Course
Study programs
Sanitarno inženjerstvoYear of study
2ISVU ID
228172ECTS
4
Kolegij Životinje koje prenose bolesti i njihovo suzbijanje je obvezni predmet na drugoj godini diplomskog sveučilišnog studija Sanitarno inženjerstvo, a sastoji se od 30 sati predavanja, 15 sati seminara i 15 sati vježbi, ukupno 60 sati (4 ECTS). Ciljevi kolegija su:
|
Nakon položenog ispita, student će biti osposobljen: A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 1. nabrojati osnovnu medicinsku klasifikaciju, taksonomiju i nomenklaturu živih organizama 2. objasniti klasifikaciju jednostaničnih eukariotskih organizama, osnove liječenja i suzbijanje parazita 3. koristiti naučenu terminologiju povezanu uz biologiju vektora zaraznih bolesti i razlikovati metode suzbijanja 4. Interpretirati bolesti koje prenose ptice, životinje koje izazivaju alergijske reakcije te otrovne životinje 5. planirati metode i odabrati sredstva i načine suzbijanja životinja koje prenose zarazne bolesti
B. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 1. prepoznati simptomatologiju pojedinih bolesti (koje prenose životinje) te objasniti uzrok njihove pojave 2. odabrati adekvatne metode i sredstva suzbijanja životinja koje prenose bolesti 3. voditi plan provedbe metoda suzbijanja životinja koje prenose bolesti 4. prilagoditi potrebnu dokumentaciju planu provedbe suzbijanja životinja koje prenose bolesti 5. Provesti metode uzorkovanja komaraca i drugih insekata zbog utvrđivanja rizika od pojave određenih bolesti...
C. AFEKTIVNA DOMENA – VRIJEDNOSTI I STAVOVI 1. osvijestiti važnost praćenja prisutnosti vektorskih vrsta u neposrednoj blizini čovjeka 2. prosuditi važnost odgovornog ponašanja pri rukovanju biocidima 3.razvijati pozitivan stav prema zaštiti okoliša i podržavati rad sa biocidima na siguran način |
- B. Richter (1991) Medicinska parasitologija,
- A Asaj (1999) Zdravstvena dezinfekcija
- A Asaj )1999) Deratizacija u praksi
- Chapman & Hall – Medical entomology for students
- Focus on small animal parasitology – Maggie Fisher and John McGarry
- Predavanja, seminari i vježbi
- Priručnik za studente „ Zdravstvena ekologija“ – 5. poglavlje
D. Krajcar (2001) Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
NAČIN OBAVJEŠTAVANJA STUDENATA O PROVOĐENJU NASTAVE: Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin. Dodatno, obavijesti će se slati i putem INP aplikacije Medicinskog fakulteta u Rijeci (inp.medri.uniri.hr). Studenti trebaju redovito posjećivati navedene sustave kako bi bili na vrijeme informirani o svim činjenicama ili promjenama koje se tiču kolegija. Nadalje, studenti trebaju redovito izvršavati obveze koje su specifične za kolegij, a odnose se na odradu aktivnosti zadanih na e kolegiju; redovno pohađanje nastave, pripremanje za nastavu te aktivno sudjelovanje na nastavi u onsite i online obliku. POHAĐANJE NASTAVE: Nastava je organizirana prema istovjetnom rasporedu objavljenom na sustavu za e-učenje Merlin i INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prisustvovanje predavanjima, seminarina, vježbama i međuispitima je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta u INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Svi navedeni oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme prema navedenom rasporedu te će kašnjenje biti tretirano kao izostanak. Ulasci/izlasci tijekom održavanja nastave se ne uvažavaju. Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (9 sati predavanja, 4 sati seminara, 4 sata vježbi), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F). POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU: Shodno trenutno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave” Sveučilišta u Rijeci od 3.3.2021., svi oblici nastave koji će biti održani u online okruženju, bit će održani u realnom vremenu. U slučaju Online nastave, ona će se održavati na platformi MS Teams, te je potrebno imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, a mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak. PRIPREMANJE ZA NASTAVU: Sva onsite nastava biti će dostupna studentima i preko e kolegija u sustavu Merlin za kojeg se očekuje aktivno sudjelovanje kroz asinkrone nastavne jedinice. AKTIVNO SUDJELOVANJE NA NASTAVI: |
Tijekom izvođenja nastave biti će provedene metode pasivnog (predavanje, demonstracija, promatranje rada ali i zadanog čitanja) te aktivnog (učenje temeljeno na kontinuumu problema PBL, učenje temeljeno na analizi slučaja CBL te učenje temeljeno na radnom zadatku) učenja. Pored navedenih metoda u onsite nastavi kreiran je i e kolegij za provedbu utvrđivanja stečenog znanja, vještina i stavova u on line obliku kao pomoć i back up propusštenim nastavnim jedinicama tijekom onsite nastave. Dio vježbi povezan sa demostracijom primjeraka preparata pojedinih parazita moguće je prikazati tijekom provođenja predmetnog predavanja pojedine nastavne jedinice. Za vrijeme provođenja vježbi pored terenske nastave pojedine aktivnosti biti će odrađene u obliku radionica u predavaoni ali i u obliku predaje zadaće u e kolegiju.
Tijekom nastave održat će se 1 obvezni test, te na kraju nastave usmeni ispit kao završni ispit. Uvjet pristupanja usmenom ispitu je uspješno položen pismeni kolokvij
SADRŽAJ KOLEGIJA Tijekom kolegija koristit će se raznoliki pristupi učenju i poučavanju s naglaskom na učenje tijekom same nastave kako bi angažman studenata van nastave bio što manji. Koristit će se samostalno učenje i rad u grupi pri čemu će se jasno unaprijed objasniti cilj i svrha zadatka, odnosno metode izvođenja zadatka. Predviđeno znanje i vještine stjecat će se korištenjem tri oblika nastave, a to su predavanja, seminari i vježbete aktivnosti kroz e kolegij. Sadržaj nastavnih jedinica obrađuje se kroz sva tri oblika nastave pa je za dobar konačni uspjeh studenta iznimno važno prisustvovati cjelokupnoj nastavi. Po okončanju većih nastavnih cjelina Predavanje i seminari) studenti će svoje znanje pokazati rješavajući tzv. međutest. Za adekvatno usvajanje znanja vještina i stavova pored onsite nastave usporedno će se provoditi i različite aktivnosti unutar istoimenog e kolegija koji će nadomjestiti eventualno propuštena znanja vještine i stavove u on site nastavi. Nastava je koncipirana tako da se tematika provlači kroz predavanja, seminare i pojedine vježbe. Na predavanjima nastavnik upozna studente sa važnim predstavnicima životinja koje imaju značajan vektorski potencijal prijenosa zaraznih bolesti. Nastavnik grupira nastavne jedinice prema skupinama i vektorskom potencijalu pojedine životinje, upozna ih sa važnim značajkama te podijeli tematske cjeline seminara prema svakom studentu (njih oko 30). Nastava tijekom predavanja vremenski traje 2 tjedna (30 sati), seminara 1 tjedan (15 sati) te vježbi 1 tjedan (15 sati). Tijekom seminara nastavnik nadzire aktivno sudjelovanje studenta pri izradi eseja seminara te izvođenja prezentacije teme koju je dobio za obradu. Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u prikupljanju uzoraka ličinki komaraca. Nastavnik sa studentima rapravlja o specifičnostima izvođenja terenske nastave. Tijekom nastave održat će se 1 obvezni test, te na kraju nastave usmeni ispit kao završni ispit. PROVOĐENJE NASTAVE: |
Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 4 tjedna. Predavanja se izvode u predavaonici nastavne baze Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci – Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, a vježbe se obavljaju na terenu i laboratorijima Zdravstveno-ekološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Ukoliko će iz nekog razloga pisani testovi biti provedeni online u sustavu za e-učenje Merlin uz obavezno instaliran Safe Exam Browser na vlastitom računalu, bez kojeg nije moguće pristupiti ispitu. Pisanje ispita će se nadgledati na platformi MS Teams, a tijekom trajanja ispita studenti moraju imati uključene kamere i mikrofone na mobilnom uređaju. Sve detaljne upute o održavanju ispita bit će postavljene pravovremeno na Merlin.
Kolegij s ECTS i brojčanom ocjenom Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS ocjene (% / A-F) i brojčane ocjene (1-5). Rad studenata vrednovat će se, bodovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 ocjenskih bodova (70 %), a na završnom ispitu 30 ocjenskih bodova (30 %). TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 70 OCJENSKIH BODOVA): Tijekom trajanja nastave vrednovat će se seminari, vježbe i obavezni pismeni kolokvij Ocjenske bodove (maksimalno 70 bodova) student tijekom nastave stječe na slijedeći način: • vježbe (do 10 bodova) – prag prolaza na vježbama je 50% a bodovi ispod praga se ne daju. • seminari (do 20 bodova) - prag prolaza na seminaru je 50% a bodovi ispod praga se ne daju • obvezni pismeni kolokvij (do 40 bodova) – prag prolaza na kolokviju je 50% a bodovi za riješen test ispod praga se ne daju. SEMINAR Svaki student ima obavezu samostalno izraditi jedan seminarski zadatak na dogovorenu temu, u kojem će predstaviti i analizirati određeni problem. Za pisanje i izlaganje seminarskog rada student stječe maksimalno 20 bodova.
VJEŽBE Studenti koji su opravdano izostali s vježbi ili koji u prvom pokušaju ne zadovolje vježbe, moraju ponoviti vježbu.
(do 10 bodova) – prag prolaza na vježbama je 50% a bodovi ispod praga se ne daju. OBVEZNI PISMENI KOLOKVIJ
(do 40 bodova) – prag prolaza na kolokviju je 50% a bodovi za riješen test ispod praga se ne daju. Popravci U slučaju ne prolaska obveznog pismenog kolokvija student ne može pristupiti završnom ispitu a termin ponovnog pisanja kolokvija moguće je tek nakon provedbe prvog ispitnog roka usmenog uspita.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 30 OCJENSKIH BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu položili pismeni kolokvij te uspješno izradili, predali i prezentirali zadaću odnosno seminar. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su uspješno položili pismeni kolokvij te izradili , predali i prezentirali zadaću – seminar kojeg su dobili na početku izvođenja nastave:
Završni ispit je usmeni i boduje se s maksimalno 30 ocjenskih bodova. Bodovi na završnom ispitu dobivaju se kada student uspješno odgovori na najmanje 50% postavljenih pitanja.
KONAČNA OCJENA: Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
POSEBNE ODREDBE ZA PISANJE ONLINE TESTOVA: | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ukoliko će iz nekog razloga pisani testovi biti provedeni online u sustavu za e-učenje Merlin uz obavezno instaliran Safe Exam Browser na vlastitom računalu, bez kojeg nije moguće pristupiti ispitu. Pisanje ispita će se nadgledati na platformi MS Teams, a tijekom trajanja ispita studenti moraju imati uključene kamere i mikrofone na mobilnom uređaju. Sve detaljne upute o održavanju ispita bit će postavljene pravovremeno na Merlin.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Upoznati se s ciljem kolegija životinje koje prenose bolesti i njihovo suzbijanje. Podjela seminara, određivanje načina pisanja seminara, utvrđivanje redoslijeda i termina održavanja seminara. Upoznati se i usvojiti znanje o osnovnim metodama suzbijanja životinja koje prenose bolesti.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Upoznati se sa glavnim tipovima kopnenih bioma i njihovim klimatskim prilikama. Steći znanja o osnovnim ekološkim i epidemiološkim pojmovima te utjecaju čovjeka na prirodne ekosustave. Upoznati se i usvojiti znanja o osnovnoj medicinskoj klasifikaciji, taksonomiji i nomenklaturi živih organizama.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Studenti će moći objasniti uzroke i mehanizamae klimatskih promjena, razlikovati vremenske i klimatske promjene, moći identificirati i opisati glavne ljudske aktivnosti koje doprinose klimatskim promjenama, kao što su industrija, poljoprivreda, promet i deforestacija. Opisati glavne posljedice klimatskih promjena na okoliš, uključujući porast razine mora, promjene u ekosustavima i učestalost ekstremnih vremenskih događaja.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o klasifikaciji višestaničnih beskralješnjaka iz koljena Platyhelminthes (plosnati crvi, metilji i trakavice) te koljena Nematodes (valjkasti crvi, oblići ili gliste). Upoznati se i usvojiti znanja o općoj morfologiji i biologiji helminata, životnom ciklusu, razmnožavanju te mijenom tvari plosnatih i valjkastih crva. Steći znanja o patogenosti i bolestima koje izazivaju pripadnici koljena Platyhelminthes i Nematodes, osnovama liječenja.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o klasifikaciji zdravstveno značajnim pripadnicima carstva Animalia - insektima, podrazredima Apterygota (bezkrilni) i Pterygota (krilatim). Upoznati se i usvojiti znanja o insektima molestanitima, vektorima zaraznih bolesti te ekonomskim štetnicima, kao i osnovama liječenja te načinu suzbijanja uzročnika tih bolesti.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o klasifikaciji pripadnika carstva Animalia te razredu dvonožnih kralježnjaka ptica koja legu jaja. Upoznati se i usvojiti znanja bolestima koje prenose ptice (ornitoze: klamidoze-psitakoze, salmoneloze, kampilobakterioze, ptičja gripa) i osnovama liječenja. Steći znanja o nadzoru nad pticama te metodama zaštite od istih.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o sredstvima prirodnog ili sintetskog podrijetla iz skupine pesticida koja se upotrebljavaju kao sredstva za odbijanje insekta a time i samnjenje mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti. Upoznati se i usvojiti znanja o sredstvima koja se upotrebljavaju kao atraktanti pojedini vrsta insekata kao pomoć pri nadzoru ili monitoringu prijenosnika zaraznih bolesti. |
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o klasifikaciji životinja koje svojim ubodom ili dodirom mogu izazvati alergijske reakcije na koži ili organskom sustavu čovjeka. Upoznati se i usvojiti znanja o redu opnokrilaca (pčela, bumbar, osa, stršljen, mrav, termit) i smetnjama koje može izazvati njihov ubod, načinima suzbijanja i nadzora nad njima. Steći znanja o svim važnijim pripadnicima reda paučnjaka (Arachnidae).
Learning outcomes
Ishodi učenja: Usvojiti znanja o fanerotoksičnim, kriptotoksičnim životinjama i onim koji spadaju u skupinu između ove dvije navedene. Steći znanja o fitoplanktonskim organizmima dinoflagelatima, žarnjacima, te pojedinim vrstama riba, školjaka, pauka, štipavaca te kornjaša koji svojim otrovom mogu izazvati promjene na koži ili organskim sustavima kod čovjeka. Usvojiti osnovna znanja o nadzoru i suzbijanju ovih životinja
Learning outcomes
Ishodi učenja: Usvojiti znanja o zaraznim bolestima koje se javljaju u epidemijskom obliku ili se nakon vremenske stanke remisije ponovno javljaju u pravilnim ili nepravilnim vremenskim intervalima. Steći znanja o bolestima koje prenose te nadzoru i metodama suzbijanja istih.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o zakonskoj regulativi koja uređuje i propisuje minimalno potrebne mjere za preventivnu i obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju te izradi programa. Usvojiti znanja o prvedbama mjera deratizacije u općinama i gradovima sa svim specifičnostima na terenu.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Upoznati se i usvojiti znanja o provedbi mjera deratizacije u romskim naseljima sa svim specifičnostima na terenu.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o postupcima suzbijanja mikroorganizama, insekata (njihovih razvojnih oblika) i glodavaca plinovima. Upoznati se i usvojiti znanja o fizikalnim svojstima plinova bitnih za suzbijanje vektora zaraznih bolesti, metodama primjene fumiganata, uporabi specifične zaštitne opreme te vremenu ekpozicije.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o metodama koje se koriste za smanjenje populacije komaraca, biološkim i kemijskim metodama (larvicidnim, adulticidnim), metodama aplikacije kemijskih sredstava, isplativosti i učinkovitosti provedbe. Kao i metodama suzbijanja stjenica. Upoznati se sa preventivnim postupcima koji pomažu u smanjenju populacije komaraca te ulozi svakog pojedinca u društvu. Steći znanja o preventivnim metodama spriječavanja razvoja populacije muha i žohara, monitoringu (utvrđivanju prisutnosti) istih u prostorima za promet namirnicama.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Upoznati se sa metodama suzbijanja insekata i glodavaca u objektima s osjetljivom populacijom, vremenu i načinu aplikacije kemijskih sredstava te specifičnostima provedbe na terenu.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Steći znanja o klasifikaciji jednostaničnih eukariotskih organizama iz nekih koljena carstva Protista. Upoznati se sa životnim ciklusom, morfologijom, načinom razmnožavanja te mijenom tvari Protozoa. Steći znanja o patogenosti i bolestima koje izazivaju pripadnici carstva Protista, osnovama liječenja i suzbijanja ovih parazita. Carstvo Protista: koljeno Sarcomastigophora, Apicomplexa te Ciliophora.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Prepoznati legla komaraca i okolišne uvjete koji pogoduju njihovom razvoju.
Studenti će moći uočiti i opisati tipične lokacije za razmnožavanje komaraca u urbanim i prirodnim sredinama te objasniti koje okolišne čimbenike treba pratiti u svrhu prevencije.
Objasniti postupke i ciljeve uzorkovanja komaraca u kontekstu javnog zdravstva.
Studenti će razumjeti svrhu uzorkovanja vektora (npr. komaraca) radi procjene rizika od prijenosa bolesti te će moći objasniti osnovne principe uzorkovanja i značaj identifikacije vrsta.
Primijeniti odgovarajuće metode uzorkovanja komaraca u terenskim ili simuliranim uvjetima.
Studenti će naučiti kako koristiti različite metode prikupljanja komaraca (npr. ovitrappi, CDC zamke, aspiratori) te pravilno bilježiti podatke o lokaciji i vremenu uzorkovanja.
Analizirati podatke o prisutnosti komaraca u svrhu procjene rizika od vektorskih bolesti.
Studenti će biti sposobni interpretirati podatke dobivene uzorkovanjem i povezati ih s potencijalnim javnozdravstvenim rizicima (npr. pojava arbovirusa poput Zika, Dengue, West Nile).
Predložiti mjere za prevenciju i kontrolu razvoja komaraca na temelju dobivenih podataka.
Studenti će moći razviti prijedlog lokalnih intervencija (npr. sanacija legla, edukacija stanovništva, praćenje sezonskih trendova) temeljenih na analizi rizika i stvarnim primjerima iz prakse.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Prepoznati fumigaciju kao specifičnu metodu suzbijanja štetnih organizama.
Studenti će moći definirati što je fumigacija, koje su njene osnovne značajke, kada se koristi i koje štetnike (insekte, glodavce, mikroorganizme) ciljano uklanja ovom metodom.
Objasniti mehanizam djelovanja i vrste fumiganata koji se koriste u javnozdravstvene svrhe.
Studenti će razumjeti na koji način fumiganti (npr. fosfin, metil-bromid, vodikov fluorid) djeluju na ciljane organizme te koje su razlike između pojedinih kemikalija u pogledu učinkovitosti i sigurnosti.
Primijeniti sigurnosne mjere i zakonske propise pri provođenju fumigacije.
Studenti će naučiti kako planirati i izvesti fumigaciju u skladu s važećim zakonskim normama, uključujući pravilnu pripremu prostora, upotrebu osobne zaštitne opreme i mjere dekontaminacije.
Learning outcomes
Ishodi učenja:
Prepoznati javnozdravstvene rizike povezane s prisutnošću glodavaca u marginaliziranim zajednicama.
Studenti će moći identificirati opasnosti koje glodavci predstavljaju za zdravlje stanovništva, osobito u uvjetima smanjene infrastrukture, loše higijene i blizine izvora hrane i otpada.
Objasniti specifičnosti provedbe deratizacije u ranjivim populacijama i neformalnim naseljima.
Studenti će razumjeti izazove u organizaciji i provedbi sustavne deratizacije u romskim naseljima, uključujući kulturne, društvene, komunikacijske i logističke prepreke.
Primijeniti načela prilagođene komunikacije i međusektorske suradnje u planiranju DDD mjera.
Studenti će biti sposobni osmisliti pristup koji uključuje suradnju sa zajednicom, lokalnim zdravstvenim službama, komunalnim poduzećima i obrazovnim institucijama u provedbi održive deratizacije.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Upoznati se sa sa izradom operativnog plana bolnica, dječijih vrtića i škola
Learning outcomes
Ishodi učenja: Studenti se upoznaje sa radom na terenu. Pripremom radnog materijala za uzorkovanje razvojnih oblika komaraca.
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
Learning outcomes
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu dobivene teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi. Naglasak je na javnozdravstvenom značaju, načinu prijenosa bolesti, osnovama liječenja i metodama suzbijanja vektora te zarazne bolesti.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |