Course
Anksiozni poremećaji uzrokovani su svakodnevnim stresom i frustracijom čime postaju zdravstveni problem, te pokazuju trendove porasta. Tjeskoba je znak života i iskustva, i ne mora uvijek značiti bolest. Kroz ovaj kolegij studenti medicine trebali bi se kroz multidisciplinarni pristup upoznati sa uzrocima, kliničkom slikom i liječenjem tjeskobe, prepoznati simptome tjeskobe u svakodnevnom životu, razlikovati normalnu i patološku tjeskobu, razlikovati tjeskobu kod zdravog čovjeka i kod psihički oboljele osobe.
Cilj ovog kolegija je upoznati se sa etiologijom anksioznih poremećaja, prepoznati kliničku sliku poremećaja i moguće posljedice, te odrediti moguće terapijske intervencije.
Upoznati studente s utjecajem tjeskobe kao pratećeg psihičkog fenomena svih tjelesnih bolesnika i njenog utjecaja na prezentaciju kliničke slike, dijagnostiku, liječenje i tijek bolesti.
Studenti trebaju steći potrebna znanja i vještine u razumijevanju utjecaja psiholoških doživljaja između bolesnika i liječnika, ali i psiholoških reakcija liječnika u kontaktu sa bolesnikom. Očekuje se steći zmamja o komunikaciji sa teškim tjelesnim bolesnikom.
Klain E. Psihološka medicina, Golden Marketing. Zagreb.1999.
Gregurek R. i sur. Suradna i konzultativna psihijatrija. Školska knjiga. Zagreb.2006
Sva internetski dostupna svjetska literatura
redovito praćenje nastave. Izrada seminarskog rada prema dodijeljenoj temi.
Ocjenjivanje studenata vršiti će se prema Pravilniku i studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Rad studenta vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan postotak uspješnosti studenta tijekom nastave čini do 50% ocjene, a na završnom ispitu 50% ocjene. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave sakupili 25 i više bodova.
Ispitu ne mogu pristupiti studenti koji su sakupili manje od 25 bodova ili su izostali s više od 30% nastavnih sadržaja.
Learning outcomes
Razlikovati strah, stres i anksioznost. Objasniti adaptivnu ulogu anksioznosti i biopsihosocijalni model njezinog razvoja. Definirati važnost jačine, trajanja, izbjegavanja i narušenog funkcioniranja prilikom razlikovanja normalne i klinički značajne anksioznosti. Povezati primjere sa studentskim životom i medicinskom praksom.
Learning outcomes
Studenti će moći prepoznati i opisati različite oblike anksioznosti koji se javljaju u svakodnevnom životu. Ovaj ishod učenja omogućava studentima da razumiju kako anksioznost može utjecati na različite aspekte svakodnevnog funkcioniranja, uključujući međuljudske odnose, radnu učinkovitost i emocionalno zdravlje.
Studenti će biti sposobni analizirati uzroke i okidače anksioznosti u svakodnevnim situacijama. Ovaj ishod potiče kritičko razmišljanje i omogućuje studentima da istraže kako vanjski i unutarnji faktori mogu doprinijeti razvoju anksioznih stanja, čime se stvara osnova za daljnje razumijevanje i intervenciju.
Learning outcomes
Opisati razvoj, simptome i posljedice ispitne anksioznosti. Razmotriti utjecaj perfekcionizma, odgađanja obveza i straha od neuspjeha. Predstaviti načela realistične pripreme za ispit i načine postupanja kada anksioznost ometa uspješnost. Objasniti kada je potrebno potražiti dodatnu pomoć.
Learning outcomes
Ukratko prikazati glavna obilježja paničnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja i fobičnih poremećaja. Ukazati na pojavu anksioznosti u povezanosti s drugim psihičkim poremećajima, tjelesnim bolestima, lijekovima i psihoaktivnim tvarima, a detaljnije obraditi te teme na seminarima. Objasniti razliku između paničnog napadaja i paničnog poremećaja te istaknuti važnost procjene akutnih tjelesnih simptoma prije nego što ih se pripiše anksioznosti.
Learning outcomes
Upoznati ulogu psihoedukacije, kognitivno-bihevioralnih intervencija, tehnika opuštanja, životnih navika i farmakoterapije. Razlikovati samopomoć, podršku i stručno liječenje. Objasniti važnost individualnog pristupa i pravodobnog traženja pomoći. Naglasiti da metode samopomoći mogu biti potpora liječenju, ali ne mogu zamijeniti stručno liječenje kada je ono potrebno.
Learning outcomes
Analizirati prikaz slučaja osobe koja osjeća lupanje srca, nedostatak zraka ili druge tjelesne simptome. Razmotriti moguće tjelesne uzroke, kao i učinke lijekova, kofeina i drugih tvari. Osmisliti početna pitanja za procjenu stanja te objasniti potrebu za liječničkom procjenom, bez postavljanja konačne dijagnoze.
Learning outcomes
Raspraviti o simptomima, strahu od tjelesnih senzacija, tumačenju simptoma i reakcijama drugih osoba na prikazu slučaja. Analizirati pristup pružanju podrške nakon odgovarajuće procjene, prepoznati pogreške u komunikaciji i razmotriti mogućnosti daljnje pomoći. Razlikovati napadaj panike od paničnog poremećaja.
Learning outcomes
Razmotriti povezanost izbjegavanja i održavanja anksioznosti. Na primjeru javnog nastupa ili zamišljenog kliničkog slučaja prikazati načela postupnog izlaganja. Razmotriti razliku između poučavanja strategijama suočavanja i provođenja psihoterapije.
Learning outcomes
Razumjeti pokazatelje, epidemiološke značajke i intervencije kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja.
Learning outcomes
Povezati svakodnevne brige s obilježjima generaliziranog anksioznog poremećaja. Razlikovati rješiv problem od hipotetske opasnosti. Na unaprijed pripremljenom primjeru usporediti rješavanje problema, cikličko razmišljanje i traženje potvrde.
Learning outcomes
Razmotriti međusobnu povezanost anksioznosti u kontekstu žalovanja i nakon traumatskog iskustva, uključujući njezinu povezanost s depresivnim simptomima i simptomima posttraumatskog stresnog poremećaja. Na konkretnom primjeru analizirati odgovarajuće oblike podrške i prepoznati pokazatelje potrebe za daljnjom procjenom.
Learning outcomes
Promišljati o strahu povezanom s dijagnozom, medicinskim pretragama, hospitalizacijom i neizvjesnim ishodima liječenja. Razlikovati pretjeranu zabrinutost za zdravlje od opravdanog straha osobe koja se suočava s tjelesnom bolešću. Analizirati dinamiku komunikacije pružanja podrške, ograničenja uvjeravanja i utjecaj zabrinutosti budućeg liječnika na odnos s pacijentom.
Learning outcomes
U kratkim analizama slučajeva razmotriti prepoznavanje zabrinutosti i pružanje podrške u različitim životnim razdobljima. Analizirati razvojni okvir, važnost utjecaja obitelji i prilagodbu komunikacijskih pristupa.
Learning outcomes
- Razumjeti pokazatelje, epidemiološke značajke i mogućnosti intervencije kod anksiozno depresivnog poremećaja
Learning outcomes
Kritički analizirati psihološke intervencije, tehnike opuštanja, prakse svjesne prisutnosti (mindfulness), digitalne aplikacije i farmakološko liječenje, uz navođenje konkretnih primjera radi isticanja njihovih ciljeva i ograničenja. Objasniti razliku između protokola pružanja podrške i stručnih intervencija. Razmotriti zašto jedinstven pristup nije primjenjiv na sve pojedince i različite oblike anksioznosti.
| Academic year | |
|---|---|
| 2026/2027 | Preuzimanje |