Course
Study programs
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaYear of study
3ISVU ID
242424ECTS
6
Kolegij Osnove patologije je obvezni predmet na 2. godini Preddiplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijske dijagnostike koji se održava u 4. semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja i 45 sati vježbi, ukupno 75 sati (6 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Zavoda za opću patologiju i patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i prema potrebi u on-line okruženju u sklopu sustava za e-učenje „Merlin“. U tu svrhu studenti koriste lozinku Carnet-a koju su dobili stjecanjem statusa studenta.
Cilj nastave je omogućiti studentima usvajanje teoretskog znanja o osnovnim postavkama opće i specijalne patologije, kao i teoretsko i praktično znanje o laboratorijskim tehnikama koje se koriste u raznim laboratorijima u sklopu rada na patologiji.
Sadržaj predmeta: Predmet Osnove patologije sastoji se od dva dijela: teoretskog i praktičnog. Teoretski dio obuhvaća izučavanje mehanizama oštećenja stanica, tkiva i organa te upoznavanje s makroskopskim i morfološkim promjenama koje su podloga bolesti. Teoretski dio definira razne laboratorijske tehnike. Praktični dio kolegija omogućuje upoznavanje rada u patohistološkom, histokemjskom, imunohistokemjskom i elektronsko-mikroskopskom laboratoriju, uz praktični rad u patohistološkom laboratoriju.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Student će po završetku ovog kolegija poznavati osnovne postavke nastanka i manifestacije bolesti, kroz načela opće patologije i specijalne patologije – odnosno organske sustave. Usvojit će teoretsko znanje o specifičnim laboratorijskim tehnikama u patološkim laboratorijima. Student će moći primjeniti stečeno znanje kroz definiranje postupaka i protokola rada u patohistološkom laboratoriju. Moći se prepoznati međusobnu povezanost rada patologa i laboranta te spoznati važnost maksimalnog međusobnog koordiniranog rada i komunikacije s ciljem definiranja zadovoljavajućih rezultata u zajedničkom radu, jer patologija predstavlja i kliničku dijagnostičku disciplinu i laboratorijsku struku.
II. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Nakon učenja student će moći prepoznati i opisati makroskopske promjene pojedinih tkiva i organa i na temelju toga definirati koje bolesno stanje dolazi u obzir. Moći će opisati metode/tehnike rada u laboratorijima patologije i razlikovati način i mogućnosti njihove primjene u dijagnostici. Znat će primjeniti protokol rada u patohistološkom laboratoriju, na način da će moći pratiti bioptički uzorak od trenutka zaprimanja, sve od predaje samostalno izrađenog patohistološkog preparata.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Po završetku predavanja iz opće i specijalne patologije, studentima će se provjeriti teoretsko znanje putem pismenog kolokvija iz patologije, koji će obuhvatiti gradivo opće i specijalne patologije. Tijekom vježbi, provjerit će se i teoretsko znanje iz laboratorijskih tehnika putem pismenog kolokvija. Na zadnjim vježbama student će izraditi jedan patohistološki preparat, koji je uvjet za pristupanje završnom ispitu u usmenom obliku.
Nastavnik ocjenjuje teoretsko znanje iz patologije i laboratorijskih tehnika putem dva pismena testa tijekom nastave te ocjenjuje praktične vještine usvojene tijekom rada u laboratoriju kroz izradu patohistološkog preparata i aktivnost na nastavi.
Jakić – Razumović J, Šarčević B: Patologija. Zagreb: Naklada Slap, 2010.
Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom, a objavljeni su na Merlinu.
On-line Atlas iz patologije (http://mikromed.uniri.hr, Atlas patologije)
Svi oblici nastave su obvezni i sukladno tome provodit će se provjera nazočnosti studenata na predavanjima i vježbama. Student nije izvršio svoje obveze propisane studijskim programom ukoliko je izostao više od 30% nastavnih sati svih oblika nastave.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Po završetku predavanja iz opće i specijalne patologije, studentima će se provjeriti teoretsko znanje putem pismenog kolokvija iz patologije, koji će obuhvatiti gradivo opće i specijalne patologije. Tijekom vježbi, provjerit će se i teoretsko znanje iz laboratorijskih tehnika putem pismenog kolokvija. Na zadnjim vježbama student će izraditi jedan patohistološki preparat, koji je uvjet za pristupanje završnom ispitu u usmenom obliku.
Nastavnik ocjenjuje teoretsko znanje iz patologije i laboratorijskih tehnika putem dva pismena testa tijekom nastave te ocjenjuje praktične vještine usvojene tijekom rada u laboratoriju kroz izradu patohistološkog preparata i aktivnost na nastavi.
TERMINI KOLOKVIJA:
Kolokvij iz patologije 09.06.2026. 11-12 SATI
Kolokvij iz lab. tehnika 09.06.2026. 12-13 SATI
Popravak - Kolokvij iz patologije 23.06.2026. 11-12 SATI
Popravak - Kolokvij iz lab tehnika 23.06.2026. 12-13 SATI
TERMINI ZAVRŠNOG ISPITA IZ PATOLOGIJE:
15.06.2026.
29.06.2026.
02.09.2026.
Ispitu može pristupiti student koji je položio kolokvij iz patologije i kolokvij iz laboratorijskih tehnika, te ima pozitivno ocijenjen praktični rad (izrada jednog patohistološkog preparata).
Znanje studenata prati se i ocjenjuje tijekom izvođenja nastave u vidu dvije pismene provjere (kolokvij iz patologije te kolokvij iz laboratorijskih tehnika), praktičnog rada (izrade patohistološkog preparata) i aktivnosti u nastavi.
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Znanje studenata prati se i ocjenjuje tijekom izvođenja nastave u vidu dvije pismene provjere (kolokvij iz patologije te kolokvij iz laboratorijskih tehnika), praktičnog rada (izrade patohistološkog preparata) i aktivnosti u nastavi.
Bodovanje tijekom nastave, na završnom ispitu te konačna ocjena iz kolegija prikazani su u tablicama:
Načini ocjenjivanja te raspored maksimalno ostvarenih bodova prikazuje tablica:
Završni ispit (15 do 30 bodova)
Završni ispit je u usmenom obliku, i obuhvaća cjelokupno gradivo opće i specijalne patologije te laboratorijskih tehnika.
Završni ispit je u usmenom obliku, i obuhvaća cjelokupno gradivo opće i specijalne patologije te laboratorijskih tehnika.
Learning outcomes
Navesti uzroke oštećenja stanica, definirati mehanizme njihova djelovanja, klasificirati i opisati vrste oštećenja stanica (reverzibilno i ireverzibilno oštećenje). Nabrojati i objasniti stanične prilagodbe. Definirati pojam pigmenta te nabrojiti i objasniti vrste pigmenta. Definirati pojam kalcifikacije te nabrojiti i objasniti vrste kalcifikacije.
Learning outcomes
Navesti definiciju i podjelu upale: uzročna podjela, vremenska podjela, morfološki oblici upale, anatomska podjela upale. Definirati akutnu i kroničnu upalu, te njihove karakteristike. Nabrojati i opisati morfološke oblike akutne i kronične upale. Navesti kliničke znakove upale, mehanizam procesa cijeljenja upale i poremećaje cijeljenja.
Learning outcomes
Definirati edem, objasniti mehanizme nastanka edema i kliničke oblike edema. Definirati dehidraciju. Definirati i objasniti hiperemiju i kongestiju. Definirati krvarenje te anatomsku, etiološku i kliničku podjelu krvarenja. Definirati hemostazu i trombozu. Definirati kliničke značajke tromboze. Definirati emboliju. Definirati i klasificirati infarkt i šok.
Learning outcomes
Definirati novotvorine, histogenetsku, morfološku i kliničku klasifikaciju novotvorina. Navesti i objasniti obilježja dobroćudnih i zloćudnih novotvorina, način rasta i širenja novotvorina, definirati histološko stupnjevanje novotvorina (gradus) i proširenost novotvorina (stadij). Etiološka klasifikacija novotvorina. Karcinogeneza: kemijski, fizikalni i biološki agensi. Epidemiologija novotvorina. Laboratorijska dijagnostika novotvorina.
Learning outcomes
Definirati i opisati zatajenje srca, urođene srčane greške, ishemijsku bolest srca (angina pektoris, infarkt miokarda, nagla srčana smrt), hipertenzivnu bolest srca. Plućna bolest srca. Bolesti endokarda srčanih zalistaka. Reumatska bolest srca. Infektivni endokarditis. Bolesti miokarda i bolesti perikarda. Definirati i opisati bolesti krvnih žila: aterosklerozu, aneurizme, vaskulitise, bolesti vena, bolesti limfnih žila.
Learning outcomes
Klasificirati bolesti dišnog sustava. Klasificirati infektivne bolesti dišnog sustava obzirom na uzročnike i mjesto nastanka. Klasificirati kronične opstruktivne bolesti pluća (KOBP) i definirati pojedine kategorije KOBP-a. Definirati pojam ARDS-a, objasniti način nastanka i kliničke posljedice tog stanja. Definirati i klasificirati atelektazu. Klasificirati tumore pluća. Opisati kliničku sliku karcinoma pluća. Klasificirati bolesti pleure i definirati najčešće bolesti pleure.
Learning outcomes
Navesti i objasniti tumore jednjaka, najčešće bolesti bolesti želuca: upalu, vrijed i karcinom. Nabrojati i objasniti najčešće bolesti debelog crijeva: ishemijska bolest crijeva, upalne bolesti crijeva, polipi i karcinom debelog crijeva. Definirati, klasificirati i objasniti najčešće bolesti jetre i žučnog mjehura (upale, kamenci, tumori), te bolesti gušterače (upale, tumori).
Learning outcomes
Navesti i klasificirati glomerulopatije i bolesti tubula i intersticija. Objasniti način nastanka i promjene kod akutnog i kroničnog pijelonefritisa. Definirati hidronefrozu i objasniti način nastanka. Definirati pojam urolitijaze i njegove komplikacije. Definirati i klasificirati tumore bubrega. Navesti i objasniti bolesti unutrašnjih i vanjskih muških spolnih organa. Objasniti način nastanka i komplikacije hiperplazije prostate. Klasificirati i definirati tumore testisa.
Learning outcomes
Navesti i klasificirati bolesti eritrocita. Bolesti trombocita. Bolesti leukocita i limfocita. Bolesti limfnih čvorova. Novotvorine hematopoetskog sustava: limfocita (limfomi, leukemije), novotvorine stanica mijelopoeze.
Learning outcomes
Navesti i klasificirati bolesti skeletnog mišićja. Miasthenia gravis. Navesti i klasificirati bolesti kostiju: poremećaji razvoja kostiju, poremećaji metabolizma (osteoporoza, osteomalacija, rahitis, Pagetova bolest kostiju). Upale kostiju. Prijelomi kostiju. Tumori kostiju i hrskavice. Bolesti zglobova (upale, tumori).
Learning outcomes
Nabrojati razvojne poremećaje dojke. Upale dojke. Fibrocistične promjene. Tumori dojke (dobroćudni i zloćudni: intraduktalni karcinom i invazivni karcinomi dojke). Patologija muške dojke (ginekomastija, karcinom). Navesti i definirati tumore hipofize. Bolesti štitne žlijezde (Basedowljeva (Gravesova) bolest, gušavost, tiroiditis, tumori). Tumori nadbubrežnih žlijezda. Multipla endokrina neoplazija (MEN).
Learning outcomes
Navesti i klasificirati najčešće bolesti stidnice i rodnice (upale, tumori). Bolesti vrata maternice (upale, pretumorske lezije (CIN), tumori). Bolesti trupa maternice (hiperplazija, endometrioza, tumori). Bolesti jajovoda i jajnika (upale, tumori).
Learning outcomes
Klasificirati i definirati prekanceroze kože. Klasificirati, definirati i objasniti najčešće novotvorine kože: benigne i maligne. Klasificirati i definirati pigmentne lezije kože: netumorske i tumorske. Definirati pojmove - hidrocefalus, edem mozga, povećanje intrakranijalnog tlaka, trauma. Cerebrovaskularne bolesti (moždani infarkt, krvarenje). Upale mozga i moždanih ovojnica. Tumori središnjeg živčanog sustava.
Learning outcomes
Objasniti rad u laboratoriju i laboratorijske tehnike: zaprimanje bioptičkog materijala, fiksacija tkiva, procesiranje, uklapanje, rezanje, bojanje, imunohistokemijske metode, metode u elektronsko-mikroskopskom laboratoriju.
Learning outcomes
Povezati makroskopske i mikroskopske promjene s kliničkom slikom, iz područja specijalne patologije.
Learning outcomes
Prijam materijala, početak fiksacije, priprema formalina (iz 36%-tni u 10%-tni puferirani neutralni formalin, vaganje soli).
Learning outcomes
Upisivanje uputnica u evidencijsku knjigu i kompjutersku bazu podataka, sortiranje uputnica.
Learning outcomes
Priprema materijala za preuzimanje, ispisivanje kazeta s pripadajućim bioptičkim brojem.
Learning outcomes
Preuzimanje materijala s liječnicima, orijentacija u pripadajuće kazete. Priprema kazeta za procesuiranje u tkivnim procesorima i postupak dekalcinacije koštanih uzoraka tkiva.
Learning outcomes
Uklapanje tkiva i izrada parafinskih blokova, priprema blokova za rezanje (vađenje materijala uklopljenog u parafinsku kocku iz kalupa, obrezivanje, slaganje po redu veličine i provjera s pripadajućim uputnicama).
Learning outcomes
Rezanje parafinskih blokova na mikrotomima – izrada patohistološkog preparata na predmetnom staklu.
Learning outcomes
Postupak deparafinacije - priprema za rutinsko HE bojanje u automatiziranom bojaču.
Learning outcomes
Montiranje stakala i ulaganje u mape zajedno s pripadajućim uputnicama, predaja mapa liječnicima.
Learning outcomes
Priprema i rezanje intraoperativnih biopsija (prijem biopsije, upis, priprema radilišta, preuzimanje, rezanje i ručno bojanje stakalaca).
Learning outcomes
Upoznavanje s protolima rada imunohistokemijskog laboratorija, vrste pretretmana tkiva. Priprema i rezanje preparata za imunohistokemijska bojenja s kontrolama.
Learning outcomes
Upoznavanje s protolima rada elektronsko mikroskopskog laboratorija, vrste pretretmana tkiva. Priprema i rezanje preparata.
Learning outcomes
Slaganje i ulaganje stakala potpisanih biopsija u pripadajuće arhivske ormare i vađenje stakala za dodatne analize.
Learning outcomes
Slaganje i ulaganje parafinskih blokova u kutije za arhivu i vađenje kocaka za dodatne analize ili konzultacije.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |