Course
Osnovna zadaća ovog kolegija jest omogućiti studentu da usvoji znanja o fiziološkoj konstrukciji i fiziološkim mehanizmima gastrointestinalnoga i hepatobilijarnoga sustava, metabolizmu i regulaciji tjelesne temperature te morfološkom i funkcionalnom ustrojstvu endokrinog sustava. Cilj ovog kolegija jest, također, omogućiti studentu da usvoji znanja o patofiziološkim mehanizmima i narušenom djelovanju gastrointestinalnog i hepatobilijarnoga sustava, poremećajima metabolizma osnovnih i specifičnih metaboličkih tvari te endokrinopatijama. Poticanje horizontalne i vertikalne integracije znanja o prirodnim tokovima fizioloških i etiopatogenetskih procesa pridonijeti će razumijevanju specifičnosti djelovanja etioloških čimbenika, odnosno mehanizmu nastanka, tijeka te lokalnih i sustavnih posljedica različitih bolesnih stanja.
Nastava se izvodi u zimskom semestru treće godine studija, u obliku predavanja (34 sata), seminara (45 sat) i vježbi (25 sati) i iznosi 10 ECTS. A) Predavanja su oblik nastave na kojem se daje uvod i pregled tematske jedinice koja se detaljnije obrađuje na seminarima i vježbama. Na B) seminarima i C) vježbama student s nastavnikom aktivno razmatra i kritički raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima (određenih morfološko-funkcijskih cjelina) koji se, pritom, nastoje objasniti na molekularnoj, mikrookolišnoj, organskoj, sustavnoj razini te na razini cijeloga organizma. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se dodatno postići D) proučavanjem prirodnih integratora etiopatogenetskih zbivanja, tzv. etiopatogenetskih čvorišta , E) izvođenjem vježbi u laboratoriju i kompjutorskim programima koji simuliraju patološka stanja i daju kliničke korelate određenih bolesti, te F) izvođenjem prikaza pojedinih komponenti nastavnih sadržaja (power-point prezentacije).
Nazočnost i sudjelovanje studenta, u svim oblicima nastave, su obvezni u skladu s Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta u Rijeci. Sukladno tome provoditi će se provjera nazočnosti studenta na predavanjima, seminarima i vježbama. Jedino će opravdani izostanci uslijed, primjerice, bolesti, u okviru dopuštenog, a prema Pravilniku o studiju, biti prihvatljivi.
Student je obavezan unaprijed pripremiti točno propisane, unaprijed definirane, dijelove nastavnog gradiva o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama.
Predavanja, seminari i vježbe održavaju se prema Izvedbenom programu. Raspored studenata po grupama nalazi se na Share point portalu Zavoda za fiziologiju i imunologiju na slijedećoj adresi: https://spp.uniri.hr/ss_medri/katedre/427 na koji se pristupa sa AAI adresom.
- Guyton, A.C., Hall, J.E.: Medicinska fiziologija, (trinaesto izdanje) Medicinska naklada Zagreb, 2017.
- Gamulin, S., Marušić, M., Kovač, Z.: Patofiziologija, (sedmo izdanje) Medicinska naklada Zagreb, 2011.
- Zdenko Kovači suradnici: Klinička patofiziologija – etiopatogenetski čvorovi(Knjiga treća: 1., 2., 3., 4. dio) Medicinska nakladaZagreb, 2013.
- Rukavina, D., Radošević Stašić, B., Lučin, P., Ćuk, M.: Priručnikza vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološkufiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001.
- Ganong, W.F.: Review of Medical Physiology, (21. izdanje) Lange Medical Books / McGraw-Hill, Medical Pub. Division, New York 2004.
- Vrhovac B. i suradnici: Interna medicina, (četvrto izdanje)Naklada Ljevak, Zagreb 2008.
- McPhee,S.J, Ganong, W.F.: Pathophysiology of Disease. An introduction to Clinical medicine,(peto izdanje) Lange MedicalBooks / McGraw-Hill, Medical Pub. Division, New York 2006
Studenttreba redovito pohađatisve oblike nastave(predavanja, seminare i vježbe). Studenttreba doći spremanna seminare i vježbetj pripremiti gradivo predviđeno programom za pojedine seminare i vježbe.
Način ocjenjivanja (ECTS bodovni sustav):
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-D) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti najmanje 50% (25) ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Studenti koji sakupe 0-49,9% (0-24,9) ocjenskih bodova tijekom kolegija, stječu ocjenu F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovno upisati kolegij.
Tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova.
Tijekom nastave procjenjivati će se usvojeno znanje s pomoću dva testa od 50 pitanja. Prvi test izvodi se na kraju obrade nastavnog sadržaja fiziologije i patofiziologije metabolizma, probavnog i hepatobilijarnog sustava. Drugi test izvodi se na kraju obrade nastavnog sadržaja fiziologije i patofiziologije endokrinog sustava. Na svakom testu pristupnik može maksimalno „ostvariti“ 25 bodova kako slijedi:
| Točni odgovori | Broj bodova |
| 48,49,50 | 25 |
| 45,46,47 | 24 |
| 42,43,44 | 23 |
| 39,40,41 | 22 |
| 37,38 | 21 |
| 35,36 | 20 |
| 33,34 | 19 |
| 31,32 | 18 |
| 29,30 | 17 |
| 27,28 | 16 |
| 25,26 | 15 |
Svaki test ima jedan popravni rok za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili među testovima ili, nisu skupili minimalni broj bodova ili nisu zadovoljni brojem prikupljenih bodova (tada se briše njegov prijašnji rezultat).
Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova)
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko NE može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova nemaju pravo izlaska na završni ispit (ponovno upisuju kolegij sljedeće akademske godine).
Završni ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Student na završnom ispitu mora riješiti najmanje 50% pisanog testa i biti pozitivno ocijenjen na usmenom dijelu ispita. Način bodovanja na završnom ispitu prikazan je u Tablici 2.
Tablica 2. Način bodovanja na završnom pisanom testu od 80 pitanja (prag prolaznosti 50%)
Točni odgovori | Broj bodova |
78,79,80 | 25 |
75,76,77 | 24 |
72,73,74 | 23 |
68,69,70,71 | 22 |
64,65,66,67 | 21 |
60,61,62,63 | 20 |
57,58,59 | 19 |
54,55,56 | 18 |
51,52,53 | 17 |
48,49,50 | 16 |
46,47 | 15 |
43,44,45 | 14 |
40,41,42 | 13 |
Usmeni dio ispita
Na usmenom dijelu ispita studenti mogu zaraditi dodatnih ukupno 25 bodova koji se pripisuju bodovima zarađenim na pisanom dijelu ispita prema tablici:
Ocjena na usmenom dijelu završnog ispita | Broj zarađenih bodova na usmenom dijelu završnog ispita |
| izvrstan (5) | 20-25 |
| vrlo dobar (4) | 14-19 |
| dobar (3) | 8-13 |
| dovoljan (2) | 2-7 |
| nedovoljan (1) | 0 |
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnogpostignuća (bodovima stečenim tijekom nastavepridodaju se bodovisa završnog ispita):
| A (90-100%) | izvrstan (5) |
| B (75-89,9%) | vrlo dobar (4) |
| C (60-74,9%) | dobar (3) |
| D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
| F (studenti koji riješe manje od 50% završnog testa ili ne polože usmeni dio završnog ispita) | nedovoljan (1) |
Nastavnisadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na Share-portalu za internu komunikaciju Zavoda za fiziologiju i imunologiju.
VAŽNA NAPOMENA:
Ukolikoepidemiološke mjere vezane za Covid-19budu određivale zabranuokupljanja studenata u većem broju na fakultetu,INP i način ocjenjivanja prilagoditćemo trenutnoj situaciji.U tom slučaju nastava bi se u zadanim terminimaizvodila online (putem audio-prezentacija, korištenjem MS teams platformei sl.), a pisanje testova provodit će se putem Merlin sustava. Studenti će na vrijeme biti obaviješteni o svim promjenama INP-a.
Osim toga, sukladnopreporukama Sveučilišta u Rijeci nastava se može održavati hibridno tj do 40% nastavemože se održati online, a 60% i više regularnotj u kontaktu sa studentima na fakultetu.
Learning outcomes
Opisati opća načela građe gastrointestinalne stjenke.
Opisati električnu aktivnostgastrointestinalnoga glatkog mišića.Objasniti krvni optjecaj probavnogsustava.
Opisati funkcionalne kretnje probavnog sustava.
Opisati živčani nadzor gastrointestinalne funkcije (crijevni živčani sustav). Objasniti unos hrane,žvakanje i gutanje.
Opisati funkcije želudca,kretnje tankoga i debeloga crijeva.
Learning outcomes
Definirati opća i lokalno-specifična načela lučenja u probavnom sustavu.
Objasniti probavu i apsorpciju različitih hranidbenih tvari (ugljikohidrati, bjelančevine, masti) u pojedinim segmentima probavnog sustava.
Learning outcomes
Opisatiporemećaje funkcija ždrijela,jednjaka i želudca.Objasniti poremećaje egzokrinefunkcije gušterače.
Opisatiporemećaje tankog i debelog crijeva.Objasniti patofiziološke oblike i posljedice proljeva. Objasniti mehanizami posljedice povraćanja.
Opisatiuzroke i posljedice ileusa.
Learning outcomes
Opisati fiziologiju metabolizma bjelančevina.
Objasniti etiološke mehanizmei posljedice poremećenog metabolizma bjelančevina. Razložiti uzroke i posljedice manjka bjelančevina.
Objasniti mehanizme te učinke primarne i sekundarne pothranjenosti. Objasniti fiziologiju metabolizma ugljikohidrata i stvaranjeadenozin-trifosfata.
Objasniti etiološke mehanizme i posljedice poremećenog metabolizma ugljikohidrata. Opisati uzroke i učinke hiperglikemije.
Opisati uzroke i učinke hipoglikemije.
Objasnitiporemećaje metabolizma glikogena
Learning outcomes
Opisati fiziologiju metabolizma lipida.
Opisati uzroke, mehanizmete patofiziološke učinke poremećaja lipoproteina (primarne i sekundarnehiperlipoproteinemije, ostaliporemećaji metabolizma lipoproteina).
Opisati uzroke, mehanizmete patofiziološke učinke poremećaja odlaganjalipida (lipidoze, ateroskleroza, pretilost).
Learning outcomes
Objasniti makro i mikromorfološko ustrojsvojetre. Opisati temeljnufunkcijsku jedinicu – jetreni režnjić.
Objasniti protjecanje krvi kroz jetru i sustav jetrenihmakrofaga. Opisatisustav limfnih žila u jetri.
Opisatijetreni metabolizam ugljikohidrata, aminokiselina i amonijaka.
Objasniti sintezu i razgradnju proteinau jetri (glikoproteini, angiotenzinogen, čimbenicikoagulacije, hematopoetski čimbenici, proteini akutne faze).
Opisatimehanizme detoksikacije (lijekovi, toksične tvari). Opisati metabolizam alkohola.
Objasniti metabolizam hormona.
Opisatimetabolizam lipida (masne kiseline i trigliceridi) i kolesterola. Objasniti metabolizam bilirubina.
Opisatižućno stablo te stvaranje, izlučivanje i ulogu žući u probavii apsorpciji masti. Opisatipohranu željeza i vitamina u jetri.
Learning outcomes
Objasniti etiopatogenezu metaboličkih i infiltrativnih poremećaja jetre (poremećaj metabolizma bilirubina, žutica, masna jetra).
Razumijeti etiopatogenezu virusnoghepatitisa (A, B, C, D, E) te autoimunog hepatitisa. Definirati toksična i medikamentna oštećenja jetre.
Objasniti patogenezualkoholne bolesti jetre.
Learning outcomes
Opisatipatogenezu alkoholne, posthepatičke, primarne bilijarne, sekundatne bilijarne i kardijačne ciroze jetre.
Razumijeti razvoj komplikacija ciroze jetre (portalnahipertenzija, ascites, spontanibakterijski peritonitis, hepatalnaencefalopatija, hepatorenalni sindrom,hepatopulmonalni sindrom, hipersplenizam, koagulopatija).
Opisati bolesti bilijarnog sustava (žućni kamenci, kolangitis).
Learning outcomes
Opisatifiziološku građu egzokrinogdijela gušterače. Opisati lučenje vode i elektrolita.
Objasniti stvaranje i lučenjeprobavnih enzima gušterače.Opisati nadzornad lučenjem gušterače.
Opisaticističnu fibrozu gušterače.
Objasniti etiopatogenetske čimbenike, tijek i komplikacije (lokalne, sustavne) akutnog pankreatitisa. Objasnitietiopatogenetske čimbenike, tijek i komplikacije kroničnog pankreatitisa.
Learning outcomes
Objasniti ustroj endokrinogsustava te mehanizmedjelovanja hormona.
Objasniti mehanizmestvaranja i djelovanja hormona adeno i neuro hipofizete njihove kontrolehipotalamusom.
Razumjeti uzroke i posljedice pojačanogi smanjenog lučenja hormona. Razumjetiuzroke i posljedice poremećaja u ciljnom tkivu hormona.
Objasniti poremećaje metabolizma hormona i regulacije hormonskih sustava.
Objasniti poremećaje funkcije prednjegi stražnjeg režnja hipofize.
Learning outcomes
Objasniti stvaranje, lučenje i fiziološke funkcijemetaboličkih hormona štitnjače.
Razumjeti poremećaje funkciještitnjače: tireotoksikoza, hipertireoza, hipotireoza, guša.
Learning outcomes
Objasniti stvaranje, lučenje i fiziološkefunkcije hormona kore nadbubrežnih žlijezda.
Razumjeti uzroke, tijek i posljedicehiperfunkcije te hipofunkcije kore nadbubrežne žlijezde.
Razumjeti poremećaje srži nadbubrežne žlijezde
Learning outcomes
Objasniti stvaranje, lučenje te djelovanje paratireoidnog hormona i kalcitonina.
Razumjeti mehanizme održavanjametabolizma kalcija i fosfata.
Objasniti poremećaje prometa kalcija,fosfata i magnezija.
Objasniti poremećaje s povećanimi smanjenim stvaranjemparatireoidnog hormona.
Objasnitiporemećaje s povećanimi smanjenim stvaranjemkalcitonina.
Learning outcomes
Razumjeti mehanizme stvaranja, lučenja te metaboličkih učinaka inzulina, glukagonai somatostatina.
Objasnitiuzroke i posljedice poremećaja djelovanja inzulina, glukagona i somatostatina.
Razumjeti etiopatogenezu, različitih tipova, šećerne bolesti.
Objasniti tijek te akutne i kronične posljedice šećerne bolesti.
Learning outcomes
Definirati komponente metaboličkog sindroma.
Opisati nasljedne i stečene etiopatogenetske čimbenike metaboličkog sindroma.
Definirati ulogu pretilosti (djelovanje adipokina, oslobađanje neesterificiranih masnih kiselina iz masnog tkiva te njihovodjelovanje i ektopičnonagomilavanje u mišićnomtkivu, jetri i gušterači) u razvoju metaboličkog sindroma.
Opisatioslobađanje PAI-1, TNF, IL-6 i resistina iz masnog tkiva i ulogu tih čimbenikau progresiji metaboličkog sindroma.
Definirati ulogu inzulinske rezistencije u metaboličkom sindromu.
Opisati mehanizmei ulogu aterogene dislipidemije, hipertenzije, hiperglikemije, protrombotičkog i propalnog stanja u razvoju kardiovaskularnih bolesti.
Learning outcomes
Opisati funkcionalnu građu muških spolnih organa. Opisatispermatogenezu i spolni čin muškarca.
Razumjeti kemijsku građu, lučenje, metabolizam i učinke muških spolnih hormona.Opisati poremećaje muških spolnih funkcija.
Razumjeti funkcionalnu anatomiju ženskihspolnih organa. Opisati sustav ženskihspolnih hormona.
Opisatimjesečni ovarijski ciklus i funkcijugonadotropnih hormona. Razjasniti funkcije hormona jajnika,estradiol i progesteron.
Opisati međudjelovanje hormona jajnika i hipotalamično-hipofiznih hormona.Objasniti spolničin u žene.
Opisati trudnoću, laktacijute fiziologiju fetusa i novorođenčeta.
Learning outcomes
Opisati strategiju sustavnog patobiološkog odgovora organizma na noksu. Objasniti stres – spontano sustavno usmjeravanje reaktivnosti. Opisati akutnofazni odgovor tijekom upalnog procesa.
Razumjeti sustavni upalni odgovor i višesustavno zatajenje organa. Opisati imunološke obrasce sustavnog reagiranja.
Razumjeti cjelidbene i fibrozacijske procese te promjenu tkivne arhitekture (remodeliranje).
Learning outcomes
UPOZORENJE: studenti na vježbe trebajuo bavezno donjeti: a) kutu i b) Priručnikza
vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, koji je u elektroničkom obliku dostupan na stranicama zavoda(može se pruzeti sa Share point portalaZavoda)
I. Teorijski dio:
Razumjeti gradivoo kojem se raspravljalo na predavanjima (sadržajP 1., P 2., P 3., P 4.) i seminarima (sadržajS 1., S 2., S 3., S 4., S 5., S6.). To gradivo obuhvaća područja fiziologije i patofiziologije probavnog sustava, normalnog i poremećenog metabolizma bjelančevina, ugljikohidrata i lipida te područje prehrane,energetike, inteziteta metabolizma kao i termoregulacije.
II. Izvedbeni dio:
Opisati izvođenje i razumjetiučinke podraživanja vagusa i injiciranja histamina na lučenje u želucu.
Riješavanje etiopatogenetskih čvorištaprobavnog sustava i metabolizma.
Learning outcomes
I. Teorijski dio:
Razumjeti gradivo o kojem se raspravljalo na predavanjima (sadržaj P 5., P 6., P 7., P8. ). To gradivo obuhvaća područje fiziologije i patofiziologije hepatobilijarnog sustava te područje fiziologije i patofiziologije gušterače.
II. Izvedbeni dio:
Objasniti izvođenje i posljedice podvezivanja duktusa koledokusa u štakora.
Riješavanje etiopatogenetskih čvorišta fiziologije i patofiziologije jetre.
Learning outcomes
I. Teorijski dio:
Razumjeti gradivo o kojem se raspravljalo na predavanjima (sadržaj P 9., P 10., P 11., P 12., P13., P14.) i seminarima (sadržaj S7., S8., S9., S 10.) To gradivo obuhvaća područje fiziologije i patofiziologije opće endokrinologije, hormona hipofize, metaboličkih hormona štitnjače, hormona kore nadbubrežnih žlijezdi, paratireoidnog hormona, kalcitonina, metabolizma kalcija i fosfata te inzulina, glukagona i šećerne bolesti.
II. Izvedbeni dio:
Objasniti izvođenje i učinak hormona štitnjače na potrošak kisika. Objasniti izvođenje i učinak izazivanja hipokalcijemične tetanije u štakora. Objasniti izvođenje i značaj Thornov-og testa u štakora.
Objasniti izvođenje i učinke inzulinske hipoglikemije u štakora. Objasniti izvođenje i značaj testa tolerancije za glukozu.
Riješavanje etiopatogenetskih čvorišta endokrinog sustava
Learning outcomes
I. Teorijski dio:
Razumjeti gradivo o kojem se raspravljalo na predavanju (sadržaj P 15.). To gradivo obuhvaća područje fiziologije i patofiziologije reprodukcijskih funkcija i spolnih hormona.
Opisati reprodukcijske i hormonske funkcije u muškarca. Objasniti djelovanje epifize.
Razumjeti fiziologiju žene prije trudnoće i učinke ženskih spolnih hormona. Opisati trudnoću i laktaciju.
Objasniti fiziologiju fetusa i novorođenčeta.
II. Izvedbeni dio:
Opisati izvođenje i značaj dokazivanja korionskog gonadotropina u mokraći trudnih žena Ascheim – Zondekovim testom.
Objasniti izvođenje i značaj učinka spolnih hormona na citološki nalaz vaginalnog razmaza u ženki štakora.
Riješavanje etiopatogenetskih čvorišta reprodukcije.
Learning outcomes
I. Teorijski dio:
Razumjeti djelovanje niskog tlaka kisika na organizam.
Objasniti fiziološke probleme pri dubinskom ronjenju i u ostalim uvjetima visokoga tlaka. Opisati fiziologiju sporta.
II. Izvedbeni dio:
Objasniti izvođenje testova za dokazivanje načela biološke povratne sprege (biofeedback).
Opisati izvođenje i značaj fiziologije aerobne vježbe.
Learning outcomes
Objasniti opća načela građe gastrointestinalne stjenke, krvnog optjecajate pokretljivosti probavnogsustava. Opisatiživčani nadzor gastrointestinalne funkcije.
Objasniti funkcionalne kretnje, potiskivanje i miješanje hrane u probavnomsustavu. Definirati opća i lokalno-specifična načela lučenja u probavnom sustavu.
Objasniti probavu i apsorpciju različitih hranidbenih tvari (ugljikohidrati, bjelančevine, masti) u pojedinim segmentima probavnog sustava.
Learning outcomes
Objasniti poremećaje funkcija ždrijela,jednjaka, želudca, egzokrinogdijela gušterače, tankog i debelog crijeva.
Objasniti patofiziološke oblikeproljeva i mehanizampovraćanja.
Razumjeti uzroke i posljediceileusa.
Learning outcomes
Razumjeti mehanizme i značenje održavanjaravnoteže u prehranite regulacije unosa hrane (pretilosti gladovanje). Opisati energetiku i intezitet metabolizma.
Objasniti mehanizme održavanja normalnetjelesne temperature. Opisati odgovororganizma na temperaturne promjene okoliša.
Objasniti patogenetske uzroke, tijek i posljedice hipertermije i hipotermije.
Learning outcomes
Objasniti metabolizam te mehanizmedjelovanja vitamina i minerala.
Objasnitietiopatogenezu poremećaja prometa specifičnih metaboličkih tvari.
Razumjeti poremećaje mijene vitamina (hipovitaminoze, hipervitaminoze).
Razumjeti poremećaje mijene elemenatau tragovima.
Learning outcomes
Objasniti ustroj endokrinog sustava te mehanizmedjelovanja hormona.
Objasniti mehanizme stvaranjai djelovanja hormonaadeno i neurohipofize te njihovekontrole hipotalamusom. Razumjeti uzroke i posljedice pojačanog i smanjenog lučenjahormona.
Razumjeti uzroke i posljedice poremećaja u ciljnom tkivu hormona.
Objasniti poremećaje metabolizma hormona i regulacije hormonskih sustava. Objasnitiporemećaje funkcije prednjegi stražnjeg režnja hipofize.
Learning outcomes
Objasniti stvaranje, lučenje i fiziološke funkcije metaboličkih hormona štitnjače.
Razumjeti poremećaje funkciještitnjače: tireotoksikoza, hipertireoza, hipotireoza, guša.
Objasnitistvaranje, lučenje i fiziološke funkcijehormona kore nadbubrežnih žlijezda.
Razumjeti uzroke, tijek i posljedice hiperfunkcije te hipofunkcije kore nadbubrežnih žlijezda.Razumjeti poremećaje srži nadbubrežnih žlijezda.
Learning outcomes
Objasniti stvaranje, lučenje te djelovanjeparatireoidnog hormona i kalcitonina. Razumjetimehanizme održavanja metabolizma kalcija i fosfata.
Objasniti poremećaje prometa kalcija, fosfata i magnezija.
Objasniti poremećaje s povećanimi smanjenim stvaranjem paratireoidnog hormona. Objasnitiporemećaje s povećanimi smanjenim stvaranjem kalcitonina.
Learning outcomes
Razumjeti mehanizme stvaranja,lučenja te metaboličkih učinaka inzulina, glukagonai somatostatina.
Objasniti uzroke i posljediceporemećaja djelovanja inzulina,glukagona i somatostatina.
Razumjeti etiopatogenezu, tijek te akutne i kroničneposljedice šećerne bolesti.
Learning outcomes
Objasniti stvaranje, lučenje te djelovanje muških I ženskih spolnih hormona.
Razumjeti mehanizme povratne sprege u regulaciji I radu spolnih hormona.
Objasniti hormonske učinkeu trudnoći.
Learning outcomes
Objasniti fiziologiju metabolizma ugljikohidrata i stvaranje adenozin-trifosfata.
Objasniti etiološke mehanizme i posljedice poremećenog metabolizma ugljikohidrata.
Razumjeti uzroke i učinke hiperglikemije.
Razumjeti uzroke i učinke hipoglikemije.
Objasniti poremećaje metabolizma glikogena.
Razumjeti fiziologiju metabolizma bjelančevina.
Objasniti etiološke mehanizme i posljedice poremećenog metabolizma bjelančevina.
Razumjeti uzroke i posljedice manjka bjelančevina.
Objasniti mehanizme i učinke primarne i sekundarne pothranjenosti.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |