Course
Kolegij Patologija je obvezni predmet na 3. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 30 sati predavanja, 90 sati seminara i 90 sati vježbi, ukupno 210 sati (16 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Zavoda za opću patologiju i patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i prema potrebi u on-line okruženju u sklopu sustava za e-učenje „Merlin“. U tu svrhu studenti koriste lozinku Carnet-a koju su dobili stjecanjem statusa studenta.
Cilj nastave je omogućiti studentima usvajanje znanja o mehanizmima oštećenja stanica, tkiva i organa te ga upoznati s morfološkim promjenama koje su podloga bolestima. Zadatak je nastave osposobljavanje studenata da prepoznaju makroskopske i mikroskopske promjene na organima, tkivima i stanicama usvajanjem teoretskih znanja na predavanjima i seminarima, analizom mikroskopskih i makroskopskih preparata, te stjecanjem vlastitih iskustava na kliničkim obdukcijama. Osim toga cilj je i omogućiti studentima usvajanje teoretskog znanja o laboratorijskim tehnikama koje se koriste u raznim laboratorijima u sklopu rada na patologiji.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Predmet Patologija sastoji se od općeg i specijalnog dijela. U općem dijelu predmeta izučavaju se etiopatogenetski čimbenici i morfološke promjene: stanica u adaptaciji, oštećenja i smrt stanice, upala i reparacija, neoplazme, genski poremećaji, bolesti imunološkog sustava, poremećaji tjelesnih tekućina i hemodinamike, patološke promjene izazvane djelovanjem okoline, bolesti dječje dobi i bolesti starenja. U specijalnom dijelu patologije izučavaju se etiopatogenetski čimbenici i morfološke promjene vezane uz pojedine organe i organske sustave. Tijekom nastave student stječe znanja u primjeni nomenklature patoloških entiteta i bolesti na latinskom jeziku.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Student će po završetku ovog kolegija poznavati osnovne postavke nastanka i manifestacije bolesti, kroz postavke opće patologije i specijalne patologije – odnosno organske sustave. Usvojit će teoretsko znanje o specifičnim laboratorijskim tehnikama u patološkim laboratorijima. Student će moći:
1. Navesti čimbenike koji uzrokuju oštećenje stanica, definirati mehanizme njihova djelovanja te klasificirati i opisati tipove prilagodbe i oštećenja stanica.
2. Opisati upalnu reakciju, razlikovati akutnu od kronične i usporediti ih s morfološkim oblicima; analizirati način cijeljenja i povezati upalnu reakciju s kliničkom prezentacijom.
3. Definirati pojedine tipove poremećaja imunoloških reakcija i usporediti ih s različitim morfološkim oštećenjima odnosno pojedinim bolestima.
4. Definirati pojedine oblike poremećaja tjelesnih tekućina i hemodinamike, opisati njihova morfološka obilježja i korelirati ih s kliničkom prezentacijom.
5. Definirati i podijeliti novotvorine, opisati biologiju i epidemiologiju novotvorina, nabrojati karcinogene, opisati karcinogenezu, tumorsku imunost i definirati klinička obilježja tumora.
6. Definirati pojedine oblike razvojnih i genskih bolesti i opisati pojedine bolesti koje su udružene s navedenim poremećajima kao i bolesti novorođenačke i dječje dobi.
7. U sklopu pojedinih organskih sustava definirati etiopatogenetske čimbenike koji dovode do oštećenja tkiva i organa, zatim klasificirati i definirati pojedine bolesti, opisati morfološke značajke i u konačnici povezati ih s kliničkom slikom.
8. Opisati metode (tehnike) rada u laboratorijima patologije i razlikovati način i mogućnosti njihove primjene u dijagnostici.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Nakon učenja student će moći:
1. Prepoznati i opisati makroskopske promjene pojedinih tkiva i organa i na temelju toga definirati koja bolest dolazi u obzir.
2. Prepoznati i opisati mikroskopske promjene stanica i tkiva i na temelju navedenih podatka definirati dijagnozu bolesti.
3. Razlikovati pojedine bolesti na temelju morfoloških promjena.
4. Usporediti makroskopsku i mikroskopsku sliku bolesti.
5. Povezati morfološke promjene s kliničkom prezentacijom bolesti.
6. Prepoznati bolesti kod kojih je, uz rutinska patohistološka bojanja, potrebno primijeniti dodatne dijagnostičke metode.
7. Prepoznati mogućnosti i ograničenja hitne, intraoperativne dijagnostike.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Obveza je studenata da na seminare i vježbe dolaze pripremljeni. Vježbe se temelje na učenju i prepoznavanju makroskopskih i mikroskopskih preparata. U tu svrhu koristi se i web stranica http://mikromed.uniri.hr, na kojoj studenti prije određene nastavne cjeline trebaju pogledati makro i mikro preparate. Za potrebe vježbi iz specijalne patologije, studenti trebaju nositi bijele mantile.
1. Patologija. I. Damjanov, S. Seiwerth, S. Jukić, M. Nola. Šesto prerađeno i dopunjeno izdanje. Medicinska naklada, Zagreb 2023. god. ili Peto, prerađeno i dopunjeno izdanje. Medicinska naklada, Zagreb 2018.
2. Patologija, M. Nola, I. Damjanov i sur., Priručnik za pripremu ispita, Medicinska naklada, 2009.
3. Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom, a objavljeni su na Merlinu.
4. Web stranica http://mikromed.uniri.hr: Virtualna patologija, Atlas patologije.
1. Obdukcijska dijagnostika, M. Belicza i D. Tomas
2. Basic pathology, 9th Edition, Kumar, Abbas, Aster
3. Robbins and Cotran Pathologic Basis of Disease, 9th Edition, Kumar, Abbas, Aster
Svi oblici nastave su obvezni i sukladno tome provodit će se provjera nazočnosti studenata na predavanjima, seminarima i vježbama. Svaki izostanak sa seminara i vježbi mora se kolokvirati.
Nastavne cjeline iz opće patologije moraju se kolokvirati do 29.11.2024.
Nastavne cjeline iz specijalne patologije moraju se kolokvirati do 30.5.2025.
Ostale nastavne cjeline (od 19.5.2025.) moraju se kolokvirati do 12.6.2025.
Uvjet za prijavu i pristupanje ispitu su položeni kolokviji određenih nastavnih cjelina. Kolokvij se polaže kod nastavnika koji je održao dotičnu nastavnu cjelinu.
Studenti su na početku godinu raspoređeni u 5 grupa i svatko nastavu odrađuje s grupom kojoj pripada. Ne može se odraditi seminar/vježba s nekom drugom grupom.
Na seminarima i/ili vježbama studenti mogu dobiti kao zadatak male obvezne prezentacije prema dogovoru i prijedlogu nastavnika dotične grupe (koji će unaprijed dostaviti popis tema koje će studenti obraditi).
Student nije izvršio svoje obveze propisane studijskim programom ukoliko je izostao više od 30% nastavnih sati svakog oblika nastave (predavanja, seminara ili vježbi) prema Pravilniku o vrednovanju rada i ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci, i tada nema pravo na potpis te ponovno upisuje kolegij Patologija.
Studenti koji nisu položili ispit, ponovo upisuju kolegij Patologije. Priznaje im se odslušana nastava, ali su obvezni pristupiti parcijalama I i II (prema novom INP-U) u zadanim rokovima, kao i završnom ispitu.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu.
Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 35-70 bodova, a na završnom ispitu 15-30 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se usvojeno znanje putem dvije pismene provjere: parcijala I - test iz opće patologije (60 pitanja) i parcijala II - test iz specijalne patologije (120 pitanja).
Parcijala I (opća patologija) obuhvaća gradivo: P1 – P6, S1 – S6, V1 – V6.
Parcijala II (specijalna patologija) obuhvaća gradivo: P7 - P26, S7 - S26, V7 – V26.
Testom iz parcijale I (opća patologija) može se ostvariti 15-25 bodova, a testom parcijale II (specijalna patologija) 20-45 bodova, kako slijedi u tablicama:
Parcijala I | |
Točni odgovori | Bodovi |
58-60 | 25 |
56-57 | 24 |
54-55 | 23 |
52-53 | 22 |
50-51 | 21 |
47-49 | 20 |
44-46 | 19 |
42-43 | 18 |
40-41 | 17 |
38-39 | 16 |
36-37 | 15 |
Parcijala II | |
Točni odgovori | Bodovi |
120 | 45 |
119 | 44 |
118 | 43 |
116-117 | 42 |
114-115 | 41 |
112-113 | 40 |
110-111 | 39 |
108-109 | 38 |
106-107 | 37 |
104-105 | 36 |
102-103 | 35 |
100-101 | 34 |
97-99 | 33 |
94-96 | 32 |
91-93 | 31 |
89-90 | 30 |
87-88 | 29 |
85-86 | 28 |
83-84 | 27 |
81-82 | 26 |
79-80 | 25 |
77-78 | 24 |
75-76 | 23 |
74 | 22 |
73 | 21 |
72 | 20 |
Svaka parcijala ima jednu popravnu provjeru (pismenu). Popravnoj provjeri pristupaju studenti koji nisu pristupili parcijali u redovnom roku (pismeno obrazložen opravdani izostanak), studenti koji su pristupili parcijali u redovnom roku, ali nisu ostvarili minimalni bodovni prag te studenti koji žele popraviti broj bodova stečenih polaganjem redovnih parcijali, u kojem slučaju će im se kao konačni rezultat računati broj bodova ostvaren na popravku.
Studenti su dužni prijaviti se za polaganje popravnih provjera. Ukoliko se student prijavi za popravnu provjeru, a naknadno odluči ne pristupiti, dužan je odjaviti se najkasnije jedan radni dan prije termina provjere znanja, do 12,00 sati. Ukoliko student ne odjavi prijavu, kao konačni rezultat će mu se računati 0 bodova.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su ispunili sljedeće uvjete:
|
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 34 i manje bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati kolegij.
Završna ocjena iz kolegija se utvrđuje na temelju konačnog uspjeha prema tablici:
Ocjena na ispitu | Bodovi | Ukupni bodovi | Konačna ocjena |
|---|---|---|---|
| 4,6 – 5,0 | 10 | 90 - 100 (A) | Izvrstan (5) |
| 4,1 – 4,5 | 9 | 75 - 89,9 (B) | Vrlo dobar (4) |
| 3,6 – 4,0 | 8 | 60 - 74,9 (C) | Dobar (3) |
| 3,1 – 3,5 | 7 | 50 - 59,9 (D) | Dovoljan (2) |
| 2,5 – 3,0 | 6 | ||
| 2,0 – 2,4 | 5 | ||
Termini održavanja testova tijekom nastave:
Parcijala I (opća patologija): 02.12.2024.
Popravak parcijale I: 27.01.2025.
Parcijala II (specijalna patologija): 02.06.2025.
Popravak parcijale II: 13.06.2025.
Nastavni sadržaji i sve obavjesti vezane uz kolegij nalaze se na Merlinu i u INP aplikaciji.
Završni ispit je u usmenom obliku i obuhvaća:
1. teorijski dio: 2 pitanja iz opće patologije i 3 pitanja iz specijalne patologije
2. dio virtualna mikroskopija - 2 preparata iz opće patologije i 3 iz specijalne
3. dio Atlas: 2 slike iz opće patologije i 3 iz specijalne.
Svaki od tri dijela završnog ispita (teorija, mikro, makro/atlas) nosi 5-10 bodova.
Learning outcomes
Objasniti pojam homeostaze i reakcije na podražaj. Definirati i razlikovati prilagodbu i oštećenje stanica. Navesti i definirati reverzibilna i ireverzibilna oštećenja stanica. |
Learning outcomes
Definirati i klasificirati upalu.
Nabrojati i opisati vaskularne i stanične promjene u akutnoj upali, transudat i eksudat.
Nabrojati i opisati morfološke oblike upale.
Learning outcomes
Definirati edem, opisati i objasniti mehanizme nastanka i klinička obilježja.
Opisati morfološke promjene edema u različitim organima.
Definirati hiperemiju i kongestiju, objasniti patogenezu, patohistološka i klinička obilježja.
Definirati krvarenja, objasniti mehanizme nastanka, patohistološka i klinička obilježja.
Learning outcomes
Definirati termin novotvorine. Klasificirati novotvorine klinički, histogenetski i kliničkopatološki. Objasniti principe na kojima se temelji histološko stupnjevanje novotvorina (gradus). Objasniti pojam stadija maligne bolesti. |
Learning outcomes
Definirati pojam karcinogeneze. Objasniti mehanizme djelovanja virusa kao karcinogenih agensa. Navesti koje tvari mogu imati karcinogeni učinak (kemijske, fizikalne, biološke). Objasniti ulogu onkogena u karcinogenezi. Opisati ulogu tumor supresorskih gena u karcinogenezi. Opisati ulogu popravljačkih gena u nastanku novotvorina. |
Learning outcomes
Nabrojati reakcije preosjetljivosti, navesti primjere.
Objasniti mehanizam nastanka transplantacijske reakcije.
Klasificirati imunodeficijentna stanja.
Learning outcomes
Definirati zloćudne bolesti bijelih krvnih stanica.
Opisati metode u dijagnostici novotovorina bijelih krvnih stanica.
Usporediti mijeloproliferativne novotvorine.
Definirati i navesti razlike između ne-Hodgkinovih limfoma i Hodgkinovih limfoma.
Learning outcomes
Nabrojati i opisati razvojne poremećaje gušterače. Navesti i opisati akutni i kronični pankreatitis - etiopatogenezu, patologiju, kliničku korelaciju, komplikacije. |
Learning outcomes
Patologija usne šupljine: hiperplastične i tumorima slične bolesti, novotvorine: prekanceroze i maligni tumori. Definirati i opisati ciste i tumore čeljusti. Navesti i objasniti upale, ciste i tumore žlijezda slinovnica. |
Learning outcomes
Navesti uzroke, lokalizaciju i klasifikaciju benignih i malignih tumora pluća, pleure i medijastinuma.
Navesti prediktivne čimbenike raka pluća te analize koje se koriste za njihovo određivanje.
Learning outcomes
Klasificirati i definirati bolesti jednjaka – razvojne poremećaje, opstruktivne lezije i motoričke smetnje prohodnosti, upale i tumori. Klasificirati i definirati bolesti želuca – razvojne poremećaje, upale (akutni i kronični gastritis), kronični peptični ulkus, polipi i tumori želuca: karcinom, limfom i GIST. |
Learning outcomes
Definirati i klasificirati vaskulitise, navesti uzroke te objasniti patogenezu vaskulitisa. Opisati karakteristične morfološke promjene gigantocelularnog arteritisa, Takayasuovog arteritisa, nodoznog poliarteritisa, hipersenzitivnog vaskulitisa i obliterirajućeg trombangitisa uz navođenje komplikacija i povezanosti s kliničkom slikom. Prepoznati patohistološke karakteristike nodoznog poliarteritisa. Definirati i klasificirati ANCA pozitivne vaskulitise i opisati njihove morfološke i kliničke karakteristike. Definirati Kawasakijevu i Raynaudovu bolest i opisati njihove morfološke i kliničke karakteristike. |
Learning outcomes
Definirati i klinički klasificirati zatajivanje srca, navesti uzroke te objasniti patogenezu zatajivanja srca, opisati makroskopske i mikroskopske promjene organa pri zatajivanju srca i njihovu povezanost s kliničkom slikom. Definirati i klasificirati ishemijsku bolest srca, navesti epidemiološke podatke, rizične čimbenike i uzroke ishemijske bolesti srca. |
Learning outcomes
Navesti i opisati kliničku evaluaciju jetre i jetrenih bolesti. Morfološke promjene pri oštećenju jetre. Nabrojati i opisati virusne hepatitise, te kronični hepatitis. |
Learning outcomes
Definirati i klasificirati glomerularne i tubulointersticijske bolesti bubrega, opisati njihovu patogenezu i morfološke karakteristike. Nabrojati i opisati glavne kliničke značajke glomerularnih i tubulointersticijskih bolesti bubrega. Opisati i objasniti kliničku važnost biopsije bubrega u liječenju nefrološkog bolesnika. |
Learning outcomes
Definirati i opisati tumore dječje dobi - meduloblastom, neuroblastom, retinoblastom i nefroblastom.
Navesti bitne kongenitalne tumore.
Objasniti morfološke karakteristike stečenih malignih tumora dječje dobi („tumori malih plavih, okruglih stanica“) i nabrojiti tumore koje pripadaju toj skupini.
Navesti i opisati značajke akutne limfoblastične leukemije.
Learning outcomes
Navesti osnovne patološke promjene kože. Opisati obilježja urođenih kožnih bolesti: hamartoma, albinizma. Opisati morfološke karakteristike infekcijskih bolesti kože. Navesti i opisati imunosne bolesti kože. |
Learning outcomes
Nabrojati i opisati razvojne poremećaje dojke i njihov klinički značaj.
Nabrojati i opisati upale dojke.
Nabrojati i opisati fibrocistične promjene i proliferativnu bolest dojke bez i s atipijom.
Usporediti kliničko značenje fibrocistične promjene i proliferativne bolesti dojke bez i s atipijom.
Nabrojati načine kliničke prezentacije bolesti dojke.
Learning outcomes
Definirati i opisati kliničke, makroskopske i mikroskopske karakteristike nodularne hiperplazije prostate.
Definirati i opisati karcinom prostate, prepoznati makroskopske i mikroskopske karakteristike karcinoma prostate, objasniti povezanost mjesta prvotne lokalizacije karcinoma unutar žlijezde s kliničkom slikom.
Learning outcomes
Klasificirati tumore štitnjače.
Opisati kliničke i patohistološke karakteristike dobroćudnih i zloćudnih tumora štitnjače.
Learning outcomes
Navesti i klasificirati glijalne tumore.
Definirati i opisati osnovna morfološka obilježja glijalnih i ne glijalnih tumora, te objasniti njihov klinički značaj u odnosu na prognostičke i prediktivne metode dijagnostike.
Learning outcomes
Definirati bolesti kostiju. Usporediti primarne i sekundarne novotvorine kostiju. Definirati primarne novotvorine kostiju. Navesti karakteristike novotvorina obzirom na bolesnikovu dob, lokalizaciju i radiološki izgled tumora. Opisati osnovne morfološke karakteristike pojedinih oblika novotvorina kostiju. |
Learning outcomes
Opisati karakteristike HPV virusa i HPV infekcije.
Opisati etiologiju, faktore rizika i patogenezu cervikalne intraepitelne novotvorine.
Opisati i objasniti morfologiju i klasifikaciju cervikalne intraepitelne novotvorine, usporediti staru i novu klasifikaciju (CIN i SIL).
Navesti faktore rizika, klasifikaciju i kliničku sliku invazivnog karcinoma vrata maternice (HPV udruženi i HPV neovisni).
Learning outcomes
Navesti podjelu tumora jajnika prema tipu stanica iz kojih nastaju.
Navesti i objasniti teorije karcinogeneze epitelnih zloćudnih tumora jajnika.
Objasniti podjelu karcinoma jajnika s obzirom na patogenezu (tip I i tip II).
Learning outcomes
Objasniti značaj molekularne dijagnostike u patologiji.
Definirati i objasniti mehanizme PCR-a, reverzna transkripcija PCR-a, real time PCR-a.
Objasniti razliku između PCR-a, reverzna transkripcija PCR i real time PCR-a.
Definirati in situ hibridizaciju i zašto se koristi.
Definirati sekvenciranje i zašto se koristi.
Nabrojati i navesti primjere solidnih tumora kod kojih je molekularna dijagnostika neizostavni dio suvremene kliničke obrade pacijenata i objasniti zašto.
Learning outcomes
Definirati intraoperacijsku biopsiju kao metodu, objasniti značaj, indikacije, prednosti i ograničenja IOB-a.
Learning outcomes
Temeljem prikaza kliničkih slučajeva pokazati i objasniti kompleksnost patohistološke dijagnostike. |
Learning outcomes
Definirati pojam mrtvozornika i mrtvozorstva.
Opisati proces pregleda pokojnika i mrtvozorenja.
Navesti najčešće uzroke smrti.
Learning outcomes
Definirati kliničku citologiju kao dijagnostičku granu medicine.
Klasificirati citološke pretrage.
Objasniti ulogu citologije u prevenciji raka.
Izdvojiti najznačajnija područja primjene citologije u dijagnostici, liječenju i praćenju raka.
Raspraviti mogućnosti sveobuhvatne tkivne i molekularne dijagnostike iz citološkog uzorka.
Learning outcomes
Atrophia cyanotica hepatis
Hypertrophia myocardii
Hyperplasia glandularis prostatae
Metaplasia squamosa
Metamorphosis adiposa hepatis
Anthracosis pulmonis
Haemochromatosis
Infarctus myocardii recens
Encephalomalatia
Tuberculosis caseosa pulmonis
Microcalcificationes placentae
Infarctus anaemicus placentae
Steatonecrosis
Learning outcomes
Pericarditis fibrinosa
Pneumonia abscedens et pleuritis fibrinosa
Appendicitis suppurativa phlegmonosa
Granulationes
Sialoadenitis chronica suppurativa
Sarcoidosis lymphonodi
Granuloma corporis alieni
Lymphadenitis granulomatosa - bolest mačjeg ogreba
Learning outcomes
Cyanosis et oedema pulmonum
Induratio cyanotica pulmonum
Necrosis haemorrhagica centralis hepatis
Thromboembolia arteriae pulmonalis cum infarctus haemorrhagicus pulmonis
Embolia adiposa pulmonis
Infarctus anaemicus renis
Learning outcomes
Papilloma
Cystadenoma serosum ovarii
Teratoma
Adenoma pleomorphe
Karcinom s dezmoplazijom (carcinoma scirrhosum)
Carcinoma anaplasticum
Adenocarcinoma
Learning outcomes
Leiomyoma
Leiomyosarcoma
Morbus Bowen
Adenocarcinoma metastaticum lymphonodi
Adenocarcinoma metastaticum hepatis
Lymphangiosis carcinomatosa
Learning outcomes
Nabrojati i opisati kromosomske poremećaje te učestalost i vrste najčešćih kromosomopatija.
Opisati, odrediti porijeklo i uzroke brojčanih i građevnih poremećaja kromosoma.
Dati primjer citogenetske pretrage u prenatalnoj dijagnostici.
Opisati najčešće genske poremećaje koji se nasljeđuju prema Mendelovim zakonima.
Nabrojati i opisati značajke najčešćih genskih sindroma s atipičnim načinom nasljeđivanja.
Nabrojati i opisati djelovanje okolišnih teratogena.
Klasificirati bolesti dječje dobi te nabrojati najčešće bolesti dječje dobi.
Opisati morfološke karakteristike prijevremeno rođene djece i komplikacije prematuriteta.
Klasificirati najčešće porođajne ozljede (ozljeda glave, živaca, kostiju, mekih tkiva).
Opisati morfološke i patogenetske karakteristike fetalne eritroblastoze.
Opisati sindrom iznenadne dojenačke smrti.
Learning outcomes
Leukaemia lymphatica hepatis
Leukaemia myeloica chronica
Myeloma multiplex
Lymphadenitis follicularis
Lymphoma non-Hodgkin (folikularni tip)
Lymphoma non-Hodgkin (velikostanični tip)
Lymphoma Hodgkin (mješovita celularnost)
Lymphoma Hodgkin (nodularna skleroza)
Learning outcomes
Navesti i opisati bolesti žučnog mjehura i žučnih vodova (kamenci, upale, tumori).
Navesti i objasniti novotvorine gušterače: egzokrine i endokrine.
Preparati iz virtualne patologije: cholecystitis chronica, adenocarcinoma vesicae felleae, pancreatitis chronica, adenocarcinoma pancreatis
Learning outcomes
Upale i tumori područja glave i vrata - nosa i paranazalnih sinusa, slinovnica, sluznice usne šupljine, grkljana i čeljusti
Warthin-ov tumor/cystadenoma lymphomatosum
Carcinoma adenoides cysticum
Fibroma
Ciste čeljusti - cysta follicularis, cysta radicularis
Tumori čeljusti – ameloblastoma
Granuloma gigantocelulare
Granuloma pyogenicum
Haemangioma cavernosum
Mucocoele
Ulcus linguae
Learning outcomes
Makroskopski izgled patoloških promjena, u korelaciji s kliničkim podacima.
Learning outcomes
Cyanosis et oedema pulmonum
Thromboembolia arteriae pulmonalis cum infarctus haemorrhagicus pulmonis
Membranae hyalinae pulmonum
Bronchiectasiae et bronchitis chronica suppurativa
Bronchopneumonia
Tuberculosis miliaris pulmonis
Aspergillosis pulmonis
Carcinoma planocellulare bronchi
Carcinoma microcellulare bronchi
Adenocarcinoma pulmonis
Learning outcomes
Navesti i opisati novotvorine debelog crijeva: adenomi, nazubljene lezije, karcinom, Lynchov sindrom, neuroendokrini tumori.
Nabrojati i opisati upale i tumore crvuljka.
Nabrojati i opisati upale i tumore potrbušnice.
Learning outcomes
Ulcus ventriculi chronicum
Carcinoma ventriculi (intestinalni tip)
Carcinoma ventriculi (difuzni tip)
Gastritis chronica
Morbus Crohn
Adenocarcinoma colonis
Adenoma tubulovillosum colonis
Carcinoides colonis (neuroendokrini tumor, gradus 1)
Learning outcomes
Atherosclerosis
Polyarteritis nodosa
Infarctus myocardii recens
Cicatrix myocardii
Endocarditis thrombotica infectiva
Endocarditis chronica fibrosa calcificata
Learning outcomes
Hepatitis chronica
Cirrhosis hepatis
Carcinoma hepatocellulare
Echinococcus hepatis
Learning outcomes
Navedenih 7 tema podijelit će studenti unutar grupe i obraditi kao prezentaciju (ppt) u trajanju od 15-17 minuta.
HIV – Sindrom stečene imunodeficijencije
Virusni i bakterijski tonzilitisi i faringitisi
Infektivni ezofagitisi, Helicobacter pylori gastritis
Infektivni gastroenteritisi
Bakterijske, virusne i parazitarne bolesti donjeg ženskog spolnog sustava
Bakterijske, virusne i gljivične bolesti kože
Virusni limfadenitisi – EBV, CMV, HSV
Learning outcomes
Glomerulonephritis mesangioproliferativa
Glomerulonephritis membranosa
Glomerulonephritis chronica sclerotisans (terminalis)
Glomerulosclerosis nodularis diabetica
Pyelonephritis chronica
Carcinoma renis (tip svijetlih stanica)
Carcinoma transitiocellulare papillare vesicae urinariae niskog gradusa
Neinvazivna papilarna neoplazma niskog malignog potencijala mokraćnog mjehura
Carcinoma transitiocellulare non-papillare visokog stupnja - pT2
Learning outcomes
Keratosis seborrhoica
Morbus Bowen
Carcinoma planocellulare corneum
Pilomatrixoma
Naevus compositus
Melanoma malignum
Learning outcomes
Mastitis (duktalna ektazija/plazmastanični mastitis)
Mastopathia fibrosa cystica (fibrocistične promjene dojke)
Fibroadenoma
Carcinoma ductale invasivum mammae (invazivni karcinom dojke NST/scirozni karcinom)
Carcinoma lobulare invasivum mammae
Carcinoma medullare mammae
Morbus Paget mammae
Learning outcomes
Hyperplasia glandularis prostatae
Adenocarcinoma prostatae
Orchitis chronica suppurativa
Seminoma
Embrionalni i koriokarcinom testisa
Anaplastični seminom i embrionalni karcinom
Learning outcomes
Struma colloides glandulae thyreoideae
Carcinoma papillare glandulae thyreoideae
Carcinoma folliculare glandulae thyreoideae
Carcinoma medullare glandulae thyreoideae
Carcinoma anaplasticum glandulae thyroideae
Pheochromocytoma (feokromocitom srži nadbubrežne žlijezde)
Learning outcomes
SDH (haematoma subdurale)
Haematoma intracerebrale
Abscessus cerebri et vasculitis
Abscessus metastatici cerebri
Encephalitis
Aspergillosis cerebri
Pyocephalus
Leptomeningitis acuta suppurativa
Lymphoma cerebri
Oligodendroglioma
Glioblastoma
Meningeoma
Neurinoma
Ganglioneuroma
Neurofibroma
Angioma
Learning outcomes
Osteochondroma
Tumor gigantocellularis
Chondrosarcoma
Leiomyosarcoma
Fibroma
Tophi urici
Learning outcomes
CIN III (cervikalna intraepitelna neoplazija)
Hyperplasia simplex endometrii
Adenocarcinoma endometrii
Adenomyosis
Endometriosis intestini crassi
Learning outcomes
Tumor serosum atypicum proliferans ovarii
Adenocarcinoma serosum ovarii
Carcinoma metastaticum ovarii
Graviditas tubaria
Mola hydatidosa completa
Learning outcomes
Navesti, objasniti i prikazati kroz različite primjere iz kliničke prakse – prikaze slučajeva, ulogu i značaj imunohistokemije u patohistološkoj dijagnostici.
Learning outcomes
Makroskopski izgled patoloških promjena, u korelaciji s kliničkim podacima.
Learning outcomes
Prikazati i objasniti put uzorka tkiva od operacijske sale do patohistološkog laboratorija, patologa i arhive.
Learning outcomes
Kroz prikaze slučajeva objasniti korelaciju kliničkih nalaza s nalazom patologije.
Learning outcomes
Znati nabrojati i objasniti postupke dobivanja uzoraka za citološke analize. Opisati postupak citološke punkcije tankom iglom.
Nabrojati dodatne metode u citološkoj dijagnostici (citokemija, imunocitokemija, tekućinska citologija, molekularne analize – FISH na citološkim uzorcima).
Opisati izradu i mogućnosti dijagnostike na staničnim blokovima.
Prepoznati i opisati morfološke kriterije za citološke dijagnoze:
Limfom visokog gradusa – punktat
Hodgkinov limfom - punktat
Metastatski melanom - punktat
Papilarni karcinom štitnjače - punktat
Pleomorfni adenom slinovnice - punktat
Karcinom pluća nemalih stanica – bronhoskopski uzorak
Karcinom pluća malih stanica - bronhoskopski uzorak
Karcinom urotela visokog gradusa – urin
Serozni karcinom visokog gradusa - ascites
Skvamozna intraepitela lezija niskog stupnja – citologija vrata maternice (PAPA test)
Skvamozna intraepitela lezija visokog stupnja - citologija vrata maternice (PAPA test)
Learning outcomes
Nabrojati uzroke oštećenja stanica.
Opisati i objasniti mehanizme nastanka akutnog i kroničnog reverzibilnog oštećenja.
Morfološki klasificirati oblike oštećenja stanica (reverzibilna i ireverzibilna).
Navesti i opisati oblike stanične prilagodbe - atrofija, hipertrofija, hiperplazija, metaplazija i displazija.
Definirati ulogu apoptoze u fiziološkim i patološkim stanjima.
Definirati ireverzibilna oštećenja stanice od apoptoze, nekroze, ovapnjenja, starenja i smrti.
Learning outcomes
Navesti i objasniti ishode akutne upale.
Klasificirati i objasniti patogenezu kronične upale.
Objasniti proces cijeljenja, usporenog cijeljenja i poremećaje cijeljenja.
Navesti i objasniti lokalne i sistemske znakove upale.
Learning outcomes
Definirati trombozu, klasificirati, objasniti etiopatogenezu i morfologiju tromba.
Opisati sudbinu tromba te navesti moguće kliničke posljedice.
Definirati emboliju, objasniti etiopatogenezu i morfološka obilježja pojedinih embolusa te navesti kliničku korelaciju.
Definirati infarkt, navesti podjelu, objasniti etiopatogenezu, patohistološka i klinička obilježja.
Definirati pojam diseminirana intravaskularna koagulopatija (DIK), navesti kliničke poremećaje povezane s DIK-om, objasniti mehanizme nastanka, patohistološka i klinička obilježja.
Definirati šok, objasniti mehanizam nastanka i klinička obilježja i faze šoka.
Navesti morfološke promjene i funkcionalne učinke šoka na različite organe.
Learning outcomes
Definirati i opisati morfološku klasifikaciju tumora: pojam prekanceroze, makroskopski oblici rasta tumora, mikroskopske karakteristike benignih i malignih tumora.
Opisati principe nomenklature i podjele novotvorina na temelju makroskopske i histološke slike.
Objasniti načine metastaziranja tumora.
Objasniti principe na kojima se temelji kliničko stupnjevanje novotvorina (TNM klasifikacija).
Razlikovati gradus i stadij bolesti.
Learning outcomes
Navedenih 7 tema podijelit će studenti unutar grupe i obraditi kao prezentaciju (ppt) u trajanju od 15-17 minuta.
Bolesti ovisnosti – pušenje, alkoholizam, droge
Pretilost, Nedostatna prehrana (bulimija, anoreksija)
Aditivi u hrani, Pesticidi
Genetski modificirana hrana – toksičnost
Visinska bolest
Ugrizi (čovjeka, psa, mačke, pauka, krpelja) i ubodi kukaca
Toksičnost lijekova (oralni kontraceptivi, aspirin, NSAR)
Learning outcomes
Definirati autoimune bolesti te navesti najznačajnija obilježja sistemskog eritematoznog lupusa, Sjögrenovog sindroma, sistemske skleroze, reumatoidnog artritisa, polimiozitis i dermatomiozitis, bolest povezana s IgG4.
Definirati, klasificirati i opisati amiloidozu.
Preparati – virtualna patologija: amyloidosis renis, amyloidosis hepatis
Learning outcomes
Klasificirati ne-Hodgkinove limfome u novotvorine zrelih B i T limfocita.
Opisati najčešće limfome zrelih B stanica indolentnijeg oblika.
Opisati najčešće limfome zrelih B stanica agresivnijeg oblika.
Opisati plazmastanične novotvorine i slične bolesti.
Navesti osnovna obilježja limfoma T limfocita i opisati najčešće oblike.
Opisati osnovna obilježja Hodgkinova limfoma i klasificirati ga.
Navesti osnovne karakteristike nodularne limfocitne predominacije Hodgkinova limfoma.
Navesti osnovne karakteristike pojednih oblika klasičnog Hodgkinova limfoma: nodularne skleroze, mješovite celularnosti, limfocitne deplecije i limfocitima bogat.
Opisati novotvorine histiocita i dendritičkih stanica.
Learning outcomes
Opisati osnovne karakteristike periferne krvi, koštane srži te normalne građe limfnog čvora i slezene.
Definirati anemije, navesti epidemiološke karakteristike i objasniti morfološku te etiološku klasifikaciju.
Definirati i klasificirati leukemije.
Navesti bolesti krvarenja.
Learning outcomes
Navesti i objasniti tumore ždrijela: benigne i maligne.
Nabrojiti i objasniti bolesti grkljana: edem, reaktivne i neupalne promjene, netumorske epitelne promjene i tumore grkljana.
Navesti i objasniti upale i tumore nosa i paranazalnih sinusa.
Patologija oka: ksantelazma, melanom i retinoblastom oka.
Learning outcomes
Nabrojiti i opisati urođene anomalije pluća.
Definirati i klasificirati atelektaze.
Definirati i klasificirati opstruktivne bolesti pluća i njihove glavne uzroke.
Definirati i klasificirati restrikcijske bolesti pluća i navesti uzroke
Nabrojati, definirati i opisati vaskularne i cirkulacijske bolesti pluća.
Navesti plućne bolesti autoimunog porijekla.
Learning outcomes
Nabrojati, definirati i opisati najvažnije upale pluća.
Opisati makroskopske i histološke osobine raka pluća.
Definirati i klasificirati neuroendokrine tumore pluća i opisati njihovu morfologiju.
Definirati bolesti pleure (pleuralni izljev, pneumotoraks)
Navesti tumore pleure.
Navesti bolesti medijastinuma.
Learning outcomes
Klasificirati i opisati bolesti tankog i debelog crijeva: Meckelov divertikul, Hirschsprungova bolest, vaskularne bolesti, divertikuli i opstrukcije, celijakija, upalne bolesti crijeva.
Learning outcomes
Definirati, klasificirati i opisati arteriosklerozu i aterosklerozu.
Definirati kalcificirajuću sklerozu medije i arteriolosklerozu te opisati njihove mikroskopske morfološke karakteristike.
Definirati, klasificirati i objasniti hipertenziju i hipertenzivnu vaskularnu bolest.
Definirati, klasificirati i opisati aneurizme.
Definirati varikozitete, flebotrombozu i tromboflebitis.
Definirati i klasificirati limfedemi i limfangitis.
Definirati i klasificirati tumore krvnih žila.
Navesti i opisati patološke promjene koje nastaju zbog terapijskih postupaka u bolestima krvnih žila.
Learning outcomes
Definirati i klasificirati urođene srčane greške.
Definirati, klasificirati i opisati ishemijsku srčanu bolest - anginu pectoris, kroničnu ishemijsku srčanu bolest i naglu srčanu smrt.
Definirati i klasificirati hipertenzivnu srčanu bolest, opisati i prepoznati sistemnu hipertenzivnu srčanu bolest i plućnu bolest srca.
Definirati, klasificirati i objasniti bolesti endokarda i zalistaka – degenerativne promjene i ovapnjenja srčanih prstenova, infektivni endocarditis.
Definirati i klasificirati kardiomiopatije i miokarditise.
Definirati i klasificirati perikardijalni izljev i perikarditise.
Klasificirati tumore srca, opisati kliničku sliku tumora srca.
Learning outcomes
Opisati alkoholnu bolest jetre i imunosne bolesti jetre.
Nabrojati i opisati metaboličke bolesti jetre.
Definirati cirozu i nabrojati uzroke ciroze.
Nabrojati vrste fokalnih lezija jetre.
Nabrojati, klasificirati i opisati tumore i srodne lezije jetre.
Learning outcomes
Definirati, klasificirati i objasniti glomerularne bolesti.
Definirati, klasificirati i objasniti tubulointersticijske upale bubrega.
Definirati, klasificirati i objasniti bubrežnih krvnih žila.
Learning outcomes
Definirati, klasificirati i objasniti najčešće razvojne poremećaje bubrega i odvodnih mokraćnih puteva.
Definirati i opisati urolitijazu.
Klasificirati i opisati tumore bubrega.
Definirati i klasificirati upalne bolesti mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi.
Definirati, klasificirati i opisati tumore mokraćnog mjehura.
Learning outcomes
Opisati karakteristike dobroćudnih i zloćudnih epitelnih tumora kože.
Nabrojati i opisati karakteristike pigmentnih kožnih promjena – netumorskih i tumorskih.
Opisati karakteristike adneksalnih tumora kože i kožnih limfoma.
Navesti metastatske tumore u koži.
Learning outcomes
Nabrojati i opisati rizične čimbenike za nastanak raka dojke.
Klasificiratii rak dojke i opisati tipove neinvazivnog i invazivnog raka dojke.
Nabrojati i opisati tradicionalne morfološke, prediktivne, prognostičke čimbenike raka dojke.
Nabrojati i opisati molekularne prognostičke i prediktivne čimbenike raka dojke.
Nabrojati i opisati stromalne tumore dojke.
Opisati ginekomastiju i navesti najvažnije uzroke.
Opisati rak muške dojke i njegove kliničke karakteristike.
Learning outcomes
Definirati i klasificirati najčešće razvojne poremećaje muških spolnih organa.
Definirati, klasificirati i opisati upalne bolesti muških spolnih organa.
Definirati i klasificirati cirkulacijske poremećaje muških spolnih organa.
Definirati i nabrojati najčešće uzroke muške neplodnosti.
Klasificirati i opisati makroskopske i mikroskopske karakteristike tumora testisa.
Klasificirati i opisati makroskopske i mikroskopske karakteristike tumora penisa.
Learning outcomes
Nabrojati i opisati poremećaje funkcije endokrinih žlijezda – hipofize, štitnjače, doštitne žlijezde, nadbubrežne žlijezde.
Nabrojati i opisati poremećaje razvoja štitne žlijezde i njihov klinički značaj.
Nabrojati i objasniti uzroke i kliničke značajke tireotoksikoze, hipertireoidizma i hipotireoidizma.
Objasniti gušavost i opisati morfološke karakteristike.
Nabrojati i opisati tireoiditise.
Nabrojati i opisati tumore kore i srži nadbubrežne žlijezde i njihove kliničke značajke.
Objasniti multiplu endokrinu neoplaziju (MEN).
Learning outcomes
Nabrojati i opisati osnovne patološke promjene središnjeg živčanog sustava.
Objasniti etiologiju, patogenezu i kliničke manifestacije opće i lokalne ishemije.
Objasniti etiologiju, patogenezu i kliničke manifestacije krvarenja kao posljedice prsnuća aneurizmi moždanih arterija.
Learning outcomes
Nabrojati i opisati poremećaje razvoja kostiju.
Objasniti etiologiju i patogenezu te opisati patologiju i kliničku sliku osteonekroze.
Navesti etiologiju te opisati patologiju i kliničku sliku osteomijelitisa.
Definirati etiologiju te opisati patogenezu, patologiju i kliničku sliku osteoporoze, rahitisa, osteomalacije i Pagetove bolesti.
Navesti etiologiju lomova kostiju te opisati njihovu patogenezu i kliničku sliku.
Klasificirati novotvorine kostiju, navesti njihovu epidemiologiju i etiologiju, opisati kliničku sliku.
Opisati upalne i degenerativne bolesti zglobova.
Definirati bolesti odlaganja kristala u zglobovima.
Nabrojati i opisati tumore i tumorima slične promjene koje se javljaju u zglobovima.
Definirati pojam tumora mekih tkiva. Nabrojati, klasificirati i opisati vrste tumora mekih tkiva.
Learning outcomes
Nabrojati i opisati upalne bolesti ženskog spolnog sustava.
Opisati etiologiju, epidemiologiju, patogenezu, morfologiju i kliničku korelaciju novotvorina stidnice i rodnice.
Navesti i opisati strukturne i nestrukturne uzroke abnormalnog krvarenja iz maternice.
Opisati etiologiju, patogenezu i klasifikaciju preneoplastičnih promjena endometrija i karcinoma endometrija.
Navesti podjelu karcinoma endometrija (tip I i tip II).
Objasniti molekularnu klasifikaciju karcinoma endometrija.
Learning outcomes
Opisati epidemiologiju, patogenezu, morfologiju, klasifikaciju i kliničku korelaciju tumora trupa maternice mezenhimalnog podrijetla.
Opisati epidemiologiju, patogenezu, klasifikaciju, patologiju i kliničku korelaciju novotvorina jajnika i jajovoda.
Navesti etiologiju, patologiju, klasifikaciju i kliničku korelaciju gestacijske trofoblastične bolesti.
Learning outcomes
Seminar će biti podijeljen u dva dijela, u prvom dijelu će nastavnik prikazati na primjerima primjenu molekularnih metoda u svakodnevnom radu, a u drugoj polovici seminara će studenti pripremiti kratke 10 minutne prezentacije po zadanim temama.
Navesti primjere i objasniti upotrebu molekularno-bioloških metoda u svrhu potvrde dijagnoze.
Navesti primjere i objasniti upotrebu molekularno-bioloških metoda u procijeni prognoze i biološkog ponašanja novotvorina.
Navesti primjene i objasniti upotrebu molekularno-bioloških metoda u procjeni minimalne ostatne bolesti.
Navesti primjene i objasniti upotrebu molekularno-bioloških metoda kod utvrđivanja nasljedne predispozicije za zloćudne novotvorine.
Navesti primjene i objasniti upotrebu molekularno-bioloških metoda u određivanju prediktivnih markera i odgovora na terapiju.
Studentske seminarske teme:
1. Potvrda dijagnoze- MYD88 u limfoplazmacitnom limfomu-kada, zašto i kojom metodom?
2. Prognoza i biološko ponašanje-NMYC kod neuroblastoma – kada, zašto i kojom metodom?
3. Detekcija minimalne rezidualne bolesti (MRD)-FLT3 u akutnoj mijeloičnoj leukemiji-kada, zašto i kojom metodom?
4. Utvrđivanje nasljedne predispozicije za zloćudne novotvorine-BRCA1/2 kod seroznog karcinoma jajnika-kada, zašto i kojom metodom?
5. Prediktivna-odabir odgovarajuće terapije-MSI kod karcinoma debelog crijeva-kada, zašto i kojom metodom?
Learning outcomes
Prema dogovoru sa studentima, ponoviti i objasniti pojedine djelove nastavnih sadržaja.
Learning outcomes
Navesti i opisati vrste uzoraka tkiva.
Definirati pojam intraoperacijske biopsije.
Navesti i opisati protokol rada u patohistološkom laboratoriju.
Navesti vrste laboratorija koji se koriste u radu patologije, s njihovim specifičnostima.
Learning outcomes
Definirati indikacije za kliničku obdukciju
Definirati vanjske znakove smrti.
Opisati vrstu, ulogu i postupak obdukcije.
Objasniti način pisanja obdukcijskog izvješća.
Learning outcomes
Opisati i prepoznati citomorfološke karakteristike normalnih – benignih stanica u standardno obojanim citološkim preparatima, te promjene na stanicama kod upale i drugih ne-neoplastičnih stanja.
Nabrojati, opisati i prepoznati glavne citomorfoške karakteristike malignih stanica u standardno obojanim citološkim preparatima.
Objasniti primjenu kliničke citologije u dijagnostici najčešćih bolesti pojedinih organa i organskih sustava, nabrojati indikacije za citološke pretrage prema organima i organskim sustavima.
Objasniti prednosti i nedostatke citološke analize u odnosu na kirurške i iglene biopsije.
Definirati kriterije za analizu stanica u PAPA testu.
Objasniti povezanost molekularnih i citoloških pretraga na primjeru lezija vrata maternice.
Definirati kriterije citologije urina u otkrivanju novotvorina mokraćnog sustava.
Opisati primjenu citologije u dijagnostici i liječenju na primjeru citologije raka pluća.
Navesti postupak citološke obrade i dijagnostike pleuralnog izljeva ili ascitesa.
| Academic year | |
|---|---|
| 2023/2024 | Preuzimanje |