Course
Kolegij PSIHOLOŠKA MEDICINA 1 - PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ je obvezni kolegij na prvoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine i sastoji se od ukupno 40 sati nastave: 10 predavanja, 20 vježbi i 10 seminara (ECTS 2).
Ciljevi predmeta:
Cilj kolegija Psihosocijalni razvoj je upoznati studente s psihosocijalnim odrednicama razvoja čovjeka koje naglašavaju interakcije između biološkog, psihološkog i socijalnog te ih osposobiti u korištenju i primjeni perspektive cjeloživotnog biopsihosocijalnog razvoja čovjeka u svakodnevnom radu.
Promjene u ovim aspekatima razvoja čovjeka (biološkom, psihološkom i socijalnom) postupno vode sazrijevanju, pri čemu se mijenjaju uvjerenja i doživljaj osobe u odnosu na samog sebe i na svoje okruženje. Iako svaka osoba ima svoju vlastitu životnu priču, razvojni procesi pokazuju prepoznatljive, univerzalne obrasce koje je omogućuju uvide u očekivanja ponašanja, načine reagiranja i mišljenja. Psihosocijalna teorija sagledava dinamične promjene tijekom životnog vijeka čovjeka, a razvoj tumači kao rezultat interakcija između osobe i njezinog socijalnog okruženja. Potrebe i ciljeve osobe s jedne strane te zahtjeve socijalne sredine s druge strane, psihosocijalna teorija promatra i tumači u stalnoj međusobnoj interakciji unutar koje se realizira čovjekov psihosocijalni razvoj. U slijedu psihosocijalnih faza razvoja, kao i u središnjem procesu uključenom u rješavanje psihosocijalne krize svake od razvojnih faza, moguće je razumjeti značaj specifičnih odnosa između osobe i značajnih drugih osoba u socijalnom okruženju. Individualne značajke je moguće prepoznati u načinu i uspješnosti ostvarivanja razvojnih zadataka, pri čemu se uspostavlja ravnoteža između pozitivnog i negativnog pola pojedine psihosocijalne krize. Realizacijom razvojnih zadaća, osoba stječe novi pogled na sebe i svijet oko sebe, koristeći vlastite stilove i resurse u rješavanju problema koje pojedine životne faze donose kao novi razvojni izazov.
Bitni aspekti nekoliko najznačajnijih razvojnih teorija doprinijet će razumijevanju ranog razvoja čovjeka. Ove teorije nude pojašnjenja i dio odgovora na sljedeća pitanja: Kako se mijenjamo tijekom života? Koji su mehanizmi odgovorni za kontinuitet promjene? Koja je važnost ranih iskustava za kasniji razvoj? Kako fizičke, kognitivne, emocionalne i društvene funkcije međusobno djeluju na razvoj? Kako fizičko i društveno okruženje utječu na razvoj? Koji čimbenici obično dovode osobu u rizik za probleme u razvoju u različitim razdobljima života?
Očekivani ishodi učenja kolegija
Nakon završetka kolegija studenti će moći:
- Analizirati glavne teorije ljudskog razvoja.
- Primijeniti psihosocijalni pristup u razumijevanju ljudskog razvoja.
- Identificirati razvojne zadatke povezane s pojedinim fazama
- Razlikovati faze razvoja, razvojne zadatke i psihosocijalne krize kroz različite životne faze.
- Procijeniti središnje procese koji doprinose rješavanju psihosocijalnih kriza.
- Prepoznati značajne odnose koji oblikuju razvoj pojedinca tijekom život.
- Razlikovati temeljne pozitivne osobine ega i osnovne patologije svake razvojne faze
Letica Crepulja M, Stevanović A. Psihosocijalni razvoj (u pripremi)
Begovac I, Majić G. Pregled razvoja ličnosti - teorijski modeli 1. U Begovac I, Ur., Dječja i adolescentna psihijatrija. e-izdanje, Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, 2021. [Online] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:694914
Petanjek Z, Hromatko I, Sedmak D, Hladnik A. Razvojna razdoblja kore velikog mozga i razvoj mentalnih procesa U Begovac I, Ur., Dječja i adolescentna psihijatrija. e-izdanje, Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, 2021. [Online] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:694914
R.Gregurek: Psihološka medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 2011. (izabrana poglavlja)
E. Klain I sur: Psihološka medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
Redovito pohađanje nastave, priprema zadataka za seminare i vježbe.
Ocjenjivanje studenata će se obaviti prema Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Rad studenta se vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan postotak uspješnosti studenta tijekom nastave čini do 50% ocjene, a na završnom ispitu 50% ocjene.
50% ocjene dobiva se vrednovanjem kroz 1 parcijalnu provjeru znanja:
Parcijalna provjera je pismeni test usvojenog teorijskog znanja, provodi se u terminu nakon nastave (predavanja, seminari i vježbe), odnosno u tjednu nakon nastave (detaljnije informacije o danu, vremenu i mjestu održavanja parcijalne provjere znanja na predzadnjem seminaru). Parcijalna provjera znanja odnosi se na sadržaje s predavanja i seminara. Test sadrži 25 pitanja, a za svaki točan odgovor na pitanje se dobiva 2 boda. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 25 ili više bodova.
Studenti mogu ponoviti parcijalnu provjeru znanja u slučajevima kada nisu dobili prolazni broj bodova za tu parcijalu ili kada imaju opravdani izostanak (zdravstveni razlozi – liječnička ispričnica). Vrijeme ponavljanja parcijale će studentima biti predočeno najkasnije tjedan dana nakon parcijalne provjere znanja.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji tijekom nastave, dakle na parcijalnoj provjeri ostvare 25 ili više bodova. Ispitu ne mogu pristupiti studenti koji su ostvarili manje od 25 bodova ili su izostali s više od 30% nastavnih sadržaja (30 % predavanja, 30% seminara i 30 % vježbii)
Završni ispit sastoji se od usmenog ispita.
Usmeni ispit nosi maksimalno 50 bodova, a sastoji se od usmene provjere znanja. Sastoji se od 5 pitanja, a odgovore studenta ispitivač vrednuje u rasponu 0-10 bodova.
Konačno ocjenjivanje vrši se prema broju ostvarenih bodova kroz nastavu (sudjelovanjem na nastavi u gore navedenom postotku kao uvjetu za pristupanje pismenom testu – parcijalnoj provjeri znanja) i bodova ostvarenih na usmenom ispitu na slijedeći način:
90-100 bodova .......odličan ( 5) - A; 90-100%
75-89,9 bodova......vrlo dobar (4) - B; 75-89,9%
60-74,9 bodova .....dobar (3) - C;60-74,9%
50-59,9 bodova.......dovoljan (2) D - 50-59,9%
Learning outcomes
Rast i razvoj
Cilj: Predstaviti biopsihosocijalni pristup razvoju, prikazati kontroverze u vezi s dvojbom o važnosti bioloških nasuprot sociološkim čimbenicima (nature vrs. nurture), prikazati razvoj kroz životni vijek te osnove razvoja mozga, osjetilno-motoričkog razvoja i razvoja jezika.
Ishod učenja: Student treba moći razlikovati rast i razvoj, objasniti biopsihosocijalni pristup razvoju te sažeti osnove razvoja mozga, osjetilno-motoričkog razvoja i razvoja jezika.
Learning outcomes
Cilj: Prikazati međudjelovanje biološkog, psihološkog i društvenog sustava te osnovne pojmove Eriksonove psihosocijalne teorije: faze razvoja; razvojni zadaci; psihosocijalne krize životnih faza; središnji proces rješavanja psihosocijalne krize; krug značajnih odnosa; suočavanje: temeljne adaptivne ego kvalitete i osnovne patologije.
Ishod učenja: Student treba moći opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos biološkog, psihološkog i društvenog sustava, te navesti osnovne pojmove psihosocijalne teorije.
Learning outcomes
Cilj: Sažeti proces prijenosa genetskih informacija s jedne generacije na drugu, analizirati načine na koje trudnica i fetus međusobno utječu jedan na drugoga, objasniti važnost razvoja mozga u ovom razdoblju za budući psihosocijalni razvoj tijekom života.
Ishod učenja: Student treba moći opisati vezu između genetike i razvoja, odnos između trudnice i fetusa te objasniti kako je razvoj mozga povezan s tjelesnim, motoričkim, osjetilnim i socijalnim sazrijevanjem.
Learning outcomes
Cilj: Prikazati razvoj komunikacije, razvojne zadatke i psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces rješavanja krize, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Ishod učenja: Student treba moći sažeti početke jezične kompetencije od rođenja do druge godine života, objasniti psihosocijalnu krizu temeljnog povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces uzajamne povezanosti njegovateljem; psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) nade i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize - povlačenje.
Learning outcomes
Rana dječja dob (Toddlerhood)
Cilj: Prikazati razvojne zadatke, psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces rješavanja krize, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Ishod učenja: Student treba moći objasniti psihosocijalnu krizu autonomije nasuprot sramu i sumnji, središnji proces razrješenja krize - imitacija, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) volje i odlučnosti i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi – prisile, kompluzije, impulzivnost.
Predškolska i rana školska dob
Cilj: Prikazati razvojne zadatke, psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces rješavanja krize, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Ishod učenja: Student treba moći objasniti psihosocijalnu krizu inicijativa nasuprot krivnji, središnji proces identifikacije, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) svrhovitosti i osnovnu patologiju inhibicije koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Srednje djetinjstvo
Cilj: Prikazati razvojne zadatke, psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces rješavanja krize, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Ishod učenja: Student treba moći objasniti psihosocijalnu krizu marljivost nasuprot inferiornosti, središnji proces razrješenja krize - obrazovanje, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) kompetentnosti te osnovnu patologiju inercije, pasivnosti.
Learning outcomes
Adolescencija
Cilj: Prikazati razvojne zadatke u pojedinim fazama adolescencije, psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces rješavanja krize, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Ishod učenja: Student treba biti sposoban definirati i opisati psihosocijalnu krizu između konsolidacije identiteta nasuprot konfuziji identiteta; središnji proces kroz koji se ova kriza rješava - eksperimentiranje uloga; psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) vjernosti usmjerenu vrijednostima i idealima, lojalnost; i moguću patologiju neprihvaćanja, odbacivanja, fanatizma koji mogu proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Learning outcomes
Rana odrasla dob
Cilj: Prikazati razvojne zadatke, psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces rješavanja krize, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Ishod učenja: Student treba moći definirati i opisati psihosocijalnu krizu intimnost nasuprot izolaciji, središnji proces uzajamnog povezivanja s vršnjacima, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) ljubavi i osnovnu patologiju isključivosti ili promiskuiteta koje mogu proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Srednja odrasla dob
Cilj: Prikazati razvojne zadatke, psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces rješavanja krize, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Ishod učenja: Student treba moći definirati i objasniti psihosocijalnu krizu generativnosti (produktivnosti, plodnosti) nasuprot stagnaciji te središnje procese: interakciju s okolinom i kreativnost, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju odbacivanja koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Kasna odrasla dob
Cilj: Prikazati razvojne zadatke, psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces rješavanja krize, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Ishod učenja: Student treba moći definirati i objasniti psihosocijalnu krizu integritet ega nasuprot očaju, središnji proces introspekcije, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) mudrosti i moguću patologiju prezira koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi.
Learning outcomes
Cilj: Upoznati psihosocijalne promjene i izazove povezane s produženjem životnog vijeka i starenjem te razumjeti povezanost smrtnosti i psihosocijalnog razvoja kroz različite faze života.
Ishod učenja: Student prepoznaje i objašnjava glavne aspekte kasne životne dobi, uključujući devetu fazu psihosocijalnog razvoja i koncept gerotranscendencije. Student objašnjava kako se stav prema smrti mijenja tijekom različitih razvojnih faza i kako te promjene utječu na oblikovanje identiteta i emocionalnu prilagodbu.
Learning outcomes
Cilj: Razumjeti psihološke i emocionalne procese povezane s umiranjem, tugovanjem i prilagodbom na gubitak te njihov doprinos psihosocijalnom razvoju pojedinca.
Ishod učenja: Student analizira faze suočavanja s umiranjem prema modelu Kübler-Ross te objašnjava tugovanje i žalovanje, uključujući njihov potencijal za osobni rast i razvoj.
Learning outcomes
Teme:
- Biopsihosocijalni pristup razvoju – nature and nurture - priroda i odgoj
- Razvoj tijekom života
- Razvoj mozga
- Senzomotorički razvoj
- Razvoj jezika
- Erik Erikson (1902. – 1994.)
- Temeljni pojmovi Eriksonove psihosocijalne teorije razvoja
- Faze razvoja
Dodatni materijali:
1. Debata: Priroda ili odgoj – Što vas čini onim što jeste?
2. Video: Nature or nurture: What makes you who you are? || Debate Clip https://www.youtube.com/watch?v=rlzdky46BEw
3. Video: Priroda i odgoj: proučavanje blizanaca Nature and Nurture: The Study of Twins https://www.youtube.com/watch?v=Ji6edLCfV60&ab_channel=educationalAus
4. Rasprava: Od Boomera do Alfe: Povijesne kohorte kroz vrijeme i prostor (u prilogu)
5. Prikaz slučaja: Erik Erikson (u prilogu)
6. Video: Erik Erikson i razvoj tijekom života Erik Erikson & Lifespan Development https://www.youtube.com/watch?v=pxgp69xtV0I
7. Prikaz slučaja: Marijanina životna priča (u prilogu)
8. Prikaz slučaja: Priča o Vedraninom putovanju kroz Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja (u prilogu)
Ishodi učenja:
- Objasniti temelje psihosocijalnog pristupa razvoju tijekom života na koje upućuju podaci iz prikaza
- Raspraviti psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobne odnose biološkog, psihološkog i društvenog sustava.
- Prepoznati razvojne zadatke, ali i ostala obilježja svake faze razvoja u svakodnevnom radu s ljudima.
Learning outcomes
Teme:
RAZVOJNI ASPEKTI TRUDNOĆE I PRENATALNI RAZVOJ
Razvojni aspekti trudnoće
Psihosocijalni utjecaji povezani s trudnoćom
Fizički utjecaji povezani s trudnoćom
Prenatalni razvoj
Povezivanje i privrženost između majke i nerođenog djeteta
DOJENAČKA DOB (0–18 mjeseci)
Razvojni zadaci (Razvoj osjetilnih/perceptivnih i motoričkih funkcija; Senzomotorna inteligencija; Komunikacija; Osnovno povjerenje)
Porod – povezivanje/prilagodba majke i djeteta
Razdoblje nakon poroda
Povjerenje nasuprot nepovjerenju (psihosocijalna kriza)
Uzajamnost s primarnim skrbnikom (središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize)
Primarni skrbnik – majka (značajni odnosi)
Suočavanje (coping)
RANA DJEČJA DOB (TRČKARALO) (18 mjeseci – 3 godine)
Razvojni zadaci (Daljnji razvoj lokomotornih sposobnosti; Razvoj jezika; Samokontrola; Autonomija)
Druga faza psihosocijalnog razvoja – rana dječja dob
Autonomija nasuprot sramu i sumnji (psihosocijalna kriza)
Imitacija - oponašanje (središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize)
Članovi obitelji (značajni odnosi)
Suočavanje (coping)
Dodatni materijali:
- Trudnoća kao početak emocionalne veze: prikaz slučaja (u prilogu)
- PBS Tajni život mozga – Mozak bebe PBS The Secret Life of the Brain - The Baby's Brain (mini).wmv https://www.youtube.com/watch?v=MS5HUDVNbGs
- Odnos između majke i djeteta - The relationship between mother and baby https://www.unicef.org/parenting/child-care/relationship-between-mother-and-baby
- Prikaz slučaja: Tajne prvih veza: Razvoj privrženosti u prvih godinu dana (u prilogu)
- Ponovno razmatranje eksperimenta sa sljezovim kolačićem - The Marshmallow Study Revisited https://www.youtube.com/watch?v=JsQMdECFnUQ
- Prikaz slučaja - Lukin put prema autonomiji: Ispadi bijesa u ranoj dječjoj dobi (u prilogu)
- Test sa sljezovim kolačićem: mogu li djeca naučiti samokontrolu? - The marshmallow test: can children learn self-control? https://www.youtube.com/watch?v=d8M7Xzjy_m8
Ishodi učenja:
- Razumjeti ulogu genetskih čimbenika na brzinu razvoja, pojedinačne osobine i eventualne abnormalnosti
- Analizirati utjecaje okoliša na razvoj fetusa Studenti će moći evaluirati različite vanjske i unutarnje čimbenike koji mogu utjecati na razvoj fetusa, uključujući prehranu, stres, lijekove i bolesti.
- Opisati karakteristike novorođenčadi i sažeti početke jezične kompetencije od rođenja kroz prve dvije godine života
- Raspraviti i objasniti psihosocijalnu krizu povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, odnosno uzajamnost s primarnim skrbnikom; glavnu adaptivnu osobinu ega — nadu; te osnovnu patologiju — povlačenje.
- Objasniti psihosocijalnu krizu autonomije nasuprot sramu i sumnji, središnji proces razrješenja krize - imitacija, psihosocijalnu vrlinu (adaptivnu ego kvalitetu) volje i odlučnosti i moguću patologiju koja može proizaći iz neadekvatnog razrješenja krize u ovoj razvojnoj fazi – prisile, kompluzije, impulzivnost.
Learning outcomes
Teme:
PREDŠKOLSKA DOB (3 – 6 godina)
Razvojni zadaci (Rodna identifikacija; Rani moralni razvoj; Samopoimanje i samopoštovanje; Igra s vršnjacima)
Treća faza psihosocijalnog razvoja – predškolska dob
Inicijativa nasuprot krivnji (psihosocijalna kriza)
Identifikacija (središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize)
Obitelj i vršnjaci (značajni odnosi)
Suočavanje
SREDNJE DJETINJSTVO (6 – 12 godina)
Razvojni zadaci (Prijateljstvo; Konkretne mentalne operacije; Usvajanje vještina; Samovrednovanje; Timska igra)
Četvrta faza psihosocijalnog razvoja – srednje djetinjstvo
Marljivost nasuprot osjećaju manje vrijednosti (psihosocijalna kriza)
Obrazovanje (središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize)
Obitelj i bliski prijatelji (značajni odnosi)
Suočavanje
ADOLESCENCIJA
Razvojni zadaci (Tjelesno sazrijevanje – pubertet; Formalne operacije; Autonomija u odnosu na roditelje; Rodni identitet; Internalizirani moral; Romantični i seksualni odnosi)
Peta faza psihosocijalnog razvoja – adolescencija
Identitet nasuprot difuziji identiteta (psihosocijalna kriza)
Ispitivanje uloga - eksperimantiranje (središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize)
Vršnjačke skupine, vođe i modeli za identifikaciju (značajni odnosi)
Suočavanje
Dodatni materijali:
1. Prikaz slučaja: Kad igre više nisu samo igra: Kako dijete doživljava krivnju (u prilogu)
2. Prikaz slučaja: Prijateljstvo u srednjem djetinjstvu: BFF kao izvor sigurnosti i samopouzdanja (u prilogu)
3. Video: Marljivost nasuprot inferiornosti - Industry vs Inferiority - Peds Group Project https://www.youtube.com/watch?v=UEKh7zr1mjM
4. Prikaz slučaja: Kada sve postane previše — unutarnje borbe mladih (u prilogu)
5. Prikaz slučaja: Izgubljeni između djetinjstva i odraslosti: Produžena adolescencija i svakodnevni izazovi mladih (u prilogu)
6. Video: Adolescencija: Konsolidacija identiteta nasuprot konfuziji - Adolescence: Identity vs. Role Confusion https://www.youtube.com/watch?v=wJMXk5ibkQk&feature=emb_title
7. Konsolidacija identiteta nasuprot konfuziji - Identity vs. Role Confusion https://www.youtube.com/watch?v=45y7Mf-XMe0
8. Zdravlje tinejdžera: Uporaba i zlouporaba psihoaktivnih tvari - Teen Health: Substance Use and Abuse https://www.youtube.com/watch?v=6fmhLcYSn-Y
Ishodi učenja
• Objasniti proces rodne identifikacije u ranom školskom uzrastu i analizirati utjecaj na djetetovo tumačenje vlastitih iskustava.
• Opisati razvoj vještina samoprocjene (ponos, samoučinkovitost) i procijeniti kako očekivanja roditelja, učitelja i vršnjaka oblikuju djetetovu sliku o sebi.
• Identificirati i objasniti tri ključna problematična područja u adolescenciji: poremećaji prehrane, delinkvencija i depresija.
• Analizirati prirodu vršnjačkih odnosa u ranoj adolescenciji, posebno formiranje vršnjačkih skupina, te usporediti odnose s roditeljima i vršnjacima u toj razvojnoj fazi.
• Definirati pojam autonomije od roditelja i procijeniti uvjete koji potiču njezino ostvarenje.
• Razumjeti konsolidaciju dentiteta u kasnoj adolescenciji i objasniti kako se elementi rodne uloge iz ranog školskog razdoblja preoblikuju i proširuju.
Learning outcomes
Teme:
RANA ODRASLA DOB (21/25 – 35 godina)
Razvojni zadaci
Šesta faza psihosocijalnog razvoja – rana odrasla dob
Bliskost nasuprot izolaciji (psihosocijalna kriza)
Uzajamnost među vršnjacima (središnji proces za razrješenje psihosocijalne krize)
Partneri, suradnici (značajni odnosi)
Suočavanje
SREDNJA ODRASLA DOB (35 – 60/65 godina)
Razvojni zadaci
Sedma faza psihosocijalnog razvoja – srednja odrasla dob
Generativnost nasuprot stagnaciji (psihosocijalna kriza)
Interakcija između osobe i okoline te kreativnost (središnji proces za razrješenje psihosocijalne krize)
Obitelj, zajednica, društvo (značajni odnosi)
Suočavanje
KASNA ODRASLA DOB (61/65 nadalje)
Prihvaćanje vlastitog života
Poticanje intelektualne vitalnosti
Usmjeravanje energije prema novim ulogama
Razvijanje osobnog stava prema smrti
Dodatni materijali:
- Prikaz slučaja: Potraga za bliskošću u mladenačkoj dobi (u prilogu)
- Video: J.J. Arnett. Zašto nam danas treba tako dugo da odrastemo? - Why does it take so long to grow up today? TEDx Talks. https://www.youtube.com/watch?v=fv8KpQY0m6o
- Prikaz slučaja: Kada stagnacija postane prilika (u prilogu)
- Video: Sendvič generacija - The sandwich generation. Trailor preview.https://vimeo.com/ondemand/sandwichgeneration
- Video: Djeca odrastaju - The Kids Grow Up. IDFA (2009) Trailor. https://www.youtube.com/watch?v=arjUqbOJIQ4
- Prikaz slučaja: Što donosi slika života – integritet ili očaj? (u prilogu)
- Video: Projekt oživljene povijesti - The living history project – Ronnie Fagin. https://www.youtube.com/watch?v=AuWrf0QEY3M
- Zašto je teško razgovarati o starenju? - Why Is It Hard to Talk About Getting Older? https://www.youtube.com/watch?v=Pl-SEx5lsNM&t=28s
Ishodi učenja
- Objasniti i raspraviti temeljne teorijske koncepte relevantne za razumijevanje razvoja u odrasloj dobi, uključujući društvene uloge, tijek života i osobni rast.
- Analizirati proces formiranja intimnih odnosa u ranoj i srednjoj odrasloj dobi.
- Prepoznati i opisati obilježja svijeta rada kao konteksta razvoja, s naglaskom na međuljudske odnose, strukture autoriteta i potrebu za stjecanjem novih vještina.
- Objasniti pojam životnog zadovoljstva u kasnoj odrasloj dobi.
- Analizirati čimbenike koji utječu na subjektivno blagostanje starijih osoba.
- Prepoznati završnu životnu fazu kao jedinstveno razvojno razdoblje s vlastitim razvojnim zadacima i psihosocijalnim izazovima.
Learning outcomes
STARENJE
Očekivani životni vijek i dugovječnost
Smrtnost i psihosocijalni razvoj
PROCES UMIRANJA
Proces umiranja
Žalost i žalovanje/tugovanje (bereavement i grief)
Psihosocijalni rast kroz tugovanje
Dodatni materijal:
- Video: Glavni razlog prerane smrti u svakoj zemlji” - The #1 reason people die early, in each country https://www.youtube.com/watch?v=aQO_oexCm5s
- Video: Prolaznost vremena (film) - The passage of time. Documentary trailor. https://www.youtube.com/watch?v=pKVtH0bqu2s&feature=emb_logo
- Prikaz slučaja: Markova priča: Gubitak djeda i suočavanje s tugom u adolescenciji (u prilogu)
- Video: Život uz mrtva tijela tjednima — pa čak i godinama — dio je tradicije - Here, Living With Dead Bodies for Weeks—Or Years—Is Tradition | National Geographic. https://www.youtube.com/watch?v=hCKDsjLt_qU
- Životne pouke od stotogodišnjaka - Life Lessons From 100‑Year‑Olds https://www.youtube.com/watch?v=9AThycGCakk
- Prikaz slučaja: Prolaznost života - poziv na promišljanje (u prilogu)
Ishodi učenja:
- Analizirati dugoročne i suvremene trendove očekivanog životnog vijeka te objasniti ključne društvene, ekonomske i medicinske čimbenike koji stoje iza njihovih promjena.
- Usporediti i kritički interpretirati različite perspektive smrti kroz razvojne faze (djetinjstvo, adolescencija, odrasla dob, starost) te razumjeti kako razvojni kontekst oblikuje doživljaj smrti.
- Objasniti na koji način tugovanje utječe na emocionalni i socijalni razvoj pojedinca, uključujući mehanizme prilagodbe, ozdravljenja i jačanja unutarnjih resursa.
- Analizirati utjecaj različitih razina smrtnosti (individualni, obiteljski, društveni) na psihosocijalni razvoj, osobito u mladenačkoj i odrasloj dobi.
- Sažeti funkcionalnost i psihološki značaj rituala vezanih uz smrt, te objasniti kako takvi rituali doprinose kolektivnoj i individualnoj prilagodbi nakon gubitka.
- Ispitati i interpretirati čimbenike koji moduliraju individualno iskustvo tuge i tugovanja, uključujući kulturne, emocionalne, situacijske i osobne varijable.
Learning outcomes
Cilj je predstaviti osnovne psihodinamske koncepte: motivaciju i ponašanje, domene svijesti, strukturu ličnosti te faze razvoja.
Ishod učenja: Od studenata se očekuje da razumije i objasni osnovne psihodinamske principe i njihove implikacije na ljudski razvoj.
Cilj je predstaviti osnovne psihodinamske koncepte: motivaciju i ponašanje; Domene svijesti; Struktura ličnosti; Faze razvoja.
Ishod učenja: Od studenata se očekuje da razumije i objasni osnovne psihodinamske principe i njihove implikacije na ljudski razvoj.
Learning outcomes
Cilj: Uvesti osnovne psihodinamske pojmove: teorija objektnh odnosa, ego psihologija i self psihologija
Ishod učenja: Očekuje se da student razumije i objasni osnovna psihodinamska načela i njihovu primjenu na ljudski razvoj.
Learning outcomes
Razvojne teorije: Teorija privrženosti
Cilj: Predstaviti osnove privrženosti: razvoj privrženosti; strah od stranaca; tjeskoba zbog odvajanja – separacijska anksioznost; razvoj privrženosti s majkom, ocem i drugima; obrasci/stilovi privrženosti; roditeljska osjetljivost i kvaliteta privrženosti.
Ishod učenja: Očekuje se da student razumije i objasni osnovna načela privrženosti i njihovu važnost za ljudski razvoj.
Learning outcomes
Cilj je predstaviti osnove kognitivnih razvojnih teorija i teorija učenja: Osnovni pojmovi u Piagetovoj teoriji i fazama razvoja; teorija socijalnog učenja.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovne principe kognitivnih i socijalnih teorija učenja i njihove implikacije na ljudski razvoj te da identificira i nabroji faze kognitivnog razvoja prema Piagetovoj teoriji.
Learning outcomes
Hijerarhija potreba: Maslowljeva teorija
Cilj: Predstaviti osnove Maslowljeve teorije: pet razina ljudskih potreba (piramidalna hijerarhijska organizacija potreba); pojam samoostvarenja.
Ishod učenja: Očekuje se da student objasni osnovna načela Maslowljeve teorije te identificira i nabroji razine ljudskih potreba.
Rekapitulacija razvojnih teorija
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |