razlike u komunikaciji između pacijenata različitih dobnih skupina. Utvrditi razlike u komunikaciji
medicinskih djelatnika u različitim jedinicama zdravstvenog sustava.
7. Prepoznati principe digitalne komunikacije
Psihomotorička domena – vještine:
1. Prepoznatispecifičnosti pojedinih socijalnih grupa, vrste i mogućnosti komunikacije u grupama
2. Pratiti komunikaciju u vlastitoj grupi
3. Vježbati komunikaciju u grupi
4. Objasniti etičke principe komunikacije u zdravstvu
5. Prilagoditi vlastite stavove I komunikaciju uvjetima radne sredine
6. Primijeniti stečena znanja o komunikaciji na specifične situacije.
| Lučanin D i Despot Lučanin J, Komunikacijske vještine u zdravstvu. Jastrebarsko : Naklada slap, 2012. Štifanić M. Komunikacija liječnik –pacijent. Uvod u medicine usmjerenu osobi. Rijeka : Hrvatski pokret za prava pacijenata. 2012. Knapp ML, Hall JA. Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Jastrebarsko : Naklada slap. 2010 Havelka, M. : Zdravstvena psihologija, (poglavlje Komunikacija u medicini). Jastrebarsko: Naklada Slap,1998. Pernar, M: Komunikacijske vještine, udžbenik u tisku Moro, Lj., Pernar, M., Kosić, R.: Timski rad. U Moro, Lj., Frančišković, T. i sur (ur.): Psihijatrija udžbenik za više zdravstvene studije. Rijeka: Glosa, 2004. |
Šegota, I. i sur. (2010) Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje. Kako komunicirati s gluhim pacijentom. Zagreb : Medicinska naklada. Klain E., Gregurek R. i sur. (2007) Grupna psihoterapija za medicinske sestre i tehničare. Zagreb : Medicinska naklada Klain, E. i sur.: Medicinska psihologija. Zagreb: Medicinska naklada, 1999. Sva internetski dostupna literatura |
Regulirane su studijskim programom; podrazumijevaju redovito praćenje i sudjelovanje u nastavi, tolerira se do 30 % nastavnih sati svakog pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari ili vježbe). Izostanci s nastave pravdaju se isključivo liječničkom ispričnicom
| Ocjenjivanje studenata vršiti će se prema Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci Rad studenta vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan postotak uspješnosti studenta tijekom nastave čini do 50% ocjene, a na završnom ispitu 50% ocjene. 50% ocjene dobiva se vrednovanjem kroz parcijalnu provjeru znanja: -Parcijalna provjera znanja je pismeni mini test (do 20 pitanja) na kraju 20. seminara iz gradiva obrađenog kroz seminare i za to studenti mogu dobiti 50 bodova. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 25 i više bodova. Studenti mogu ponoviti parcijalnu provjeru znanja u slučajevima kada nisu dobili prolazni broj bodova za tu parcijalu ili kada opravdano nisu pristupili parcijalnoj provjeri. Vrijeme ponavljanja parcijale je zadano rasporedom. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji tijekom nastave sakupe25 i više bodova. Ispitu ne mogu pristupiti studenti koji su sakupili manje od 25 bodova ili su izostali s više od 30% nastavnih sadržaja (odnosno s 30 % predavanja, 30 % seminara i 30 % vježbi) Završni ispit sastoji se od pismenog ispita. Pismeni ispit donosi maksimalno 50 bodova, a sastoji se od provjere usvojenog znanja iz svih vidova nastave. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 25 i više bodova. Konačno ocjenjivanje vršise prema broju sakupljenih bodova kroz nastavu i na ispitu na slijedeći način: 90-100 bodova ........odličan ( 5) A; 90-100% 75-89,9 bodova...... vrlo dobar (4) B; 75-89,9% 60-74,9 bodova......dobar (3)C; 60-74,9% 50-59,9 bodova....... dovoljan (2) D; 50-59,9% 0-49,9 bodova..........nedovoljan (1) F; 0-49,9% |
Pismeni ispit
Learning outcomes
definirati pojam i funkciju komunikacije, razmotriti važnost komunikacije za svakodnevni život,osnovne značajke ljudske komunikacije
Learning outcomes
prikazati funkcijeneverbalne komunikacije i znakove uneverbalnoj komunikaciji
Learning outcomes
prikazati osnovne principe aktivnog slušanja, razumijevanje verbalnih i neverbalnih poruka kroz empatički pristup i ulogu empatije u komunikaciji s pacijentima
Learning outcomes
irazlikovati pasivnu, agresivnu i asertivnu komunikaciju, primijeniti tehnike asertivne komunikacije u odnosu s pacijentima i kolegama, postaviti profesionalne granice bez konflikta
Learning outcomes
razlikovati kulturološke utjecaje na verbalnu i neverbalnu komunikaciju, prepoznati komunikacijske barijere u radu s pacijentima različitog kulturnog porijekla, primijeniti principe kulturne osjetljivosti i poštovanja u svakodnevnoj praksi
Learning outcomes
demonstrirati upravljanje komunikacijom u kriznim situacijama, tehnike smanjenja stresa kroz komunikaciju.
Learning outcomes
prikazati sličnosti i razlike u načinu komunikacije s ambulantnim pacijentima i onima koji su hospitalizirani
Learning outcomes
prikazati temeljne postavke, pravila i specifičnosti liječničke komunikacije
Learning outcomes
prikazati ulogu komunikacije i odgovornosti unutar zdravstvenog tima, jasnu i učinkovitu komunikaciju među kolegama, specifičnosti komunikacije u različitim zdravstvenim uvjetima i okruženjima.
Learning outcomes
objasniti temeljne postavke rješavanja konflikata između zdravstvenih djelatnika i pacijenata, kao i među medicinskim osobljem
Learning outcomes
opisati važnost iskrene i odgovorne komunikacije u slučaju pogreške, razlikovati informiranje i preuzimanje odgovornosti, Prikazati kako komunikacija može smanjiti pravne i emocionalne posljedice pogrešaka
Learning outcomes
razmotriti etičke principe u komunikaciji u zdravstvu, što se očekuje od zdravstvenog djelatnika, važnost i način prijenosa informacije u sustavu zdravstva
Learning outcomes
upoznati se se osnovama informiranog pristanka pacijenata te prijenosa medicinskih informacija jasno i bez pritiska.
Learning outcomes
Razumjeti pravila i etiku digitalne komunikacije u zdravstvu, prepoznati opasnosti i prednosti korištenja društvenih mreža zdravstvenih djelatnika i primijeniti načela profesionalnog ponašanja u online komunikaciji
Learning outcomes
ostvariti komunikaciju sa zdravomosobom, kako bi mogli definirati razlike u odnosuna komunikaciju sa diferentnim skupinama
Learning outcomes
uspostaviti komunikaciju s adolescentnom u cilju realizacije odnosa i povjerenja
Learning outcomes
| definirati specifičnosti komunikacije sa osobama srednježivotne dobi, prepoznati razlike u odnosuna srednju životnu dob |
Learning outcomes
definirati specifičnosti komunikacije sa osobama starije životne dobi, prepoznati razlike u odnosu na srednju životnu dob
Learning outcomes
ostvariti komunikaciju i usmjeriti premacilju, prepoznati problemeu komunikaciji sa duševno bolesnom osobom
Learning outcomes
objasniti i definirati asertivnost i njezinu ulogu u timskom radu i situacijama kada trebaju reagirati profesionalno, ali odlučno
Learning outcomes
student će definirati emocionalnu inteligenciju te istaknuti njezin značaj za adekvatnu komunikaciju u zdravstvu
Learning outcomes
student će prikazati razlike u komunikaciji među pacijentima različite dobi i uzrasta
Learning outcomes
prikazati osnove i ograničenja komunikacije s članovima obitelji uz osvrt na laboratorijske djelatnike koji su često prvi izvor informacija.
Learning outcomes
Prikazati osobitosti i ograničenja komunikacije s osobama s invaliditetom u kontekstu jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi za sve pacijente
Learning outcomes
student će prikazati izazove u komunikaciji s palijativnim bolesnikom, razgovor o smrti i umiranju
Learning outcomes
prikazati kako humor može doprinijeti boljoj komunikaciji u zdravstvenom okružju te prikazati ograničenja istog
Learning outcomes
prikazati zakonske okvire i specifičnosti komunikacije u prevenciji nasilja nad medicinskim osobljem
Learning outcomes
prikazati ograničenja i pravila u korištenju društvenih mreža od strane zdravstvenih radnika
Learning outcomes
prikazati adekvatne načine komunikacija i odgovornost zdravstvenih radnika u rješavanju dezinformacija, s naglaskom na razdoblje nedavne pandemije
Learning outcomes
prikazati napredno i moderno u komunikaciji u kontekstu novih tehnologija u zdravstvu.
Learning outcomes
prikazati mehanizme obrane i profesionalnu distancu u cilju emocionalne zaštitite medicinskog osoblja
Learning outcomes
prikazati postoje li razlike u komunikaciji između javnog i privatnog zdravstvenog sustava i zašto
Learning outcomes
prikazati pozitivan oblik komunikacije u edukaciji i zapošljavanju medicinskog osoblja
Learning outcomes
prikazati osnove dobre komunikacije u stručnom i znanstvenom okruženju s naglaskom na prezentaciji laboratorijskih istraživanja
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |