Course
Kolegij Medicinska mikrobiologija i parazitologija obvezatni je kolegij na III. godini Integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Medicine koji se provodi kroz 30 sati predavanja, 30 sati seminara i 30 sati laboratorijskih vježbi, ukupno 90 sati (8 ECTS). Teorijska nastava održavat će u predavaonama Medicinskog fakulteta u Rijeci, a praktični laboratorijski rad u vježbaonicama Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je omogućiti studentima stjecanje temeljnih znanja o medicinski značajnim mikroorganizmima i parazitima te njihovoj ulozi u nastanku i širenju zaraznih bolesti u čovjeka. Studenti će usvojiti osnovna znanja o biološkim svojstvima bakterija, virusa, gljiva i parazita, uključujući njihove čimbenike virulencije, sposobnost preživljavanja u različitim uvjetima okoliša, epidemiološke značajke te načine prijenosa infekcija.
Studenti će upoznati osnovne mehanizme obrane čovjeka od infekcija, relevantne za razumijevanje patogeneze i prevencije zaraznih bolesti. Posebna pozornost posvetit će se načelima imunoprofilakse, vrstama cjepiva i njihovoj primjeni u prevenciji infekcija uzrokovanih pojedinim mikroorganizmima.
Studenti će steći znanja o osnovnim skupinama antimikrobnih lijekova, njihovom spektru djelovanja, mehanizmima djelovanja na mikrobne stanice te mehanizmima nastanka i širenja bakterijske otpornosti na antimikrobne lijekove. Također će se upoznati s osnovnim načelima liječenja virusnih, gljivičnih i parazitarnih infekcija.
Cilj praktičnog dijela nastave je osposobiti studente za razumijevanje i primjenu osnovnih postupaka mikrobiološke dijagnostike, uključujući metode izolacije, identifikacije i dokazivanja uzročnika infekcija. Poseban naglasak stavlja se na mikrobiološku obradu najčešćih kliničkih uzoraka te na povezivanje rezultata laboratorijske dijagnostike s kliničkim značajem nalaza.
1. Jawetz, Melnick i Adelberg "Medicinska mikrobiologija”, 1. hrvatsko izdanje (Placebo d.o.o., 2015.) (Medical Microbiology. 26th ed. New York: McGraw-Hill; 2013. Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, Mietzner TA, urednici)
2. Priručnik iz medicinske mikrobiologije, Medicinski fakultet Rijeka, Rijeka 2026.
- Kalenić S. i sur.: Medicinska mikrobiologija. Medicinska naklada, Zagreb 2019.
- Jawetz, Melnick i Adelberg "Medical Microbiology”, 27th ed. New York: McGraw-Hill; 2017. http://med-mu.com/wp-content/uploads/2018/06/Jawetz-Melnick-Adelbergs-Medical-Microbiology-27-edition.pdf
- Josephine A. Morello JA, Granato PA, Eckel Mizer H. Laboratory Manual and Workbook in Microbiology, 7th ed. http://site.iugaza.edu.ps/mwhindi/files/Laboratory_Manual_And_Workbook_In_Microbiology.pdf
- Todar's Online Textbook of Bacteriology http://textbookofbacteriology.net/
- Microbiology and Immunology On-Line (https://www.microbiologybook.org/ )
Svi predviđeni oblici nastave (predavanja, seminari, laboratorijske vježbe) su obvezni. Od studenta se očekuje prisustvovanje svim nastavnim jedinicama, aktivno sudjelovanje u raspravama i laboratorijskim vježbama. Student može izostati najviše 30 % nastave (odnosno najviše 9 sati pojedinog oblika nastave) isključivo iz zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom potvrdom. Student koji opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave (tj. više od 9 sati pojedinog oblika nastave) ne može nastaviti praćenje kolegija niti pristupiti završnom ispitu. U tom slučaju ne ostvaruje ECTS bodove te se ocjenjuje ocjenom F.
Za rad u mikrobiološkom laboratoriju studenti moraju nositi zaštitni mantil. Za praktični dio nastave potreban je priručnik za vježbe, koji se može kupiti u Knjižnici Medicinskog fakulteta. U uvodnom dijelu priručnika navedena su pravila ponašanja i sigurnog rada u laboratoriju. Studenti su dužni provoditi higijenu ruku higijenskim pranjem ili utrljavanjem alkoholnog pripravka prema uputama dobivenim na prvoj vježbi. Upute su dostupne i u priručniku te istaknute u obliku plakata u laboratorijskim prostorima. Pri prvom ulasku u laboratorij studenti su dužni pročitati i raspraviti sva pravila te svojim potpisom jamčiti da će ih se pridržavati.
Prisustvovanje nastavi, učenje i aktivnost osobna je odgovornost svakog studenta. Znanje će se kontinuirano provjeravati tijekom svih oblika nastave, za koje su se studenti dužni pripremiti prema izvedbenom nastavnom planu. Tijekom nastave održat će se dva kolokvija, a nakon završetka nastave završni ispit koji se sastoji od pisanog testa i usmenog ispita. Ispunjavanjem svih nastavnih obveza, pristupanjem kolokvijima i položenim završnim ispitom student ostvaruje 8 ECTS bodova.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova. Ocjenjivanje studenata provodi se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava ocjenjivanja (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu provodi se apsolutnom raspodjelom.
Ocjenske bodove student stječe na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuju se dva kolokvija (ukupno 50 ocjenskih bodova):
a) Kolokvij I - obuhvaća gradivo opće i dio specijalne bakteriologije. Sastoji se od 50 pitanja s ponuđenim odgovorima. Svaki točan odgovor nosi pola boda. Na testu je moguće ostvariti do 25 bodova
b) Kolokvij II - obuhvaća gradivo virologije, mikologije i parazitologije. Sastoji se od 50 pitanja s ponuđenim odgovorima. Svaki točan odgovor nosi pola boda. Na testu je moguće ostvariti do 25 bodova
Na dva kolokvija student može ostvariti ukupno najviše 50 ocjenskih bodova. Za pristup završnom ispitu potrebno je ostvariti ukupno najmanje 25 ocjenskih bodova.
II. Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova)
Završnom ispitu mogu pristupiti:
• studenti koji su tijekom nastave ostvarili ukupno najmanje 25 ocjenskih bodova (50 % bodova predviđenih za kontinuiranu nastavu) ili su taj uvjet ispunili nakon popravnog kolokvija.
Studenti koji tijekom nastave ostvare manje od 25 ocjenskih bodova imaju pravo pristupiti jednom popravnom kolokviju iz onoga kolokvija na kojem su ostvarili manji broj bodova. Popravni kolokvij održat će se po završetku nastave.
Studenti koji ne mogu pristupiti završnom ispitu:
• Studenti koji ni nakon popravnog kolokvija ne ostvare ukupno najmanje 25 ocjenskih bodova ili imaju 30 % ili više izostanaka s nastave stječu ocjenu F (neuspješan), ne ostvaruju ECTS bodove i obvezni su ponovno upisati kolegij.
Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Pisani test sadrži 80 pitanja s ponuđenim odgovorima. Za prolaz pisanog dijela potrebno je ostvariti najmanje 44 točna odgovora (55 %) te pozitivno položiti usmeni dio ispita.
Tablica 1. Način bodovanja na završnom pisanom i usmenom ispitu.
Pisani test | Usmeni ispit | ||
Točni odgovori (%) | Bodovi | Ocjena | Bodovi |
< 44 (< 55 %) | 0 neprolazno | dovoljan (2) | 15 - 18 |
44 – 45 (55 – 57,4 %) | 10 | dobar (3) | 19 - 22 |
46 – 47 (57,5 – 59,9 %) | 11 | vrlo dobar (4) | 23 - 26 |
48 – 51 (60 – 64,9 %) | 12 | izvrstan (5) | 27 - 30 |
52 – 55 (65 – 69,9 %) | 13 |
|
|
56 – 59 (70 – 74,9 %) | 14 |
|
|
60 – 63 (75 – 79,9 %) | 15 |
|
|
64 – 67 (80 – 84,9 %) | 16 |
|
|
68 – 71 (85 – 89,9 %) | 17 |
|
|
72 – 75 (90 – 94,9 %) | 18 |
|
|
76 – 78 (95 – 98,7 %) | 19 |
|
|
79 – 80 (98,8 – 100 %) | 20 |
|
|
Konačna ocjena u ECTS sustavu određuje se na temelju ukupnog broja ostvarenih bodova (bodovi ostvareni tijekom nastave i na završnom ispitu):
A = 90 – 100 %
B = 75 – 89,9 %
C = 60 – 74,9 %
D = 50 – 59,9 %
F = 0 – 49,9 %
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Merlin platformi.
Learning outcomes
- primijeniti pravila binomne nomenklature u imenovanju mikroorganizama
- klasificirati bakterije prema osnovnim mikrobiološkim obilježjima
- navesti primjere bakterijske klasifikacije prema morfološkim, fiziološkim i drugim svojstvima
Learning outcomes
- objasniti pojmove antibiotik, selektivna toksičnost, baktericidno i bakteriostatsko djelovanje, te antibiotik
širokog i uskog spektra
- klasificirati antibiotike prema mehanizmu djelovanja na bakterijsku stanicu
- objasniti pojam antibiogram te interpretirati kategorije osjetljivosti (S, I, R)
Learning outcomes
- objasniti osnovne mehanizme bakterijske rezistencije na antimikrobne lijekove
- navesti i opisati načine horizontalnog prijenosa gena među bakterijama
- povezati horizontalni prijenos gena sa širenjem antimikrobne rezistencije
- navesti primjere višestrukorezistentnih bakterija od medicinskog značenja
Learning outcomes
- razlikovati rezidentnu (trajnu) i tranzitornu (prolaznu) mikrobiotu na pojedinim anatomskim lokalizacijama
- objasniti ulogu normalne mikrobiote u održavanju zdravlja i nastanku bolesti
- definirati bakterijski biofilm i opisati način njegova nastanka
- objasniti biološke prednosti života bakterija u biofilmu
- povezati stvaranje biofilma s nastankom infekcija i neuspjehom antimikrobnog liječenja
- objasniti pojam fenotipske rezistencije i povezati ga s bakterijskim biofilmom
Learning outcomes
- opisati građu mikobakterija te objasniti načela njihova prikazivanja (bojenja) i kultivacije
- navesti obligatno patogene i najvažnije oportunističke vrste mikobakterija
- objasniti načela laboratorijske dijagnostike tuberkuloze
- navesti lijekove prve linije za liječenje tuberkuloze
- opisati svojstva korineformnih bakterija i izdvojiti patogene vrste
- opisati čimbenike virulencije vrste Corynebacterium diphteriae i povezati ih s patogenezom difterije te
objasniti mogućnosti njezine prevencije
- raspraviti mogućnost prevencije difterije
Learning outcomes
- opisati mikrobiološka obilježja mikoplazma i ureaplazma te objasniti njihove čimbenike virulencije i
patogenezu infekcija koje uzrokuju
- objasniti načela antimikrobnog liječenja infekcija uzrokovanih mikoplazmama i ureaplazmama
- navesti najznačajnije vrste iz rodova Chlamydia i Chlamydophila
- opisati način umnožavanja klamidija te raspraviti razlike u odnosu na ”tipične” bakterije
- klasificirati najznačajnije rikecije prema vrstama vektora i povezati ih s infekcijama koje uzrokuju i
načinima prijenosa
Learning outcomes
- opisati mikrobiološka obilježja vibriona i kampilobaktera te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- opisati mikrobiološka obilježja i čimbenike virulencije vrste Helicobacter pylori te ih povezati s patogenezom infekcije
- objasniti načela laboratorijske dijagnostike infekcije uzrokovane vrstom H. pylori
- opisati svojstva jersinija te izdvojiti najznačajnije vrste
- objasniti način prijenosa, patogenezu i epidemiološko značenje kuge
- objasniti patogenezu crijevnih infekcija uzrokovanih vrstom Yersinia enterocolitica
Learning outcomes
- opisati čimbenike virulencije pseudomonasa te ih povezati s patogenezom infekcija
- objasniti kliničko značenje rodova Acinetobacter, Stenotrophomonas i Burkholderia kao uzročnika
oportunističkih, osobito bolničkih, infekcija
- objasniti načela antimikrobnog liječenja infekcija uzrokovanih pseudomonasom i acinetobakterom
- opisati način prijenosa, dijagnostiku i prevenciju infekcija uzrokovanih legionelama
- opisati način prijenosa i klinički značaj infekcija uzrokovanih bartonelama
Learning outcomes
- opisati građu virusa te ih klasificirati prema vrsti nukleinske kiseline i drugim osnovnim obilježjima-
povezati viruse s infekcijama koje uzrokuju
- objasniti osnovne mehanizme umnožavanja virusa i povezati ih s patogenezom virusnih infekcija
- povezati najznačajnije viruse s bolestima koje uzrokuju
- klasificirati virusna cjepiva i navesti primjere pojedinih vrsta
- navesti virusne bolesti za koje postoji specifično antivirusno liječenje
- opisati mehanizam djelovanja najznačajnijih antivirusnih lijekova i povezati ga s pojedinim fazama virusnog
replikacijskog ciklusa
Learning outcomes
- klasificirati viruse hepatitisa prema porodicama te opisati njihove najvažnije karakteristike i načine prijenosa
- povezati viruse hepatitisa s bolestima koje uzrokuju, njihovim mogućim komplikacijama te mogućnostima prevencije i specifičnog liječenja
- navesti antigene HBV i objasniti njihovo značenje u laboratorijskoj dijagnostici hepatitisa B
- klasificirati najznačajnije rodove i vrste unutar porodice Paramyxoviridae te ih povezati s bolestima koje uzrokuju
- objasniti patogenezu ospica i zaušnjaka
- opisati obilježja porodice Togaviridae te povezati virus rubele s patogenezom, laboratorijskom dijagnostikom i prevencijom infekcije
Learning outcomes
- objasniti razloge pojavnosti novih uzročnika zaraznih bolesti
- dati primjere prijetećih virusnih infekcija te navesti karakteristike uzročnika
- objasniti osnovne principe mikrobioloških dijagnostičkih metoda
- opisati korake i svrhu uzimanja, transporta i obrade kliničkih uzoraka za mikrobiološku dijagnostiku
- navesti prednosti i ograničenja dijagnostičkih metoda u mikrobiologiji
Learning outcomes
- nabrojiti gljive od medicinskog značenja i povezati ih s infekcijama koje uzrokuju
- dati primjere najčešćih uzročnika mikoza
- navesti antimikotike i grupirati ih prema mehanizmu djelovanja na gljivičnu stanicu
- opisati mehanizme rezistencije na antimikotike
Learning outcomes
- nabrojiti protozoe koje uzrokuju infekcije probavnog i urogenitalnog sustava te opisati njihov životni ciklus i povezati ga s patogenezom infekcije
- objasniti načela mikrobiološke dijagnostike infekcija uzrokovanih crijevnim i urogenitalnim protozoama
- klasificirati helminte od medicinskog značenja prema građi i osnovnim biološkim obilježjima
- nabrojiti trakavice od medicinskog značenja te opisati životni ciklus tenije i ekihokoka
- klasificirati metilje od medicinskog značenja i povezati ih s bolestima koje uzrokuju
Learning outcomes
- opisati biološka obilježja, način prenošenja i životni ciklus plazmodija te klasificirati najvažnije vrste roda Plasmodium koje uzrokuju malariju u čovjeka
- povezati pojedine vrste roda Plasmodium s kliničkim oblicima malarije
- navesti najznačajnije vrste rodova Trypanosoma i Leishmania te ih povezati s bolestima koje uzrokuju
- opisati patogenezu toksoplazmoze, načine prijenosa uzročnika i kliničko značenje infekcije
Learning outcomes
- nabrojiti i opisati faze bakterijskog rasta te objasniti krivulju bakterijskog rasta
- definirati pojmove biocid, bakteriostatik, baktericidno, sterilizacija, sepsa, asepsa i antiseptik
- opisati način djelovanja fizikalnih i kemijskih sredstava na bakterijsku stanicu
- navesti postupke sterilizacije i dati primjere uporabe pojedinih postupaka u medicinskoj praksi
- nabrojiti i opisati postupke kontrole sterilizacijskih postupaka
- klasificirati dezinficijense prema njihovom učinku i uporabi
Learning outcomes
- nabrojiti i primjerima potkrijepiti pet trenutaka (indikacija) za provođenje higijene ruku
- pravilno provesti higijensko pranje ruku i utrljavanje alkoholnog pripravaka primjenom šest koraka
- provoditi osnovne aseptične postupke u mikrobiološkom laboratoriju
- pripremiti nativne i trajne mikroskopske preparate te izvesti jednostavna bakteriološka bojenja
- pravilno koristiti svjetlosni mikroskop za vizualizaciju bakterija
Learning outcomes
- nabrojiti čimbenike neophodne za rast bakterija na umjetnim hranjivim podlogama
- izvesti bojenje po Gramu
- navesti izravne mikrobiološke postupke u dijagnostici infektivnih bolesti
- opisati načine identifikacije bakterija
Learning outcomes
- samostalno izraditi disk-difuzijski antibiogram
- interpretirati rezultate antibiograma prema važećim EU standardima
- povezati nalaz antibiograma s antimikrobnom terapijom u kliničkoj praksi
- pregledati pripremljene dilucijske antibiograme i E-test te očitati rezultate
- definirati pojam MIK i MBK
Learning outcomes
- imenovati najčešće uzročnike infekcija dišnog sustava
- povezati pojedine bakterijske vrste s infekcijama koje uzrokuju
- pravilno uzeti obrisak ždrijela i nosa
- izvesti dokaz antigena beta-hemolitičkog streptokoka skupine A (BHS-A)
- prepoznati najčešće respiratorne bakterijske uzročnike na temelju mikroskopskog preparata i drugih osnovnih mikrobioloških obilježja
- izvesti osnovne testove za razlikovanje stafilokoka i streptokoka
Learning outcomes
- procjeniti kvalitetu uzorka iz donjeg dišnog sustava
- provesti osnovne postupke mikrobiološke obrade uzoraka iz donjeg dišnog sustava
- opisati karakteristika uzročnika tuberkuloze te ih povezati s načinima dijagnostike
- pregledati i opisati mikroskopske preparate obojene Ziehl-Neelsen metodom
- objasniti princip i značenje IGRA testova u dijagnostici infekcije mikobakterijama
- opisati načela uzgoja anaerobnih bakterija i izdvojiti najvažnije sporogene bakterije od medicinskog značenja
Learning outcomes
- imenovati obligatno patogene crijevne bakterije; odabrati selektivne i diferencijalne podloge za uzgoj pojedinih uzročnika crijevnih infekcija
- samostalno obraditi klinički uzorak stolice
- temeljem morfologije i biokemijskih testova prepoznati specifične crijevne uzročnike
- izvesti testove aglutinacije radi serotipizacije salmonela
- demonstracija brzog testa za dokaz helikobaktera
Learning outcomes
- samostalno izraditi urinokulturu i odrediti broj bakterija u mililitru uzorka
- interpretirati rezultate antibiograma
- prepoznati osnovne mehanizme rezistencije enterobakterija na temelju fenotipskih testova
- raspraviti kliničko značenje antimikrobne rezistencije
- razlikovati fermentativne od nefermentativnih bakterija te navesti dijagnostičke testove za njihovo razlikovanje
Learning outcomes
- navesti najčešće uzročnike infekcija krvi i središnjeg živčanog sustava te ih povezati s kliničkim sindromima koje uzrokuju
- provesti osnovnu mikrobiološku obradu uzoraka hemokulture i likvora
- izraditi mikroskopske preparate i prepoznati mikromorfološka obilježja bakterija u pozitivnim hemokulturama i likvoru
- opisati osnovne postupke identifikacije hemofilusa i gram-negativnih nefermentativnih bakterija
- interpretirati rezultate laboratorijskih testova za identifikaciju najvažnijih bakterijskih uzročnika infekcija primarno sterilnih uzoraka
Learning outcomes
- razlikovati izravne i neizravne metode mikrobiološke dijagnostike
- prepoznati i pravilno interpretirati osnovne serološke testove
- povezati rezultate seroloških testova sa stadijem infekcije
- razlikovati najvažnije rodove spiralnih bakterija prema mikromorfologiji i načinu prijenosa
- interpretirati ulogu seroloških testova u dijagnostici sifilisa i lajmske bolesti
- opisati osnovna načela primjene molekularnih metoda u dijagnostici spolno prenosivih infekcija
Learning outcomes
- diskutirati razlike između bakterija i virusa te ih povezati s mogućnostima laboratorijske dijagnostike virusnih infekcija
- nabrojiti izravne i neizravne mikrobiološke postupke u dijagnostici virusnih infekcija te raspraviti njihov izbor
- opisati i diskutirati tipični profil nastanka protutijela na specifične antigene EBV nakon primarne infekcije
- interpretirati nalaze serološke i molekularne dijagnostike odabranih virusnih infekcija (CMV, HBV, HCV)
- opisati i interpretirati rezultate pripremljenih Western-blot testova u dijagnostici herpesvirusnih i parvovirusnih infekcija
Learning outcomes
- prisjetiti se karakteristika i razlika između kvasaca i plijesni te ih povezati s načinima mikrobiološke dijagnostike
- makroskopski i mikroskopski pregledati pripremljene gljivične kulture
- prepoznati morfologiju pojedinih gljiva temeljem makoroskopskih i mikroskopskih karakteristika
Learning outcomes
- opisati osnovne laboratorijske postupke u parazitološkoj dijagnostici
- pripremiti mikroskopske preparate iz uzoraka stolice; usporediti vlastite rezultate s demonstracijskih mikroskopskim preparatima te prepoznati ciste pojedinih protozoa te jaja višestaničnih parazita
- u pripremljenim razmazima krvi i gustoj kapi prepoznati morfološke oblike plazmodija te izračunati visinu parazitemije
- pregledati formalinske preparate i opisati adultne oblike trakavica, metilja i oblih crva
- pregledati mikroskopske preparate pojedinih ektoparazita te diskutirati bolesti koje uzrokuju i načine prenošenja
Learning outcomes
- prepoznati najvažnije predstavnike plosnatih i oblih crva na temelju morfoloških obilježja
- povezati pojedine helminte s bolestima koje uzrokuju i načinima prijenosa infekcije
- pravilno interpretirati osnovne parazitološke nalaze
- nabrojiti najvažnije člankonošce koji sudjeluju u prijenosu zaraznih bolesti
- povezati pojedine vektore s uzročnicima i bolestima koje prenose
Learning outcomes
- Studenti će moći interpretirati laboratorijske nalaze u kontekstu kliničkih simptoma i povijesti bolesti pacijenata. Ovaj ishod naglašava važnost integracije laboratorijskih rezultata s kliničkom slikom, čime se poboljšava dijagnostička točnost i kvalitetna skrb o pacijentima.
- Studenti će moći primijeniti znanje o dijagnostičkim tehnikama u simuliranim kliničkim scenarijima. Ovaj ishod omogućuje studentima da razviju praktične vještine potrebne za rješavanje stvarnih medicinskih problema, čime se povezuje teorija s praksom.
Learning outcomes
- Studenti će moći interpretirati laboratorijske nalaze u kontekstu kliničkih simptoma i povijesti bolesti pacijenata. Ovaj ishod naglašava važnost integracije laboratorijskih rezultata s kliničkom slikom, čime se poboljšava dijagnostička točnost i kvalitetna skrb o pacijentima.
- Studenti će moći primijeniti znanje o dijagnostičkim tehnikama u simuliranim kliničkim scenarijima. Ovaj ishod omogućuje studentima da razviju praktične vještine potrebne za rješavanje stvarnih medicinskih problema, čime se povezuje teorija s praksom.
Learning outcomes
- opisati građu bakterijske stanice te usporediti građu gram-negativnih i gram-pozitivnih bakterija
- objasniti pojmove patogenost i virulencija
- povezati građu bakterijske stanice sa čimbenicima virulencije
- nabrojati čimbenike virulencije bakterija te ih povezati s patogenezom bakterijskih infekcija
Learning outcomes
- grupirati i dati primjere pojedinih antimikrobnih lijekova ovisno o njihovoj aktivnosti i mehanizmu djelovanja na bakterijsku stanicu
- raspraviti najznačajnije mehanizme bakterijske rezistencije
Learning outcomes
- grupirati i dati primjere pojedinih antimikrobnih lijekova ovisno o njihovoj aktivnosti i mehanizmu djelovanja na bakterijsku stanicu
- raspraviti najznačajnije mehanizme bakterijske rezistencije
Learning outcomes
- opisati mikromorfologiju i načine grupiranja gram pozitivnih kuglastih bakterije
- navesti čimbenike virulencije stafilokoka, streptokoka i enterokoka te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- raspraviti mikrobiološke postupke za identifikaciju stafilokoka, streptokoka, enterokoka
Learning outcomes
- opisati mikromorfologiju klostridija i postupke za prikazivanje bakterijskih spora; opisati patogenezu klostridijskih infekcija te raspraviti postupke mikrobiološke dijagnostike anaerobnih bakterija
- grupirati bakterije ovisno u utjecaju kisika
- navesti enzime koji su odgovorni za bakterijsku anaerobiozu
- navesti osobitosti koje ukazuju na anaerobnu infekciju
Learning outcomes
- opisati mikromorfologiju i karakteristike enterobakterija
- imenovati najznačajnije vrste koje uzrokuju crijevne infekcije
- navesti karakteristike salmonela te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- povezati put prijenosa salmonela s nastankom infekcije i mjerama nadzora
- navesti značajne višestrukorezistentne enterobakterije kao značajne uzročnike bolničkih infekcija
Learning outcomes
- opisati mikromorfologiju i specifične zahtjeve u pogledu rasta hemofilnih kokobacila
- navesti čimbenike virulencije hemofilusa te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- raspraviti mikrobiološke postupke za identifikaciju za rast zahtjevnih gram negativnih kokobacila
- opisati mikromorfologiju i specifične karakteristike moraksela te raspraviti njihovo kliničko značenje
Learning outcomes
- opisati mikromorfologiju i načine grupiranja gram negativnih kuglastih bakterija
- navesti čimbenike virulencije najserija te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- klasificirati spiralne bakterije u rodove i vrste
- navesti najznačajnije karakteristike i čimbenike virulencije te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- raspraviti specifičnosti laboratorijske dijagnostike infekcija koje uzrokuju spirohete
- objasniti princip serološke dijagnostike; definirati titar protutijela
Learning outcomes
- opisati karakteristike, građu i način umnožavanja DNA virusa
- diskutirati patogenetske mehanizme u nastanku infekcija izazvanih DNA virusima
- klasificirati herpesviruse te opisati patogenetske karakteristike (latencija; perzistencija; rekurencija)
- opisati karakteristike, građu i način umnožavanja virusa bjesnoće te ih povezati s infekcijom koju uzrokuju
- nabrojiti i izdvojiti najznačajniji način prenošenja virus bjesnoće
Learning outcomes
- klasificirati pojedine rodove unutar porodice Picornaviridae te navesti najznačajnije vrste i povezati ih s infekcijama koje uzrokuju
- opisati patogenezu poliomijelitisa
- opisati karakteristike, građu i način umnožavanja ortomiksovirusa i reovirusa te ih povezati s infekcijom koju uzrokuju
- objasniti načine prijenosa i mogućnosti laboratorijske dijagnostike infekcija uzrokovanih ortomiksovirusima i reovirusima
- opisati građu i način umnožavanja virusa humane imunodeficijencije (HIV) te ih povezati s patogenezom HIV infekcije
- objasniti načine prijenosa, laboratorijsku dijagnostiku i osnovna načela prevencije HIV infekcije
Learning outcomes
- navesti karakteristike kvasaca i plijesni te izdvojiti one gljive koji su najčešći uzročnici mikroza u kliničkoj praksi
- opisati značajke roda Candida i nabrojiti najčešće vrste te ih povezati s osjetljivošću/rezistencijom prema dostupnim antimikoticima
- opisati karakteristike i način prenošenja kriptokoka
- opisati karakteristike i čimbenike virulencije aspergilusa; navesti način prenošenja aspergilusa; izdvojiti najčešće infekcije koje uzrokuje ova plijesan
Learning outcomes
- nabrojiti oble crve od medicinskog značenja
- opisati životni ciklus trihinele i male dječje gliste te ih povezati s dijagnostičkim postupcima
Learning outcomes
- povezati kliničke slučajeve s mogućim uzročnikom i mikrobiološkom dijagnostikom
Learning outcomes
- povezati kliničke slučajeve s mogućim uzročnikom i mikrobiološkom dijagnostikom
Learning outcomes
- povezati kliničke slučajeve s mogućim uzročnikom i mikrobiološkom dijagnostikom
| Academic year | |
|---|---|
| 2026/2027 | Preuzimanje |