Course
Kolegij Hitna stanja u medicini I je obvezni kolegij na četvrtoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina. Sastoji se od 25 sati predavanja, 8 sati seminara i 96 sati vježbi što ukupno iznosi 129 sati (7 ECTS). Pojedine tematske cjeline predavanja nastavnik obrađuje u cijelosti dok temelj za rad tijekom seminara i vježbi predstavlja samostalno učenje odnosno nužna je prethodna priprema studenta. Na vježbama studenti povezuju do tada stečena temeljna predklinička znanja s kliničkom primjenom. Predavanja i seminari se održavaju u dvoranama Medicinskog fakulteta. Vježbe se održavaju u prostorijama Objedinjenog hitnog bolničkog prijama (OHBP) KBC Rijeka (lokaliteta Sušak i lokaliteta Rijeka).
Cilj kolegija: je usvajanje osnovnih znanja i vještina koja su nužna za prepoznavanje, zbrinjavanje i liječenje najčešćih životno ugrožavajućih hitnih stanja. Osobiti naglasak je na osposobljavanju studenata za prepoznavanje potencijalno životno ugrožavajućih bolesnika kao i pristup životno ugrožavajućim bolesnicima i zbrinjavanje kritično oboljelih. Također, cilj je kolegija da studenti savladaju način trijaže hitnog bolesnika, uzimanje ciljane anamneze i fizikalnog statusa te savladaju osnovne dijagnostičke i terapijske postupke u hitnog bolesnika. Nužno je prethodno savladavanje gradiva predkliničkih kolegija i kliničke propedeutike.
Sadržaj kolegija:
- Uvod u hitnu medicinu
- Organizacija odjela hitne medicine
- Trijaža u hitnoj medicini
- Ultrazvuk uz krevet bolesnika
- Pristup kritičnom bolesniku
- Proceduralna analgezija i sedacija
- Šok
- Pristup bolesniku s grudnom boli, zaduhom, bolovima u trbuhu te poremećajem stanja svijesti
- Priprema i pratnja bolesnika tijekom transporta (unutar bolnički i između bolnica)
- Vladimir Gašprović i sur. Hitna medicina, 2. dopunjeno izdanje, Medicinska naklada, 2019.
- Tintinalli JE i sur. Tintinalli's Emergency medicine,Mc Graw Hill, 9-to izdanje, 2020. god.
- Brown AFT i sur. Emergency mediicne: diagnosis and management, CRC Press, 8 izdanje, 2021.
Studenti su dužni redovito prisustvovati te aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Student mora prisustvovati na minimalno 70% svih oblika nastave (predavanja, seminara i vježbi) te je obavezan sudjelovati u svim predviđenim oblicima provjere znanja i praktičnih vještina. Student može izostati s 30% nastave isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Za uspješnu izvedbu seminara i vježbi potrebna je prethodna priprema studenta. Za rad s pacijentima tijekom vježbi student mora imati propisanu radnu odjeću (bijelu kutu) i stetoskop. Vrijeme i način konzultacija studenata navedeno je uz kontakt podatke voditelja i suradnika na kolegiju. Ponašanje studenata mora biti u skladu s odgovarajućim etičkim kodeksom.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Studenti se ocjenjuje primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Rad studenata vrednuje se i ocjenjuje tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova. Konačna ocjena predstavlja zbroj ocjenskih bodova ostvarenih tijekom nastave i na završnom ispitu.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) Ocjena na pismenom kolokviju (do 40 bodova, minimalno 20 boda)
b) Prisustvo na nastavi (do 10 bodova)
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 20 ocjenskih bodova na pismenom kolokviju da bi pristupio završnom ispitu. Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka, izlaskom na obvezni kolokvij te izlaskom na završni ispit na sljedeći način:
- Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) Obvezni kolokvij (do 40 bodova)
Tijekom nastave svi studenti su obvezni pristupiti pismenom kolokviju na kojem se može ostvariti maksimalno 40 bodova (raspon 20-40). Kolokvij se održava zadnjeg dana nastave u pismenoj formi, 50 pitanja i sadržava gradivo predavanja (P1-24). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova je 50% i više točno riješenih pitanja. Položeni kolokvij vrijedi za tekuću akademsku godinu.
U slučaju neuspjeha student na kolokvij može pristupiti još dva puta (ukupno 3 puta). Drugi izlazak na kolokvij student dobiva ocjenu manje u odnosu na dobiveni uspjeh na kolokviju. Treći izlazak ukoliko je uspješan, student može dobiti maksimalno ocjenu dovoljan.
Student koji nakon trećeg izlaska na kolokvij ne ostvari najmanje 20 ocjenskih bodova ili tijekom nastave izostane više od 30% svakog pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari, vježbe) nije zadovoljio, te se ocjenjuje ocjenom neuspješan (F) i mora ponovno upisati kolegij.
Tablica 1. Vrednovanje pisanog obveznog kolokvija:
Broj pozitivnih odgovora u testu (50 pitanja) boduje se u rasponu od 0-40 prema tablici:
Broj točnih odgovora | Ocjena na testu | Bodovi |
45 - 50 | Izvrstan (5) | 40 |
38 - 44 | Vrlo dobar (4) | 35 |
30 - 37 | Dobar (3) | 30 |
25 - 29 | Dovoljan (2) | 20 |
0 - 24 | Nedovoljan (1) | 0 |
b) Pohađanje nastave (do 10 bodova)
Prisustvo na nastavi | Bodovi |
90%-100% | 10 |
80%-89,9% | 7 |
80%-79,9% | 4 |
2. Završni ispit (maksimalno do 50 bodova):
Tijekom završnog ispita provjerava se usvojenost cjelokupnog grdiva predviđenog nastavnim planom kolegija. U tekućoj akademskoj godini student može pristupiti polaganju završnog ispita najviše tri puta.
Završni ispit polaže se u obliku pismenog ispita.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su na pismenom kolokviju ostvarili 20 i više bodova obavezno pristupaju završnom pismenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova (u rasponu od 25-50).
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave na pismenom kolokviju ostvarili manje od 20 bodova, kao i studenti koji su izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izlaska na završni ispit (upisuju kolegij sljedeće godine).
Obvezni pismeni ispit sastoji se od 50 pitanja, te nosi 50 ocjenskih bodova (raspon 25-50). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova je 50% točno riješenih pitanja. Student koji na pisanom dijelu završnog ispita ne zadovolji minimalne kriterije pristupa ponovno završnom ispitu u narednim terminima ispitnih rokova.
Bodovi stečeni na obveznom pismenom ispitu (maksimalno 50 bodova) pretvaraju se u ocjenske bodove prema kriterijima navedenim u tablici 2:
Tablica 2. Vrednovanje pisanog dijela završnog ispita:
Broj točnih odgovora | Ocjena na testu | Ocjena u ECTS sustavu | Bodovi |
45 - 50 | Izvrstan (5) | A | 50 |
38 – 44 | Vrlo dobar (4) | B | 40 |
30 – 37 | Dobar (3) | C | 30 |
25 – 29 | Dovoljan (2) | D | 20 |
0 - 24 | Nedovoljan (1) | F | 0 |
Oblikovanje završne ocjene:
Završna ocjena predstavlja zbroj ocjenskih bodova ostvarenih tijekom nastave (pismeni kolokvij minimalno 20 bodova i pohađanje nastave) i na završnom ispitu (maksimalno 50 bodova). Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća na sljedeći način:
Postotak | Zbroj bodova (pismeni kolokvij, pohađanje nastave, završni ispit) | Ocjena | Ocjena u ECTS sustavu |
90%-100% | 90-100 | Izvrstan (5) | A |
75%-89,9% | 75-89 | Vrlo dobar (4) | B |
60%-74,9% | 60-74 | Dobar (3) | C |
50%-50,9% | 50-59 | Dovoljan (2) | D |
0 – 49,9% | 0-49 | Nedovoljan (1) | F |
Popravak kolokvija
Student može pristupiti popravnom kolokviju u slučaju ako nije zadovoljio minimalne kriterije za dobivanje bodova te ako je opravdano izostao (obavezna liječnička ispričnica).
Akademska čestitost
Poštivanje načela akademske čestitosti očekuju se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci.
Informiranje o predmetu
Sve obavijesti vezane za održavanje nastave, obveznom kolokviju i završnom ispitu studenti će dobiti u uvodnom predavanju.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stranicama Katedre za anesteziologiju, reanimatologiju, hitnu i intenzivnu medicinu.
Kontaktiranje s nastavnicama
Kontaktiranje s nastavnicima obavlja se osobno i/ili elektroničkom poštom obavezno s uniri.domene. Na upite poslane s drugih domena neće se odgovarati.
nasl.doc.prim.dr.sc. Martina Pavletić, dr.med.; e-mail: martinapp@medri.uniri.hr
Dijana Dumić, dr.med.: dijana.dumic@uniri.hr
Mate Lerga, dr. med.; e-mail: mate.lerga@medri.uniri.hr
Nina Lovrić, dr.med. : nina.lovric@uniri.hr
Maja Materljan, dr. med.; e-mail: maja.materljan@medri.uniri.hr
Nataša Mavrinac, dr. med.; e-mail: natasa.mavrinac@medri.uniri.hr
Marinka Otočan, dr. med.; e-mail: marinka.otocan@medri.uniri.hr
Tamara Petrić, dr. med.; e-mail: tamara.petric@medri.uniri.hr
Klara Poldan Skorup, dr. med.; e-mail: klara.poldan.skorup@medri.uniri.hr
Ivana Rosić, dr. med; e-mail: idatkovic@medri.uniri.hr
Medjit Smailji, dr. med.; e-mail: medjit.smailji@medri.uniri.hr
Learning outcomes
Definirati ciljeve kolegija Hitna stanja u medicini I. Nabrojati povijesne činjenice razvoja hitne medicine.
Learning outcomes
Upoznati se sa sustavima trijaže hitnog bolesnika. Nabrojati trijažne ljestvice. Objasniti ATLS sustav trijaže.
Learning outcomes
Objasniti svrhu i način rada elektrokardiografa, pulsnog oksimetra, kapnometra/kapnografa te uređaja za neinvazivno i inavzivno mjerenje krvnoga tlaka.
Learning outcomes
Prepoznati kritičnog bolesnika. Upoznati se s ABCDE pristupom kritičnom bolesniku.
Learning outcomes
Upoznati se s tehnikama naprednog održavanja života sukladno važećim smjernicama vodećih međunarodnih udruženja.
Learning outcomes
Upoznati se s patofiziološkim osnovama šoka, vrstama šoka. Upoznati se s diferencijalnom dijagnozom i terapijskim pristupom u različitim vrstama šoka. Upoznati se s uzrocima sepse i početnim liječenjem.
Learning outcomes
Kroz prikaze slučaja upoznati se s najčešćim promjenama u elektrokardiogramu, dijagnostičkim putem diferencijalne dijagnoze bolova u prsima te potrebne vještine za zbrinjavanje navedenih hitnih stanja.
Learning outcomes
Kroz prikaze slučaja upoznati se s diferencijalnom dijagnozom bolova u trbuhu, ultrazvučnim pristupom u početnoj procjeni navedenih stanja te konačnom zbrinjavanju pacijenta.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |