Predavanja:

1. Povijesni razvoj javnog zdravstva
Ishod učenja: sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
2. Suvremeno javno zdravstvo
Ishod učenja: opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
3. Determinante zdravlja
Ishod učenja: zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
4. Posebne populacijske skupine
Ishod učenja: zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
5. Organizacija zdravstvene zaštite
Ishod učenja: reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustav zdravstva u cijelosti
6.  Financiranje zdravstvene zaštite u RH
Ishod učenja: opisati i kritički analizirati načine financiranja zdravstva
7. Uvod u zdravstvenu ekonomiku
Ishod učenja: razlikovati ekonomske analize u zdravstvu, prepoznati etičke dileme te svrsishodnost ekonomike u zdravstvu
8. Ocjena zdravstvenog stanja
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u cilju ocjene zdravstvenog stanja populacije, objasniti važnost ocjene zdravstvenog stanja
9. Javnozdravstvene intervencije
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u okviru intervencija radi očuvanja I unaprjeđenja zdravlja u populaciji
10. Zdravstveni odgoj
Ishod učenja:  objasniti osnovne pojmove iz područja zdravlja i zdravstvenog ponašanja, procijeniti zdravstveno odgojne potrebe pojedinca i skupina, opisati osnovne pojmove iz područja učenja i poučavanja
11. Zdravstvena pismenost
Ishod učenja: opisati osnovne značajke zdravstvene pismenosti te značaj znanstvene pismenosti za zdravlje populacije
12. Promicanje zdravlja
Ishod učenja: opisati aktivnosti u okviru promicanja zdravlja populacije, objasniti razvoj promicanja zdravlja u svijetu i Republici Hrvatskoj
13.  Zdravstvene strategije i politike
Ishod učenja:  opisati i definirati kreiranje i donošenje zdravstvenih strategija i politika
14. Katastrofe
Ishod učenja: nabrojati podjelu katastrofa, identificirati tijek katastrofa, zapamtiti važnost postojanja standardiziranih operativnih postupaka  
 

Seminari: 

Seminar 1 – 6: Ocjena zdravstvenog stanja odabranih populacijskih skupina

Ishodi učenja: oblikovati seminarski rad sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada

• odabrati populacijsku skupinu te izraditi seminarski rad, kombinirati sastavne djelove ocjene zdravstvenog stanja te sintetizirati dobivene podatke i predložiti javnozdravstvene intervencije
   

Vježbe:

Vježba 1 – 13: Metode istraživanja u javnom zdravstvu 

Ishodi učenja:

• provesti istraživanje u odgovarajućoj populacijskoj skupini (terenski rad) korištenjem upitnika
• vrednovati zdravstveno stanje sukladno dobivenim odgovorima
• staviti u odnos odabrane parametre upitnika
• sintetizirati rezultate

1. Predavanja
2. Skripta Socijalna Medicina, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinski fakultet Sveucilišta u Rijeci
3. Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika, urednica Selma Šogorić, Medicinska naklada

Redovito prisustvovanje nastavi i završni ispit. U skladu s vrijedećim aktima Fakulteta.

Izostanak s nastave do 30 % pretpostavlja opravdani razlog, ne zahtijeva dodatno opravdanje i ne može se nadoknaditi (izuzetak je otpusno pismo s liječenja u bolnici). Izostanak veći od 30 %, bez obzira na razloge, onemogućuje studentu/studentici izlazak na ispit i podrazumijeva ponovni upis kolegija sljedeće akademske godine. Studenti/ce su dužni prijaviti završni ispit, jer mu inače neće moći pristupiti.

Nije moguće “odbiti” ocjenu na završnom ispitu, već samo postupiti u skladu s člankom 46. Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata pismenu žalbu dekanu).

U slučaju nepovoljne epidemiološke situacije te uvođenja posebnih mjera koje ograničavaju održavanje nastave u učionicama, nastava će se u cjelosti odvijati online putem platforme Merlin.

Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
 

Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). 
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.

 I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova): 

Pisani seminarski rad – max. 30 bodova

Parcijalni ispit 1 i 2 – max. 40 bodova (2 * 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
 

II. Završni ispit (max. 30 bodova)

Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.

III. Konačna ocjena

Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:

                                                                                            * -  ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova
                                                                                                  tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu