Course
Study programs
Sanitarno inženjerstvoYear of study
2ISVU ID
188511ECTS
8.5
Kolegij Organska kemija je obvezni kolegij na drugoj godini Preddiplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u III semestru i sastoji se od 50 sati predavanja, 25 sati seminara i 30 sati vježbi, ukupno 105 sati (8,5 ECTS-a). Kolegij se izvodi u prostorijama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Cilj kolegija je stjecanje osnovnih znanja iz organske kemije i praktičnih laboratorijskih vještina, izolacije i identifikacije organskih spojeva. Kolegij će pripremiti i osposobiti studente za praćenje biokemije i predmeta srodnih područja.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
- Strukture i veze
- Ugljikovodici
- Aromatski spojevi
- Stereokemija na tetraedarskim središtima
- Halogenoalkani
- Alkoholi, fenoli, eteri i njihovi sumporovi analozi
- Karbonilni spojevi
- Karboksilne kiseline i derivati
- Amini
- Određivanje strukture
- Biomolekule – ugljikohidrati
- Biomolekule – amoninokiseline
- Biomolekule – lipidi
- Biomolekule – nukleinske kiseline
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- analizirati prirodu ugljikovog atoma i građu spojeva s ugljikom
- prikazati i interpretirati tipove strukturnih formula koje se uobičajeno koriste u organskoj kemiji
- razlikovati osnovne klase organskih spojeva te osnovnu nomenklaturnu terminologiju
- objasniti vrste organskih reakcija, kemijsku ravnotežu organskih reakcija i promjenu slobodne energije
- objasniti energetski profil reakcije, homolitičko i heterolitičko cijepanje.
- objasniti elektrofile i nukleofile i okarakterizirani njihova svojstva
- razlikovati vrste stereoizomera.
- definirati kiralnost, opisati kiralne spojeve i objasniti zrcalne slike; definirati apsolutnu i relativnu konfiguraciju; objasniti optičku aktivnost
- okarakterizirati građu i analizirati reaktivnost spojeva po skupinama – ugljikovodici (alkani, –eni i –ini, cikloalkani i –eni), areni, alkil-halogenidi, spojevi s kisikom (alkoholi, eteri, fenoli, karbonilni spojevi, karboksilne kiseline i derivati), spojevi s dušikom (amini, nitro-spojevi), spojevi sa sumporom (tioli, disulfidi i sulfonske kiseline), biološki važni spojevi (ugljikohidrati, aminokiseline i proteini, lipidi, nukleinske kiseline i heterocikli).
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- identificirati organski spoj na temelju spektra (UV/VIS, IR, NMR i/ili MS)
- provesti jednostavne postupke pročišćavanja i izolacije te sinteze organskih spojeva primjenom uobičajenih laboratorijskih tehnika.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 15 tjedana. Predavanja podrazumijevaju aktivno prisustvovanje, seminari, uz aktivno sudjelovanje uključuju raspravu na zadanu temu uz prethodnu pripremu, a praktične vježbe studenti izvode samostalno uz nadzor asistenta.
Tijekom nastave održat će se ulazni kolokviji za svaku vježbu, međuispiti te na kraju nastave završni ispit.
Isto tako, studenti mogu pripremiti i prezentirati seminarski rad na zadanu temu te rješavati zadaće, što nije obavezno, ali se dodatno vrednuje.
- J. McMurry, Osnove organske kemije, Zrinski, Čakovec, 2014.
- G. Čanadi Jurešić: Praktikum za vježbe iz organske kemije, Rijeka 2022.
- S. Borčić, O. Kronja: Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
1. Klein D. Organic Chemistry 3rd Ed., Wiley 2017.
2. Yurkanis Bruice, P., Organic Chemistry, 8th Ed; Pearson Education, 2016.
3. Wade, L.G., Organic Chemistry, 8th Ed; Paerson Education, 2012.
4. McMurry, J., Organic Chemistry, 7th Ed; Thomson Brooks/Cole 2008.
5. Vodič kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin. Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima, seminarina, vježbama i međuispitima je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Svi navedeni oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme prema navedenom rasporedu te će kašnjenje biti tretirano kao izostanak. Ulasci/izlasci tijekom održavanja nastave se ne uvažavaju.
Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (15 sati predavanja, 7 sati seminara, 10 sata vježbi), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU:
Shodno trenutno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave i ostalim oblicima rada u virtualnom okruženju” Sveučilišta u Rijeci (3.3.2021.), određeni oblici nastave će biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu. Predavanja, seminari i vježbe će se održavati na platformi MS Teams, a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Od maksimalnih 70 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 35 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Studenti koji tijekom nastave ostvare manje od 35 bodova ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne mogu steći ECTS bodove te moraju ponovno upisati kolegij
| Ostvareni ocjenski bodovi tijekom nastave | Brojčana ocjena | ECTS ocjena |
|
0 – 34,99 | 1 (neuspješan) | F | Nema pravo izlaska na završni ispit (mora ponovno upisati predmet u slijedećoj akademskoj godini) |
više od 35 | 2 - 5 | A - D | Može i mora pristupiti ZAVRŠNOM ISPITU |
Studenti koji nisu tijekom semestra prikupili 35 ocjenskih bodova ili su opravdano izostali s pisanih međuispita ili pak žele popravljati ocjenu, mogu pristupiti popravnim pisanim međuispitima i kao uspjeh će im se bilježiti rezultat ostvaren na tim popravnim međuispitima.
Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka i polaganjem međuispita na sljedeći način:
Međuispit I | do 16 ocjenskih bodova |
Međuispit II Međuispit III | do 18 ocjenskih bodova do 17 ocjenskih bodova |
Izrada laboratorijskih vježbi s referatom | do 8,25 ocjenskih bodova |
Ulazni kolokviji za vježbe | do 5,5 ocjenskih bodova |
| Završni kolokvij vježbi | do 2.25 ocjenskih bodova |
Aktivnost na nastavi P/S | do 3 ocjenska boda |
Završni ispit | do 30 ocjenskih bodova |
UKUPNO | do 100 ocjenskih bodova |
Međuispit I, II i III (do 51 ocjenskih bodova)
Međuispiti se pišu tijekom trajanja kolegija. Studenti se pripremaju iz zadane literature, a uvid u širinu područja i okvir za pripremu studenti stječu na predavanjima i seminarima. Testovi su pismeni. Svi testovi vrijede samo za tekuću akademsku godinu. Polaganjem svakog međuispita moguće je ostvariti do 16 (međuispit I), 18 (međuispit II) ili 17 (međuispit III) ocjenskih bodova (ukupno do 51 ocjenskog boda). Za polaganje svakog međuispita potrebno je ostvariti minialno 50% riješenog testa, od svakog međuispita.
Ulazni kolokviji za vježbe (do 5,5 ocjenskih bodova)
Ulazni kolokviji se polažu neposredno prije izrade svake vježbe, a pripremaju se prema zadanoj literaturi. Kolokviji mogu biti pismeni ili usmeni, a odnose se na praktični dio izvođenja vježbi. Svaki uspješno položen ulazni kolokvij vrijedi do 0.5 ocjenskih bodova (proporcionalno ostvarenom postotku). Studenti koji ne polože bilo koji od ulaznih kolokvija (ne ostvari 50% na ulaznom kolokviju) biti će dodatno usmeno ispitani i ukoliko ne pokažu barem osnovno poznavanje vježbe neće moći odraditi vježbu. Svaki izostanak s vježbi mora se kolokvirati.
Izrada laboratorijskih vježbi i pripadajući referati vježbi (do 8,25 ocjenskih bodova)
Student samostalno izvodi vježbu predviđenu prema planu. Uz studenta je prisutan nastavnik i/ili asistent, tehničar i demonstrator. Potrebno je prethodno proučiti propis prema zadanoj literaturi. Student mora imati sav potreban pribor kada ulazi u praktikum: bijelu zaštitnu kutu, zaštitne naočale, gumene rukavice, zaštitnu masku za lice, dvije krpe, škare, upaljač i vodootporni flomaster.
Referati vježbi predaju se kao izvještaj (formular u Praktikumu) neposredno nakon izrade vježbe ili drugi dan (prema dogovoru s asistentom). Svaka uspješno odrađena laboratorijska vježba s dobro napisanim referatom vježbe donosi 0,75 ocjenskih bodova.
Završni kolokvij vježbi (do 2,25 OB)
Nakon završetka vježbi piše se test koji obuhvaća teorijsko gradivo određenih vježbi (destilacije, ekstrakcije i kromatografije). Ukupno se mogu ostvariti 2,25 ocjenska boda.
Aktivnost na nastavi (do 3 ocjenska boda)
Bodovi vezani uz aktivnost na nastavi sakupljaju se rješavanjem zadaća, samostalnim javljanjem za rješavanje zadanih problemskih zadataka na seminarima ili obradom i prezentiranjem neke manje tematske jedinice
II. Završni ispit (do 30 bodova
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
- konačno ostvaruju manje od 35 ocjenskih bodova, i/ili
- imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završni ispit ima ulogu potvrđivanja ostvarenih ishoda (ocijenjenih tijekom nastave) i procjene ishoda učenja koji ranije nisu ocijenjeni. Završni ispit obuhvaća gradivo određeno planom i programom kolegija. Na završnom ispitu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Student može polagati ispit najviše tri puta u jednoj akademskoj godini.
Završni se ispit sastoji od pismenog (15 ocjenskih bodova) i usmenog dijela (15 ocjenskih bodova). Student mora zadovoljiti na svakom dijelu završnog ispita.
Vrednovanje pismenog dijela završnog ispita:
% točno riješenih zadataka | Ocjenski bodovi |
50 – 59.99 | 7 |
60 – 64,99 | 9 |
65 – 69,99 | 10 |
70 – 74,99 | 11 |
75 – 79,99 | 12 |
80 – 89,99 | 13 |
90 - 100 | 15 |
Vrednovanje usmenog dijela završnog ispita:
8 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije
9 – 11 ocjenskih bodova: prosječan odgovor s primjetnim pogreškama
12 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor s neznatnim pogreškama
13 – 15 ocjenskih bodova: izniman odgovor
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termini održavanja testova tijekom nastave:
Međuispit I - 28.10. 2024.
Međuispit II - 12.12. 2024.
Međuispit III - 24.01.2025.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin te na Share-portalu za internu komunikaciju Zavoda za Medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju.
Nastavnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na internetskim stranicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) za sva pitanja koja se tiču nastave.
Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci
Learning outcomes
Objasniti atomske orbitale, hibridizaciju, molekulske orbitale. Objasniti kovalentnu vezu i oblik molekula, energiju i polarnost veze.
Navesti primjere vezanja u organskim spojevima, razlikovati i usporediti oblik molekula obzirom na svojstva veze.
Learning outcomes
Analizirati prirodu ugljikovog atoma i građu spojeva s ugljikom.
Prikazati i interpretirati tipove strukturnih formula koje se uobičajeno koriste u organskoj kemiji.
Learning outcomes
Razlikovati osnovne klase organskih spojeva. Razlikovati osnovnu nomenklaturnu terminologiju.
Learning outcomes
Okarakterizirati građu alkana. Imenovati izomere alkana. Objasniti reaktivnost alkana. Crtati konformacije alkana, usporediti njihove energije i razlikovati konformere.
Crtati i imenovati izomere cikloalkana i objasniti cikličku strukturu.
Razlikovati konformacije cikloalkana, usporediti njihove energije i predvidjeti najstabilniju konformaciju. Definirati napetost veze. Razlikovati aksijalne i ekvatorijalne veze.
Learning outcomes
Objasniti vrste organskih reakcija, kemijsku ravnotežu i Predavanje romjenu slobodne energije. Objasniti energetski profil reakcije, homolitičko i heterolitičko cijepanje.
Objasniti elektrofile i nukleofile i okarakterizirani njihova svojstva.
Learning outcomes
Opisati strukture koje imaju stereoizomere. Razlikovati vrste stereoizomera. Definirati kiralnost, opisati kiralne spojeve i objasniti zrcalne slike. Definirati apsolutnu i relativnu konfiguraciju. Objasniti optičku aktivnost.
Objasniti kako se različite vrste stereoizomera razlikuju u fizikalnim i kemijskim svojstvima.
Razlikovati strukturnu ili konstitucijsku, položajnu, funkcionalnu, konformacijsku i geometrijsku izomeriju
Learning outcomes
Okarakterizirati građu alkena i cikloalkena. Definirati elemente nezasićenosti ugljikovodika. Objasniti stereoizomeriju alkena: E- i Z- te cis- i trans-nomenklatura.
Objasniti dobivanje alkena eliminacijskim reakcijama.
Learning outcomes
Objasniti elektrofilnu adiciju.
Predvidjeti produkte reakcija alkena uz regiokemijsko i stereokemijsko razumijevanje reaktivnosti
Learning outcomes
Okarakterizirati građu alkIna, cikloalkIna i njihovih derivata. Objasniti načine dobivanje alkina.
Predvidjeti produkte reakcija alkina uz regiokemijsko i stereokemijsko razumijevanje reaktivnosti
Learning outcomes
Definirati konjugaciju, objasniti konjugirane diene i okarakterizirati njihovu stabilnost. Objasniti rezonanciju i rezonancijske hibride. Opisati alilne karbokatione.
Objasniti reakcije elektrofilne adicije. Usporediti 1,2- i 1,4-adiciju.
Primjeniti polimerizaciju konjugiranih diena u izgradnji složenijih spojeva (karotenoida)
Learning outcomes
Objasniti građu benzena, aromatičnost, efekt rezonancije. Imenovati derivate benzena. Objasniti kriterij aromatičnosti – Huckelovo pravilo.
Learning outcomes
Objasniti reaktivnost arena i mehanizam elektrofilne aromatske supstitucije SE (halogeniranje, nitriranje, sulfoniranje, alkiliranje, aciliranje). Objasniti utjecaj supstituenata na elektrofilnu aromatsku supstituciju. Usporediti utjecaje supstituenata.
Learning outcomes
Razlikovati i okarakterizirati reakcijske mehanizme supstitucije SN1 i SN2. Definirati izlaznu skupinu.
Objasniti stabilnost karbokationa.
Learning outcomes
Razlikovati i okarakterizirati reakcijske mehanizme eliminacije E1 i E2. Definirati Zajcevljevo-pravilo.
Usporediti reakcijske mehanizme supstitucije i eliminacije.
Learning outcomes
Objasniti građu i fizikalna svojstva alkohola. Objasniti prirodu vodikove veze. Imenovati alkohole i fenole.
Objasniti sintezu alkohola. Objasniti reakcije alkohola i fenola.
Learning outcomes
Okarakterizirati oksidanse i reducense u organsko-kemijskijm reakcijama. Objasniti i usporediti reakcije oksidacije i redukcije
Learning outcomes
Imenovati etere, cikličke etere, epokside, tioetere i sulfonske kiseline. Objasniti građu ih spojeva i njihovu reaktivnost.
Learning outcomes
Definirati i okarakterizirati spojeve s karbonilnom skupinom, aldehide i ketone. Objasniti imenovanje i reakcije dobivanja karbonilnih spojeva.
Objasniti reakcije nukleofilne adicije i nastajanje poluacetala i acetala. Objasniti dobivanje imina.
Learning outcomes
Objasniti građu karboksilnih kiselina, definirati mono-, di- i trikarboksilne kiseline. Objasniti imenovanje spojeva s karboksilnom skupinom. Objasniti kiselost.
Okarakterizirati Fisherovu esterifikaciju. Objasniti reakcije nukleofilne acilne supstitucije.
Learning outcomes
Objasniti strukturu i svojstva derivata karboksilnih kiselina.
Objasniti nastajanje kiselinskih halogenida, anhidrida kiselina, estera i amida.
Usporediti reakcije derivata karboksilnih kiselina i okarakterizirati njihovu interkonverziju.
Learning outcomes
Definirati α-supstituciju.
Objasniti enole i enolatne ione. Objasniti tautomeriju. Definirati enamine.
Learning outcomes
Objasniti aldolnu kondenzaciju. Objasniti dehidrataciju aldola. Definirati malonestersku sintezu i acetoctenu sintezu estera.
Learning outcomes
Objasniti građu amina, kvarternih amonijevih soli, nitrospojeva i nitrila i njihovu reaktivnost. Definirati i objasniti reakcije.
Okarakterizirati biogene amine i objasniti im ulogu.
Learning outcomes
Objasniti spektrometriju u ultraljubičastom i vidljivom dijelu spektra (UV/VIS). Objasniti spektrometriju u infracrvenom dijelu spektra (IR).
Learning outcomes
Objasniti nuklearnu magnetsku rezonanciju (NMR). Objasniti masenu spektrometriju (MS).
Learning outcomes
Klasificirati ugljikohidrate. Definirati monosaharide. Objasniti cikličku strukturu monosahatida. Definirati mutarotaciju, okarakterzirati anomere. Objasniti reakcije oksidacije i redukcije monosaharida.
Learning outcomes
Objasniti kiralnost, enantiomere, dijastereomere, mezomerije, stereoselektivnost. Definirati optičku aktivnost i polarimetriju.
Learning outcomes
Definirati i objasniti građu disaharida, oligosaharida i polisaharida. Okarakterizirati biološki značajne di-, oligo- i polisaharide.
Learning outcomes
Objasniti građu i vrste aminokiselina. Objasniti reakcije aminokiselina. Definirati pI-vrijednost. Nacrtati peptide.
Learning outcomes
Definirati nukleotid i nukleozid, prikazati im kemijsku strukturu. Objasniti strukturu DNA i RNA i definirati vrste.
Objasniti dodatne funkcije nukleotida.
Learning outcomes
Objasniti građu masnih kiselina i masti, sapuna i detergenata.
Razlikovati građu fosfolipida, sfingolipida, steroida, prostaglandina i eikosanoida. Okarakterzirati biološku ulogu ovih spojeva.
Learning outcomes
Definirati heterocikličke spojeve. Imenovati heterocikličke spojeve. Objasniti važnije heterocikličke spojeve s dušikom i kisikom.
Okarakterzirati biološku ulogu ovih spojeva.
Learning outcomes
Objasniti adicijske polimere. Okarakterizirati vrste polimerizacije. Objasniti prirodnu i sintetsku gumu.
Definirati kopolimere i kondenzacijske polimere.
Objasniti određivanje strukture peptida. Objasniti strukturu proteina.
Learning outcomes
Provesti reakcije ispitivanja topljivosti organskih spojeva u čvrstom i tekućem agregatnom stanju.
Provesti reakcije ispitivanja topljivosti polarnih i nepolarnih tekućina.
Usporediti topljivost raznih organskih spojeva i argumentirati sličnost/različitost.
Samostalno rukovati reagensima tijekom izvođenja organskih reakcija.
Learning outcomes
Izvesti prekristalizaciju benzojeve kiseline.
Opisati postupak prekristalizacije.
Izračunati iskorištenje.
Razlikovati različite načine računanja iskorištenja organskih reakcija.
Learning outcomes
Samostalno izolirati hlapljive komponente iz prirodnog materijala.
Navesti staklene i metalne dijelove aparature za destilaciju.
Samostalno rukovati plamenikom.
Sastaviti aparaturu za destilaciju. Provesti postupak destilacije eugenola iz klinčića.
Razlikovati različite vrste destilacija i objasniti ih.
Learning outcomes
Pravilno rukovati lijevkom za odjeljivanje tijekom ekstrakcije. Samostalno provesti postupak ekstrakcije eteričnog ulja u organsko otapalo. Provesti postupak kiselinsko-bazne ekstrakcije eugenola iz eteričnog ulja.
Provesti postupak otparavanja otapala pomoću rotavapora.
Izvesti reakcije za dokazivanje nezasićenosti organskih spojeva. Izvesti reakciju za dokazivanje fenola.
Izmjeriti indeks loma tvari na refraktometru.
Learning outcomes
Samostalno izvesti izolaciju (destilacijom i ekstrakcijom) komponenti mirisa (esencijalnih ulja) mente i kima.
Usporediti tehnike izolacije i dobivene produkte.
Izvesti tankoslojnu kromatografiju.
Koristiti polarimetar.
Analizirati i usporediti IR i NMR-spektre izoliranih i identificiranih mirisnih komponenti ulja.
Learning outcomes
Samostalno izvesti izolaciju (destilacijom i ekstrakcijom) komponenti mirisa (esencijalnih ulja) mente i kima.
Usporediti tehnike izolacije i dobivene produkte.
Izvesti tankoslojnu kromatografiju.
Koristiti polarimetar.
Analizirati i usporediti IR i NMR-spektre izoliranih i identificiranih mirisnih komponenti ulja
Learning outcomes
Samostalno izvesti izolaciju (destilacijom i ekstrakcijom) komponenti mirisa (esencijalnih ulja) mente i kima.
Usporediti tehnike izolacije i dobivene produkte.
Izvesti tankoslojnu kromatografiju.
Koristiti polarimetar.
Analizirati i usporediti IR i NMR-spektre izoliranih i identificiranih mirisnih komponenti ulja.
Learning outcomes
Odrediti utjecaj različitih čimbenika koji utječu na reakcije nukleofilne supstitucije (SN1 i SN2) halogenalkana – ispitati utjecaj strukture halogenalkana, prirodu odlazeće skupine, svojstva nukleofila i steričke smetnje. Analizirati dobivene rezultate za svaki čimbenik i međusobno usporediti rezultate dvaju testiranih mehanizama (mono i bimolekulski).
Learning outcomes
Sastaviti aparaturu za sintezu etil-acetata. Pravilno rukovati lijevkom za dokapavanje.
Pravilno zagrijavati reakcijsku smjesu pomoću uljne kupelji. Samostalno izvesti sintezu etil-acetata.
Learning outcomes
Samostalno izvesti sintezu aspirina. Izvesti test čistoće produkta. Provesti postupak sušenja sirovog aspirina i pročišćavanja prekristalizacijom. Odrediti talište sintetiziranom aspirinu upotrebom Thielovog aparata. Izračunati iskorištenje reakcije.
Provesti sintezu niza estera i identificirati ih po mirisu.
Learning outcomes
Samostalno provesti postupak ekstrakcije etil-acetata iz reakcijske smjese.
Provesti postupak sušenja sirovog etil-acetata.
Filtrirati sirovi etil-acetat u tikvicu za destilaciju.Provesti destilaciju uz vodeno hladilo.
Izračunati iskorištenje reakcije. Izmjeriti indeks loma etil-acetata.
Learning outcomes
Metodom tankoslojne kromatografije razdvojiti različite vrste analgetika. Identificirati sastojke pojedinih analgetika korištenjem različitih metoda vizualizacije
Learning outcomes
Definirati kvalitativnu organsku analizu. Napisati karakteristične reakcije za dokazivanje organskih spojeva.
Provesti karakteristične reakcije za dokazivanje organskih spojeva. Sustavno pristupiti dokazivanju nepoznatog organskog spoja.
Learning outcomes
Prepoznati simbole i oznake za označavanje opasnih tvari. Objasniti postupanje s kiselinama i bazama.
Navesti uzroke i uvjete nastanka požara. Navesti sredstva za gašenje požara. Opisati rukovanje aparatom za gašenje požara. Opisati prvu pomoć u laboratoriju. Navesti stakleni i metalni laboratorijski pribor.
Definirati topljivost organskih spojeva. Analizirati topljivost raznih organskih spojeva i argumentirati sličnost/različitost.
Learning outcomes
Imenovati alkane i halogenalkane na temelju strukturne formule i na temelju sustavnog imena nacrtati odgovarajuću strukturu.
Imenovati cikličke, bicikličke i spiro spojeve na temelju strukturne formule i na temelju sustavnog imena nacrtati odgovarajuću strukturnu formulu tih spojeva. Crtati različite konformacije cikloalkana.
Learning outcomes
Objasniti homolitičko i heterolitičko cijepanje veze.
Objasniti elektrofile i nukleofile.
Pravilno crtati strelice kod prikaza mehanizama organskih reakcija.
Objasniti mehanizam halogeniranja alkana.
Learning outcomes
Primijeniti cis−trans i E−Z nomenklaturu na alkene. Odrediti indeks manjka vodika (IHD) za različite spojeve
Learning outcomes
Izolacija i čišćenje organskih preparata: Prekristalizacija.
Definirati prekristalizaciju. Okarakterizirati različitu topljivost organskih spojeva. Izračun pročišćavanja prekristalizacijom.
Destilacija.
Definirati destilaciju. Objasniti Raoultov zakon. Razlikovati destilaciju vodenom parom, vakuum destilaciju i frakcijsku destilaciju.Objasniti azeotropne smjese.
Ekstrakcija.
Objasniti princip ekstrakcije i Nernstov zakon razdjeljenja.
Reakcijama i shematski objasniti kiselinsko-baznu ekstrakciju na primjerima.
Identifikacija produkata: Tankoslojna kromatografija.
Nabrojiti vrste kromatografskih tehnika. Objasniti princip i primjenu tankoslojne kromatografije.
Navesti komponente kromatografskog sustava. Računati Rf vrijednosti.
Objasniti načine vizualizacije kromatograma.
Refraktometrija.
Objasniti princip metode. Definirati indeks loma. Objasniti način rada refraktometra.
Learning outcomes
Prikazati i objasniti mehanizam elektrofilne adicije na različitim primjerima.
Nacrtati i objasniti energetski dijagram za reakciju elektrofilne adicije.
Objasniti stabilnost diena. Objasniti konjugirane sustave. Objasniti i razlikovati 1,2- i 1,4-adicijske reakcije.
Learning outcomes
Prikazati i objasniti mehanizam elektrofilne aromatske supstitucije na primjeru nitriranja, halogeniranja, sulfoniranja, Friedel-Crafts-ovog alkiliranja i aciliranja benzena.
Nacrtati i objasniti energetske dijagrame za reakcije elektrofilne aromatske supstitucije.
Learning outcomes
Prikazati i objasniti mehanizam SN1 i SN2 reakcija na različitim primjerima.
Nacrtati i objasniti energetske dijagrame za SN1 i SN2 reakcije.
Learning outcomes
Prikazati i objasniti mehanizam E1 i E2 reakcija na različitim primjerima.
Nacrtati i objasniti energetske dijagrame za E1 i E2 reakcije.
Learning outcomes
Objasniti kompeticiju između supstitucije i eliminacije na različitim primjerima.
Learning outcomes
Imenovati alkohole, tiole, fenole i etere na temelju strukturne formule.
Na temelju sustavnog imena nacrtati odgovarajuću strukturnu formulu alkohola, tiola, fenola i etera.
Learning outcomes
Napisati i objasniti karakteristične reakcije oksidacije i redukcije.
Odrediti oksidacijske brojeve u organskim spojevima.
Izjednačiti redoks reakcije organskih spojeva.
Learning outcomes
Imenovati karbonilne spojeve na temelju strukturne formule.
Na temelju sustavnih imena nacrtati odgovarajuće strukturne formule karbonilnih spojeva.
Learning outcomes
Imenovati karboksilne kiseline.Na temelju sustavnih imena nacrtati odgovarajuće strukturne formule karboksilnih kiselina. Napisati i objasniti karakteristične reakcije karboksilnih kiselina.
Learning outcomes
Imenovati navedene derivate karboksilnih kiselina i na temelju sustavnih imena nacrtati odgovarajuće strukturne formule istih. Napisati i objasniti karakteristične reakcije navedenih derivata karboksilnih kiselina.
Learning outcomes
Imenovati spojeve s dušikom na temelju strukturne formule.Na temelju sustavnih imena nacrtati odgovarajuće strukturne formule spojeva s dušikom. Napisati i objasniti karakteristične reakcije spojeva s dušikom
Learning outcomes
Objasniti UV/VIS i IR spektroskopiju.
Objasniti apsorbanciju, transmitanciju i Lambert-Beerov zakon.
Interpretirati IR spektre različitih organskih spojeva.
Learning outcomes
Objasniti NMR spektroskopiju. Objasniti kemijski pomak. Interpretirati 1H i 13C NMR spektre organskih spojeva.
Objasniti masenu spektrometriju. Objasniti način fragmentiranja pojedinih molekula tijekom ionizacije uzorka.
Interpretirati masene spektre različitih organskih spojeva
Learning outcomes
Na temelju IR, MS, 1H i 13C NMR spektara odrediti strukture različitih spojeva.
Objasniti karakteristične signale u IR, MS, 1H i 13C NMR spektrima.
Learning outcomes
Klasificirati ugljikohidrate. Definirati i objasniti građu monosaharida, disaharida, oligosaharida i polisaharida.
Objasniti cikličku strukturu monosaharida. Definirati mutarotaciju, okarakterzirati anomere. Objasniti stereoizomere i stereoselektivnost. Objasniti reakcije oksidacije i redukcije monosaharida. Na temelju sustavnih i trivijalnih imena nacrtati odgovarajuće strukturne formule ugljikohidrata.
Okarakterizirati biološki značajne di-, oligo- i polisaharide.
Learning outcomes
Objasniti CIP (Cahn–Ingold–Prelog) pravila.
Odrediti R–S konfiguraciju kiralnim spojevima.
Nacrtati strukturu kiralnog spoja na temelju R–S oznake.
Learning outcomes
Prikazati strukturu proteinogenih aminokiselina, objasniti njihovu optičku aktivnost i reaktivnost. Definirati pI-vrijednost, objasniti primjenu te izračunati pI-vrijednost neke aminokiseline.
Nacrtati i objasniti stvaranje peptidne veze u biološki važnim peptidima. Klasificirati proteine prema njihovoj funkciji.
Learning outcomes
Klasificirati masne kiseline, prikazati njihovu strukturu te povezati njihove strukturne značajke s fizikalnim svojstvima. Razlikovati esencijalne i neesencijalne masne kiseline. Definirati ω-3 i ω-6 masne kiseline i navesti primjere.
Klasificirati lipide, prikazati i izložiti strukturu te opisati fiziološku ulogu pojedinih lipidnih klasa.
Napisati i objasniti karakteristične reakcije lipida.
Learning outcomes
Imenovati različite heterocikličke spojeve.
Na temelju sustavnih i trivijalnih imena nacrtati odgovarajuće strukturne formule heterocikličkih spojeva.
Napisati i objasniti karakteristične reakcije heterocikličkih spojeva.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |