Course
Kolegij Histologija i embriologija je obvezni predmet na II godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u zimskom (III) semestru, a sastoji se od 32 sati predavanja, 44 sati seminara i 44 sati vježbi, ukupno 120 sati (10 ECTS). Cilj kolegija |
Područje koje obuhvaćaju teme iz histologije ima za cilj definirati građu normalnog organizma na razini stanica, tkiva i organa, opisati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva te analizirati mikroskopsku građu tkiva i organa, osobitu pozornost posvećujući povezivanju strukture i funkcije. Teme iz područja embriologije imaju za cilj definirati osnovne pojmove o reprodukciji te razvoju ljudskog zametka i njegovih ovojnica. Posebna pažnja se posvećuje analizi temeljnih morfogenetskih zbivanja tijekom organogeneze pojedinih sustava i organa. Poznavanje normalnih parametara razvoja preduvjet je za razlikovanje osjetljivih razdoblja razvitka te će omogućiti usporedbu normalnog razvoja s mogućim poremećajima nakon štetnog djelovanja teratogenih čimbenika.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Histologija - morfologijske metode u proučavanju stanica i tkiva; biologija stanice i temeljni elementi stanice; biološke i morfološke značajke pojedinih vrsta stanica i tkiva: epitelno tkivo (stanična površina, međustanični spojevi, bazalna lamina), vezivno tkivo (stanice, međustanična tvar, vlakna, uloga u upalnim promjenama), hrskavica – hijalina, elastična, vezivna (stanice, matriks), koštano tkivo (stanice, matriks, okoštavanje, rast, pregradnja, cijeljenje prijeloma), mišićno tkivo – skeletno, glatko, srčano (ultrastruktura mišićnih stanica), živčano tkivo (neuron, sinapsa, neuroglija, barijera krv-mozak, regeneracija); krvne stanice, hematopoeza. Tjelesni sustavi: žilni, imunosni, probavni i pridružene žlijezde, dišni, neuroendokrini, živčani (središnji i periferni), mokraćni, muški i ženski spolni, koža, osjetni organi (kemoreceptorski, fotoreceptorski, audioreceptorski sustav). Embriologija – gametogeneza, menstrualni, ovarijski, uterini ciklus, temeljni razvojni procesi: proliferacija, migracija, indukcija, diferencijacija, programirana smrt stanica, prvi tjedan (oplodnja, zigota, brazdanje), drugi tjedan (implantacija, dvoslojni zametni štit), treći tjedan (gastrulacija), četvrti tjedan embrionalnog razvoja (derivati zametnih listića, neurilacija, somitogeneza), fetalno razdoblje, embrionalne ovojnice, posteljica, vodenjak, blizanačka trudnoća, kritična razdoblja razvoja, teratogeni čimbenici. Razvitak pojedinih regija i sustava: glave i vrata, skeletnog, mišićnog, krvožilnog, probavnog, dišnog, mokraćnog, spolnog, hipotalamo-hipofiznog sustava, endokrinih žlijezda, angiogeneza, embrionalni i fetalni optok krvi, razvoj oka, uha, središnjeg živčanog sustava. Prirođene anomalije i klinički važni poremećaji nastali tijekom razvitka. |
ISHODI UČENJA ZA PREDMET: I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 1.Opisati karakteristike različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva 2.Opisati histološku građu svih tkiva 3.Povezati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica 4.Navesti i opisati histološku građu pojedinih organa ljudskog tijela 5.Povezati karakteristike građe s funkcionalnim karakteristikama pojedinih organa 6.Definirati osnovne pojmove o reprodukciji te razvoju ljudskog zametka i njegovih ovojnica 7.Opisati i rasčlaniti osnovne razvojne procese spolnih stanica te oplođene jajne stanice 8.Rasčlaniti temeljna morfogenetska zbivanja tijekom organogeneze pojedinih sustava i organa 9.Opisati i rasčlaniti građu i funkciju pojedinih embrionalnih ovojnica 10.Procijeniti osjetljiva razdoblja razvitka te predvidjeti moguće poremećaje razvoja kao posljedicu štetnog djelovanja teratogenih čimbenika.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 1.Prepoznati strukture različitih tkiva i organa na mikroskopskim preparatima 2.Uočiti detalje mikroskopske građe i povezati ih s funkcijom određenog tkiva ili organa 3.Izdvojiti bitne karakteristike mikroskopskog preparata, usporediti s ranije prepoznatim strukturama te odrediti o kojim se organu ili tkivu radi.
Izvođenje nastave, obaveze studenta: Nastava obuhvaća predavanja, seminare i vježbe prema rasporedu objavljenom na web stranicama Zavoda i Fakulteta. O pohađanju svih oblika nastave vodi se evidencija za svakog studenta. Predavanja se održavaju u predavaoni 2, obuhvaćaju pregled područja, objašnjenja pojedinih tematskih jedinica i pojmova koje će studenti moći detaljno proraditi na seminarima i vježbama. Seminari i vježbe započinju u točno naznačeno vrijeme za pojedinu skupinu studenata te će zakašnjenje studenta biti tretirano kao izostanak. Nastava seminara i vježbi održava se u predavaonicama fakulteta i u vježbaonici Zavoda kako je naznačeno u rasporedu. Teoretsko znanje studenata predviđeno programom provjerava se tijekom nastave koja uz to obuhvaća i pregled histoloških preparata iz dostupnih atlasa, uz korištenje mikroskopa I zbirke histoloških preparata te raspravu o svakom pojedinom preparatu s voditeljem. Studenti moraju imati odgovarajući crtaći pribor (olovku, drvene boje – crvena i plava) i bilježnicu (bez crta); na vježbe moraju doći u bijelim kutama. |
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.).
1. A.L. Mescher: Junqueira Osnove histologije, prema XVI američkom izdanju, Naklada Slap, 2023.
2. Sadler TW: "Langmanova medicinska embriologija", prijevod X izdanja, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
3. http://medsci.indiana.edu/junqueira/virtual/junqueira.htm
4. https://accessmedicine.mhmedical.com/book.aspx?bookid=2430
1) Sobotta: "Atlas histologije", Naklada SLAP, Jastrebarsko, 2004
2) Bradamante Ž, Švajger A. Vježbe iz histologije. Zagreb: Medicinski fakultet Zagreb.
3) http://www.histologyguide.com/
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave; na sve oblike nastave i provjere znanja dolaziti primjereno odjeveni.
Na nastavu nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno ulaženje/izlaženje iz predavaona i vježbaonice. Zabranjena je uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme provjera znanja.
Akademska čestitost
Poštivanje načela akademske čestitosti očekuju se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te Etičkim kodeksom za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci ( https://uniri.hr/wp-content/uploads/2019/05/Etic48dki20kodeks20za20studente20i20studentice.pdf ) .
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu u Rijeci (svibanj 2024.), te prema Pravilniku o vrednovanju rada i ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (prosinac 2018.). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. I - Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
A) PARCIJALNI ISPIT I, II, III (3 X 15) 45 bodova B) AKTIVNOST NA NASTAVI 10 bodova C) KOLOKVIJ - PREPOZNAVANJE PREPARATA 15 bodova 70 bodova
A) PARCIJALNI ISPITI pišu se tijekom nastave iz gradiva obrađenog prethodnih tjedana. Svaki test se sastoji od 50 pitanja (jedan točan odgovor s više ponuđenih rješenja) i ocjenjuje se prema navedenom:
TOČNI ODGOVORI BODOVI 48 – 50 15 45 – 47 14 42 – 44 13 39 – 41 12 35 – 38 11 31 – 34 10 28 – 30 9 25 – 27 položen parcijalni ispit 8 21 – 24 4
Datumi održavanja parcijalnih ispita tijekom nastave: Parcijalni ispit I 05.11.2024. u 17h Parcijalni ispit II 06.12.2024. u 15h Parcijalni ispit III 24.01.2025. u 15h
Na kraju nastave studenti imaju mogućnost polaganja popravnih parcijalnih ispita ako na neki Parcijalni ispit nisu izašli ili nisu zadovoljni postignutim uspjehom. Svaki parcijalni ispit može se popravljati samo jednom i ocjena dobivena na popravku je konačna. Popravni parcijalni ispiti za koje se studenti moraju posebno prijaviti u kancelariji Zavoda biti će: 07.02.2025. 21.02.2025. Vrijeme pisanja popravnih parcijalnih ispita biti će objavljeno naknadno.
B) AKTIVNOST NA NASTAVI – za aktivno sudjelovanje i pokazano znanje na nastavi seminara i vježbi (minimalno 50% tematskih jedinica), student može biti ocijenjen ocjenama od 1 do 5 i dobiva maksimalno 7 bodova po shemi: SREDNJA OCJENA AKTIVNOSTI BODOVI 4,5 – 5,0 7 4,0 – 4,49 6 3,5 – 3,99 5 3,0 – 3,49 4 2,5 – 2,99 3 2,0 – 2,49 2
Seminare i/ili vježbe na kojima nije pokazao dostatno znanje te je ocijenjen ocjenom 1, student mora kolokvirati prije izlaska na parcijalni ispit koji uključuje te tematske jedinice. Kolokviji će se održavati svaki tjedan. Student se mora prijaviti na kolokvij e-mailom u kancelariju Zavoda (e-mail: lidija.karinja@medri.uniri.hr) do petka prije tjedna u kojem želi polagati kolokvij. Vrijeme polaganja kolokvija je u srijedu, četvrtak i petak od 7,45 do 9,00h. U e-mailu navesti temu kolokvija i željeni termin polaganja. Za uredno vođenje bilježnice s ucrtanim i opisanim histološkim preparatima student može dobiti dodatna 1-3 boda.
C) PREPOZNAVANJE PREPARATA - obvezatni je kolokvij koji student mora položiti da bi stekao uvjete za izlazak na ispit. Prije izlaska na ovaj kolokvij student obavezno mora nadoknaditi sve vježbe s kojih je izostao, u vrijeme predviđeno za nadoknade vježbi. Student mora prepoznati najmanje 8 od 10 mikroskopskih preparata, kao i strukture koje se na pojedinom preparatu opisuju i crtaju tijekom vježbi, te dobiva maksimalno 15 bodova. Svaki preparat ocjenjuje se s ½, cijelim bodom ili s 1½ boda ovisno o znanju studenta. Za prolaz je potrebno skupiti minimalno 8 bodova. Kolokvij prepoznavanja preparata održavat će se u tjednu prije svakog ispitnog termina. Student može pristupiti na kolokvij više puta, ali u jednom tjednu maksimalno 2 puta s razmakom između izlazaka od najmanje 3 dana. Točni datumi i sati za prepoznavanje preparata odrediti će se u dogovoru sa studentom.
II. - Završni ispit (do 30 bodova) Završni ispit iz Histologije i embriologije je usmeni i održava se na fakultetu po točno utvrđenom rasporedu koji se objavljuje dan prije ispita na osnovu prijava u ISVU. Maksimalni broj bodova dobiven na usmenom ispitu je 30 (do 15 bodova = dovoljan, 16-20 bodova = dobar, 21-25 boda = vrlo dobar, 26-30 bodova = izvrstan).
Studenti s manje od 35 bodova ostvarenih tijekom nastave moraju upisati kolegij Histologija i embriologija ponovno u sljedećoj akademskoj godini.
Tko može pristupiti završnom ispitu: Student koji je tijekom nastave ostvario minimalno 35 bodova i položio test prepoznavanja preparata može pristupiti ispitu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Termini održavanja testova tijekom nastave: Datumi parcijalnih ispita su: Parcijalni ispit I 05.11.2024. Parcijalni ispit II 06.12.2024. Parcijalni ispit III 24.01.2025.
Datumi popravnih parcijalnih ispita: 07.02.2024. 21.02.2024.
| ||||||||||||||
|
Nastava iz kolegija Histologija i embriologija može se održavati na engleskom jeziku.
Ostale napomene (vezane uz kolegij) važne za studente:
Pojedini nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se u sustavu Merlin.
Sve potrebne informacije student može dobiti u kancelariji Zavoda za histologiju i embriologiju svakodnevno od 13,00 – 15,00 sati.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Upoznati se sa ciljem kolegija i osnovnim povijesnim činjenicama razvoja histološke znanosti.
Objasniti osnovnu podjelu tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe epitelnih stanica.
Znati jasno definirati osobitosti pojedinih tipova pokrovnog i žljezdanog epitela.
Upoznati se s osnovnim činjenicama razvoja histološke tehnike i mikroskopije. Upoznati se i usvojiti znanje o uzimanju materijala te načinu pripreme klasičnih parafinskih histoloških preparata, kao i različitim histološkim, histokemijskim i imunohistološkim tehnikama.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije vezivnog tkiva u užem smislu.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), vezivnog tkiva u užem smislu.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), veziva s posebnim svojstvima. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe krvnih stanica - eritrocita, leukocita i trombocita te krvne plazme. Usvojiti kriterije podjele krvnih stanica na osnovu njihove morfologije.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije potpornog vezivnog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari različitih vrsta hrskavičnog tkiva.
Znati objasniti procese rasta i cijeljenja oštećenja hrskavičnog tkiva.
Objasniti karakteristike histološke građe raznih tipova zglobova.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari koštanog tkiva. Objasniti karakteristike primarnog i sekundarnog koštanog tkiva s obzirom na njihovu histološku građu.
Znati objasniti procese intramembranskog i enhondrarnog okoštavanja. Usvojiti značajke procesa cijeljenja preloma kosti, te koštanog remodeliranja.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije triju vrsta mišićnog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari glatkog, skeletnog i srčanog mišićnog tkiva.
Znati objasniti ultrastrukturu mišićne stanice i morfološke uvjete za mogućnost kontrakcije.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Znati opisati histološku građu stijenke srca, arterija i vena te krakteristike pojedinih njihovih slojeva.
Usvojiti podjelu krvnih kapilara na osnovu njihove mikroskopske građe.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije stanica živčanog tkiva (neurona i glija stanica).
Znati objasniti procese centralne i periferne mijelinizacije.
Znati objasniti ultrastrukturu živčane stanice i mogućnost prenosa signala te građu sinapse.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari, te histološke građe pojedinih djelova središnjeg i perifernog živčanog sustava (veliki i mali mozak, leđna moždina, gangliji, periferni živci)
Znati opisati histološku građu moždanih ovojnica.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Upoznati se sa ciljem učenja razvojnih procesa, oplodnje, embrionalnog i fetalnog razvoja ljudskog zametka.
Razumjeti i objasniti procese gametogeneze te razlike između spermatogeneze i oogeneze.
Razumjeti temeljne razvojne procese: proliferacija, migracija, indukcija, diferencijacija, programirana morfogenetska smrt stanica.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe janika, jajovoda, maternice i rodnice tijekom različitih perioda života žene. Upoznati se i usvojiti znanje o spolnim ciklusima kod muškog i ženskog spola.
Razumjeti i objasniti promjene histološke građe na ženskim spolnim organima tijekom generativne dobi žene.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Savladati osobitosti promjena tijekom prvog tjedana razvoja oplođene jajne stanice (zigota, brazdanje), drugog tjedna (implantacija, dvoslojni zametni štit).
Learning outcomes
Ishodi učenja
Savladati osobitosti promjena tijekom trećeg tjedna (gastrulacija) i četvrtog tjedna embrionalnog razvoja (neurulacija, somitogeneza, derivati zametnih listića). Znati karakteristike fetalnog razdoblja razvoja ploda.
Savladati promjene oblika i položaja pojedinih dijelova tijela prilikom savijanja ploda i nastanka 4 velike tjelesne šupljine.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja o razvoju i funkciji embrionalnih ovojnica: trofoblasta, amniona, koriona, žumanjčane vreće. Razumjeti razvoj, građu i funkciju posteljice, vodenjaka i pupkovine u različitim terminima trudnoće.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Razumjeti utero-placentalni krvotok i feto-placentalni krvotok.
Razumjeti procese koji dovode do blizanačke trudnoće.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe testisa, epididimisa, sjemene vrpce i žlijezdi pridruženih muškim spolnim organima.
Learning outcomes
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i osnovne funkcije imunog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe timusa, limfnih čvorova, slezene i tonzila.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti osnovne karakteristike razvoja pojedinih populacija krvnih stanica. Objasniti razlike histološke građe crvene i žute koštane srži.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znaja o razvoju i difenecijaciji mezoderma. Opisati razvoj paraksijalnog mezoderma i mezoderma bočnih ploča i njihovu diferencijaciju u pojedine dijelove skeletnog i mišićnog sustav.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti i znati opisati procese nastanka i diferencijacije živčanih i glija stanica te formiranje živčanog tkiva tijekom rane neurogeneze.
Usvojiti znanja o razvoju pojedinih djelova središnjeg i perifernog živčanog sustava.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Razumjeti osnove u razvoju pojedinih endokrinih žlijezi (hipofiza, epifiza, nadbubreg).
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinh struktura koštanog i membranoznog labirinta unutarnjeg uha.
Razumjeti i objasniti građu i funkciju pojedinih dijelova vanjskog i srednjeg uha.
Znati opisati razvojne procese koji omogućuju nastanak vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe tanke i debele kože.
Razumjeti i objasniti građu kožnih žlijezdi.
Znati opisati građu dlaka i noktiju.
Objasniti razvojne procese koji omogućuju nastanak pojedinih slojeva kože i kožnih derivata.
Learning outcomes
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osnove razvoja te osobitosti histološke građe pojedinih dijelova dišnog sustava (respiratorna i njušna regija nosa, paranazalni sinusi, dušnih, bronhi, bronhioli, alveole). Razumjeti i objasniti građu i funkciju barijere krv - zrak.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti osnovne karakteristike građe i funkcije uropoetskog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe bubrega – posebno kore i srži, uretera, mokraćnog mjehura, te muške i ženske uretre.
Opisati građu jukstaglomerularnog sustava i objaniti njegovu ulogu u regulaciji krvnog tlaka.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Razumjeti i objasniti procese koji dovode do formiranja srca i njegovih ovojnica, opisati nastanak atrija i ventrukula. Usvojiti znanja o razvoju aortalnih lukova i nastanku aorte, te glavnih krvnih žila venskog sustava (vena azigos i hemiazigos, vena porte, vena cava inf. i sup.).
Znati opisati razvojne procese koji dovode do nastanka limfnih kapilara i žila te limfnih čvorova.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Znati objasniti razlike između fetalne cirkulacije i cirkulacije krvi nakon rođenja. Razumjeti i objasniti procese koji dovode do diferencijacije endoderma i mezoderma bočnih ploča te nastanka osnove za dišni sustav. Razumjeti karakteristike pojedinih stadija razvoja pluća.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinh struktura prednjeg i stražnjeg segmenta očne jabučice.
Razumjeti i objasniti građu i funkciju leće, cilijarnog mišića i pojedinih dijelova vidnog djela mrežnice.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti razvojne procese koji dovode do razvoja pojedinih dijelova tri očne ovojnice i organa oko očne jabučice.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova usne šupljine – usne, nepca, jezika, obraza i žlijezdi slinovnica. Razumjeti i objasniti građu i funkciju seroznih i mukoznih žlijezdi.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti građu i razvoj mliječnih i trajnih zubiju. Objasniti procese nastanka zubiju u primarnoj i sekundarnoj denticiji. Definirati procese koji dovode do erupcije zuba.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova probavne cijevi i posebno naglasiti razlike između pojedinih odsječaka vezano za njihovu funkciju - jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo. Razumjeti i objasniti građu i funkciju pojedinih slojeva u građi probavne cijevi.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
zubna pulpa, bubreg, jednjak, koža vitalno bojanje, tetiva, mezenhim.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
dušnik, uška (HE, orcein), meniskus, izbrusak kosti, dekalcinacija kosti, intramembransko, enhondralno okoštavanje
Learning outcomes
glatki, skeletni, srčani mišić, endokard, epikard, arterija, vena – orcein
Learning outcomes
leđna moždina, mali mozak – HE, impregnacija, živac, spinalni, vegetativi ganglij, hipofiza, epifiza
Learning outcomes
koža tabana, koža glave – dlake, koža aksile – žlijezde, dojka – dvije faze
Learning outcomes
Ishodi učenja:
prednji i stražnji segment oka, rana, kasna faza razvoja oka
Learning outcomes
usna, jezik, slinovnice
dentin, caklina, cement, gingiva, faza kape i faza zvona razvoja zuba
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti osnovnu podjelu tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe epitelnih stanica.
Znati jasno definirati osobitosti pojedinih tipova pokrovnog i žljezdanog epitela. Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), vezivnog tkiva u užem smislu i veziva s posebnim svojstvima. Usporediti ta dva tkiva i objasniti razlike i sličnosti njihovih stanica i međustanične tvari.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja pripreme parafinskih histoloških preparata i mikroskopiranja.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari različitih vrsta hrskavičnog tkiva.
Znati objasniti procese rasta i cijeljenja oštećenja hrskavičnog tkiva. Objasniti karakteristike histološke građe zglobova.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari koštanog tkiva. Objasniti karakteristike primarnog i sekundarnog koštanog tkiva s obzirom na njihovu histološku građu.
Znati objasniti procese intramembranskog i enhondrarnog okoštavanja. Usvojiti značajke procesa cijeljenja preloma kosti, te koštanog remodeliranja.
Usporediti sličnosti i razlike hrskavičnog i koštanog tkiva.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari glatkog, skeletnog i srčanog mišićnog tkiva.
Znati objasniti ultrastrukturu mišićne stanice i morfološke uvjete za mogućnost kontrakcije kod svih tipova mišićnog tkiva.
Znati opisati histološku građu stijenke srca, arterija i vena te krakteristike pojedinih njihovih slojeva.
Usvojiti podjelu krvnih kapilara na osnovu njihove mikroskopske građe.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije stanica živčanog tkiva (neurona i glija stanica).
Znati objasniti procese centralne i periferne mijelinizacije.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari, te histološke građe pojedinih djelova središnjeg i perifernog živčanog sustava (veliki i mali mozak, leđna moždina, gangliji, periferni živci).
Znati opisati histološku građu moždanih ovojnica.
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije endokrinog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti neuroendokrinog sustava s naglaskom na hipofizu i epifizu.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije endokrinog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih endokrinih žlijezdi - hipofize, epifize, epitelnih tjelešca, štitne i nadbubrežne žlijezde, Langenhansovih otočića i DNESa.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Savladati osobitosti promjena tijekom prvog tjedana razvoja oplođene jajne stanice - zigota, brazdanje, drugog tjedna - implantacija, nastajanje dvoslojnog zametnog štita.
Usvojiti znanja o procesima koji se dešavaju tijekom trećeg tjedna embrionalnog razvoja i nastanka troslojnog zametnog štita. Razumjeti procese četvrtog tjedna embrionalnog razvoja (neurulacija, somitogeneza, derivati zametnih listića). Uočiti bitne karakteristike promjena ploda tijekom fetalnog perioda razvoja. Razumjeti i objasniti procese koji dovode do diferencijacije mezoderma bočnih ploča te nastanka osnove za tjelesne šupljine. Definirati osnove procese u razvoju pleuralne, perikardijalne i pleuralne šupljine.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Objasniti i znati opisati procese koji dovode do razvoja pojedinih struktura u području glave i vrata.
Usvojiti znanja o nastanku ždrijelnog crijeva i njegovih derivata, te nastanku stomodeuma i njegovoj diferencijaciji tijekom embrionalnohg i fetalnog perioda razvoja. Znati opisani nastanak nepca, jezika gornje i donje čeljusti. Usvojiti znanja o nastanku derivata ždrijelnih brazdi i vreća.
Znati opisati razvoj temporomandibularnog zgloba.
Razumjeti osnove u razvoju pojedinih endokrinih žlijezi (štitnjača, epitelna tjelešca) te timusa i tonzila.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe tanke i debele kože. Razumjeti i objasniti građu kožnih žlijezdi. Znati opisati građu dlaka i noktiju
Objasniti razvojne procese koji omogućuju nastanak pojedinih slojeva kože i kožnih derivate.
Usvojiti znanja o razlikama u izgledu i funkciji dojke tijekom trudnoće, dojenja te za vrijeme generativne dobi žene koja nije trudna.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Opisati i razumijeti procese koji dovode do diferencijacije intermedijalnog mezoderma te nastanaka osnova za spolni i mokraćni sustav. Opisati razlike u razvoju spolnih žlijezdi, unutarnjih i vanjskih spolnih organa kod muškog i ženskog spola.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova usna šupljina – usna, jezik, nepce, slinovnice
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova probavne cijevi (jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo). Razumjeti i objasniti građu i funkciju pojedinih slojeva u građi svih odsječaka probavne cijevi.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe, gušterače i jetre.
Razumjeti i objasniti protok krvi i žuči unutar jetre.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Usvojiti znanja o nastanku i razvoju prednjeg, srednjeg i stražnjeg crijeva. Znati objasniti procese nastanka pojedinih odsječaka probavne cijevi. Znati opisati nastanak žlijezdi pridruženih probavnom sustavu.
Learning outcomes
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe, gušterače i jetre.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Znati definirati kritična razdoblja razvoja, te navesti teratogene čimbenike.
Razumjeti i objasniti mogućnost nastanka prirođenih anomalija i klinički važnih poremećaja nastalih tijekom razvitka.
| Academic year | |
|---|---|
| 2022/2023 | Preuzimanje |