I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE

Nakon položenog kolegija student će moći:

1. Opisati i objasniti osnovna načela spektroskopskih i spektrometrijskih analitičkih tehnika (UV/VIS, IR, AAS, AES, NMR, FLS, FOS, MS) te građu i princip rada pripadajuće instrumentacije.
2. Primijeniti načela spektroskopskih i spektrometrijskih metoda pri odabiru odgovarajuće metode za identifikaciju i kvantitativno određivanje analita u uzorku.
3. Interpretirati spektroskopske podatke u svrhu određivanja i potvrde strukture organskih molekula.
4. Opisati i objasniti osnovna načela kromatografskih analitičkih tehnika (TC, HPLC, GC, IC) te građu i princip rada pripadajuće instrumentacije.
5. Odabrati odgovarajuću kromatografsku metodu za razdvajanje komponenata smjese te primijeniti podatke dobivene kromatografskim metodama za identifikaciju i kvantitativno određivanje analita.
6. Opisati i objasniti osnovna načela elektroforetskih metoda (elektroforeza i izoelektrično fokusiranje) i termoanalitičkih metoda (TG i DSC) te građu i princip rada pripadajuće instrumentacije.
7. Objasniti mogućnosti primjene elektroforetskih i termoanalitičkih metoda te odabrati odgovarajuću metodu s obzirom na svojstva analiziranog uzorka.

II. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE

Nakon položenog kolegija student će moći:

1. Samostalno, prema zadanim uputama, provesti jednostavniju spektrofotometrijsku, kromatografsku ili elektroforetsku analizu uzorka.
2. Procijeniti točnost i preciznost dobivenih eksperimentalnih podataka te prepoznati moguće izvore pogrešaka tijekom provedbe kemijske analize.
3. Izračunati i prikazati rezultate kvantitativne kemijske analize te primijeniti stečena teorijska znanja u njihovoj interpretaciji.

1. Skoog, D. A., Holler, F. J., Crouch, S. R. Principles of Instrumental Analysis. 7th ed. Cengage Learning, 2018. Skoog D. A., Holler F. J., Crouch S. R. Principles of Instrumental Analysis. 7th ed. Cengage Learning, 2018.
2. Rouessac F., Rouessac A. Chemical Analysis: Modern Instrumentation Methods and Techniques. 3rd ed. John Wiley & Sons, 2022.
3. Skoog D. A., West D. M., Holler F. J. Osnove analitičke kemije. Školska knjiga, Zagreb, 1999.

1. Dunnivant F. M., Ginsbach J. W. Essential Methods of Instrumental Analysis. John Wiley & Sons, 2024.Dunnivant F. M., Ginsbach J. W. Essential Methods of Instrumental Analysis. John Wiley & Sons, 2024.
2. Štraus B., Stavljenić-Rukavina A., Plavšić F. Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju. Medicinska naklada, Zagreb, 1997.

OBVEZE STUDENATA

Studenti su obvezni redovito pohađati sve oblike nastave, aktivno sudjelovati u nastavnim aktivnostima, pristupiti parcijalnim testovima te odraditi predviđene eksperimentalne vježbe. Prisutnost studenata na nastavi evidentira se u skladu s pravilima studija.

Za svaku eksperimentalnu vježbu studenti su se dužni prethodno pripremiti proučavanjem odgovarajućeg nastavnog gradiva i literature. Nakon izvedene vježbe studenti izrađuju referat prema uputama nastavnika. Uspješno odrađene vježbe i pozitivno ocijenjeni referati uvjet su za kolokviranje gradiva obuhvaćenog vježbama. Gradivo vježbi kolokvira se pisanim ili usmenim putem.

Student je obvezan nadoknaditi odnosno kolokvirati svaku vježbu kojoj nije prisustvovao, prema dogovoru s predmetnim nastavnikom.

Studenti su tijekom semestra obvezni pristupiti predviđenim parcijalnim testovima. Nakon ispunjavanja propisanih obveza tijekom nastave student stječe pravo pristupa završnom ispitu.
 

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:

Ocjenjivanje studenata provodi se u skladu s važećim Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci te Pravilnikom o ocjenjivanju studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Rad studenata vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave putem parcijalnih testova te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, student tijekom nastave može ostvariti najviše 50 ocjenskih bodova, a na završnom ispitu najviše 50 ocjenskih bodova.

Za svaku aktivnost koja se zasebno vrednuje tijekom nastave student mora ostvariti najmanje 50 % uspješnosti.

I. Tijekom nastave vrednuje se (najviše 50 bodova): 

Tijekom nastave student može ostvariti najviše 50 ocjenskih bodova:

• parcijalni test iz seminarskih zadataka – najviše 25 ocjenskih bodova
• parcijalni test iz eksperimentalnih vježbi – najviše 25 ocjenskih bodova.

Za uspješno polaganje svakog parcijalnog testa student mora ostvariti najmanje 50 % uspješnosti.

Struktura ocjenjivanja kolegija Instrumentalne metode u akademskoj godini 2026./2027. prikazana je u Tablici 1.

Tablica 1. Struktura vrednovanja i raspodjela ocjenskih bodova na kolegiju Instrumentalne metode
 

Parcijalni testovi:

Tijekom semestra predviđena su dva parcijalna testa.

Prvi parcijalni test obuhvaća gradivo obrađeno na seminarima iz područja spektroskopskih i kromatografskih metoda. Na prvom parcijalnom testu student može ostvariti najviše 25 ocjenskih bodova.

Drugi parcijalni test obuhvaća gradivo eksperimentalnih vježbi. Na drugom parcijalnom testu student može ostvariti najviše 25 ocjenskih bodova.

Za uspješno polaganje svakog parcijalnog testa student mora ostvariti najmanje 50 % uspješnosti. Rezultat niži od 50 % smatra se neuspješno položenim parcijalnim testom i ne donosi ocjenske bodove.

Broj ocjenskih bodova ostvarenih na pojedinom parcijalnom testu određuje se prema Tablici 2.

Tablica 2. Vrednovanje parcijalnih testova

Student koji nije položio pojedini parcijalni test ili mu nije pristupio obvezan je pristupiti popravnom parcijalnom testu kako bi ispunio uvjete za pristup završnom ispitu.

Student koji je položio parcijalni test može pristupiti popravnom parcijalnom testu radi ostvarivanja većeg broja ocjenskih bodova. U tom slučaju kao konačan rezultat parcijalnog testa uzima se rezultat ostvaren na popravnom parcijalnom testu, neovisno o tome je li viši ili niži od prethodno ostvarenog rezultata.

Termini održavanja parcijalnih testova:

30.11.2026. – Parcijalni test iz seminarskih zadataka

16.12.2026. – Parcijalni test iz eksperimentalnih vježbi

II. Završni ispit (najviše 50 ocjenskih bodova)

Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Na svakom dijelu završnog ispita student može ostvariti najviše 25 ocjenskih bodova.

Student mora zasebno položiti pisani i usmeni dio završnog ispita. Za uspješno polaganje svakog dijela potrebno je ostvariti najmanje 50 % uspješnosti.

Student koji ne položi pisani dio završnog ispita ne pristupa usmenom dijelu ispita.

Vrednovanje pisanog dijela završnog ispita 

Broj ocjenskih bodova ostvarenih na pisanom dijelu završnog ispita određuje se prema Tablici 3.

Tablica 3. Vrednovanje pisanog dijela završnog ispita

Vrednovanje usmenog dijela završnog ispita 

Na usmenom dijelu završnog ispita student može ostvariti najviše 25 ocjenskih bodova. Za prolaz je potrebno ostvariti najmanje 12,5 ocjenskih bodova.

• 12,5–14 bodova – student pokazuje minimalnu razinu znanja potrebnu za ostvarivanje ishoda učenja; odgovori su djelomično potpuni i sadrže pogreške koje ne narušavaju razumijevanje osnovnih načela.
• 15–17 bodova – student pokazuje dobro poznavanje osnovnih načela, uz određene nedostatke i pogreške u obrazloženju i povezivanju sadržaja.
• 18–21 bod – student pokazuje vrlo dobro poznavanje i razumijevanje gradiva, pravilno povezuje sadržaje i primjenjuje stečeno znanje uz manje pogreške.
• 22–25 bodova – student pokazuje izvrsno poznavanje i razumijevanje gradiva, samostalno povezuje sadržaje, argumentirano obrazlaže odgovore i pravilno primjenjuje stečeno znanje.

Rezultat niži od 12,5 ocjenskih bodova znači da usmeni dio završnog ispita nije položen.

Uvjeti za pristup završnom ispitu

Završnom ispitu može pristupiti student koji je ispunio sve propisane obveze tijekom nastave.

Za pristup završnom ispitu student mora:

• redovito pohađati nastavu u skladu s propisanim pravilima;
• odraditi propisane eksperimentalne vježbe i ispuniti obveze vezane uz vježbe;
• položiti oba parcijalna testa s najmanje 50 % uspješnosti na svakom pojedinom testu;
• tijekom nastave ostvariti najmanje 25 od mogućih 50 ocjenskih bodova.

Student koji nije položio pojedini parcijalni test ima pravo pristupiti popravnom parcijalnom testu u predviđenom terminu.

Student koji nakon održanih popravnih parcijalnih testova nije položio oba parcijalna testa, odnosno nije ostvario najmanje 25 ocjenskih bodova tijekom nastave, nije ispunio uvjete za pristup završnom ispitu.

Student koji ima 30 % ili više izostanaka s nastave nije ispunio uvjete za pristup završnom ispitu.

III. Konačna ocjena

Konačna ocjena iz kolegija određuje se na temelju ukupnog broja ocjenskih bodova ostvarenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova: najviše 50 ocjenskih bodova tijekom nastave i najviše 50 ocjenskih bodova na završnom ispitu.

Za uspješno polaganje kolegija student mora položiti oba dijela završnog ispita te ukupno ostvariti najmanje 50 ocjenskih bodova.

Konačna ocjena određuje se prema ECTS bodovnom sustavu ocjenjivanja na temelju ukupnog broja ocjenskih bodova ostvarenih tijekom nastave i na završnom ispitu (Tablica 4).

Tablica 4. Konačna ocjena prema ECTS bodovnom sustavu ocjenjivanja

Pohađanje nastave

Nastava se izvodi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a eksperimentalne vježbe u praktikumima Zavoda za medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, laboratorijima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije te Laboratoriju za istraživanje makromolekula (NANORI) Sveučilišta u Rijeci.

Studenti zajedno pohađaju predavanja i seminare, dok su za izvođenje eksperimentalnih vježbi podijeljeni u grupe. Prisutnost studenata na svim oblicima nastave evidentira se u skladu s pravilima studija.

Maksimalan broj opravdanih izostanaka s eksperimentalnih vježbi iznosi 30 %, odnosno 9 sati. Student je obvezan nadoknaditi odnosno kolokvirati gradivo svake propuštene vježbe prema dogovoru s predmetnim nastavnikom. Izostanci koji premašuju dopušteni broj sati onemogućuju ispunjavanje uvjeta za pristup završnom ispitu.

Tijekom nastave od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje te primjerena i konstruktivna komunikacija s nastavnicima i drugim studentima. Uporaba mobilnih telefona i drugih elektroničkih uređaja tijekom nastave dopuštena je samo kada je povezana s nastavnim aktivnostima ili uz odobrenje nastavnika.

Pisani radovi i provjere znanja

U pisane provjere znanja ubrajaju se parcijalni testovi i pisani dio završnog ispita.

Parcijalni test iz seminarskih zadataka provodi se nakon obrađenog odgovarajućeg seminarskog gradiva i obuhvaća zadatke iz područja spektroskopskih i kromatografskih metoda.

Parcijalni test iz eksperimentalnih vježbi provodi se nakon odrađenih eksperimentalnih vježbi i obuhvaća gradivo povezano s njihovom praktičnom izvedbom, obradom rezultata i interpretacijom dobivenih podataka.

Položena oba parcijalna testa uvjet su za pristup završnom ispitu. Način vrednovanja parcijalnih testova, mogućnost pristupanja popravnim parcijalnim testovima te uvjeti za pristup završnom ispitu definirani su u dijelu ECTS bodovni sustav ocjenjivanja.

Pisani dio završnog ispita obuhvaća gradivo definirano sadržajem i ishodima učenja kolegija.

Kašnjenje i izvršavanje obveza

Od studenata se očekuje pravodoban dolazak na sve oblike nastave i pravodobno izvršavanje nastavnih obveza.

U slučaju opravdanog kašnjenja na eksperimentalnu vježbu nastavnik će, ako to tijek i organizacija vježbe dopuštaju, omogućiti studentu uključivanje u rad. Kašnjenje dulje od 15 minuta može se evidentirati kao izostanak ako zbog prirode i tijeka eksperimentalnog rada student više nije u mogućnosti sigurno i kvalitetno sudjelovati u izvođenju vježbe.

Sve nastavne obveze potrebno je izvršiti u predviđenim rokovima. Neispunjavanje propisanih obveza može rezultirati neispunjavanjem uvjeta za pristup završnom ispitu.

Akademska čestitost

Od studenata se očekuje pridržavanje načela akademske čestitosti, samostalnost pri izradi pisanih radova i provjera znanja, međusobno poštovanje te aktivno i odgovorno sudjelovanje u nastavnom procesu.

Pri radu u grupama doprinos pojedinih studenata treba biti jasno prepoznatljiv. Svaki oblik nedopuštenog korištenja tuđeg rada, prepisivanja, plagiranja ili drugih oblika akademskog nepoštenja podliježe pravilima i postupcima propisanim odgovarajućim aktima Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Studenti i nastavnici obvezni su pridržavati se važećih etičkih načela i akata Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Kontaktiranje s nastavnicima

Studenti se potiču na aktivnu i konstruktivnu komunikaciju s nastavnicima tijekom svih oblika nastave. Izvan nastavnog vremena voditelj kolegija i suradnici dostupni su studentima za konzultacije u terminima koji će biti dogovoreni odnosno objavljeni na početku izvođenja kolegija.

Informiranje o kolegiju

Informacije i nastavni materijali vezani uz kolegij dostupni su studentima putem platforme MERLIN. Studenti su obvezni redovito pratiti obavijesti vezane uz organizaciju i izvođenje nastave.

O eventualnim promjenama termina nastave, provjera znanja ili drugim važnim informacijama studenti će biti pravodobno obaviješteni putem platforme MERLIN i/ili elektroničke pošte.

Očekivane opće kompetencije studenata pri upisu kolegija

Od studenata se očekuje temeljno i sistematizirano znanje stečeno iz područja opće i anorganske kemije, analitičke kemije, organske kemije, biokemije i fizikalne kemije.

Očekuje se osnovna informatička pismenost, uključujući rad na računalu, obradu i prikaz podataka u programu MS Excel te spremnost za upoznavanje s programskom podrškom povezanom s radom na analitičkim instrumentima.

Od studenata se također očekuje poznavanje osnova statističke obrade numeričkih podataka i njihova grafičkog prikazivanja.

Način polaganja ispita

Završni ispit polaže se u pisanom i usmenom obliku. Pisani dio ispita obuhvaća gradivo definirano sadržajem i ishodima učenja kolegija. Nakon uspješno položenog pisanog dijela student pristupa usmenom dijelu završnog ispita.

Na usmenom dijelu ispita provjerava se razumijevanje teorijskih osnova instrumentalnih metoda, poznavanje principa rada analitičke instrumentacije te sposobnost povezivanja i primjene stečenih znanja i interpretacije rezultata.

Za uspješno polaganje završnog ispita student mora zasebno položiti pisani i usmeni dio ispita.

Detaljan prikaz ocjenjivanja, raspodjela ocjenskih bodova tijekom nastave i na završnom ispitu te kriteriji za određivanje konačne ocjene prema ECTS bodovnom sustavu navedeni su u dijelu „ECTS bodovni sustav ocjenjivanja“.