Course
Kolegij Biokemija II obvezni je kolegij na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicine i sastoji se od 42 sata predavanja, 34 sati seminara i 34 sata vježbi što ukupno čini 110 sati (9 ECTS). Predavanja i seminari se održavaju u dvoranama Medicinskog fakulteta prema rasporedu oglašenom na mrežnim stranicama Zavoda. Vježbe se održavaju u praktikumima Zavoda te u kliničkom laboratoriju KBC-a na Sušaku. Cilj nastave predmeta Biokemija II razumijevanje je načina kako ljudsko tijelo funkcionira na molekulskoj razini: kako proizvodi, koristi i pohranjuje energiju, stvara i razgrađuje molekuke koje održavaju metabolizam, prepoznaje najrazličitije stanične i izvanstanične signale i reagira na njih te kako regulira metaboličke procese. Naglasak je pri tome na primjeni osnovnih biokemijskih analiza u kliničkoj praksi. Takav nastavni program studentu nudi znanja nužna za razumijevanje biokemijske osnove bolesti, odnosno patobiokemijskih procesa. Temeljito shvaćanje ovih načela trebalo bi pomoći studentima i liječnicima da primjereno koriste i interpretiraju biokemijsku dijagnostiku u dijagnostičkim postupcima radi poboljšanja zdravlja i liječenja bolesti. Kroz seminare će studenti postupno povezivati pojmove vezane uz ciljeve predviđene kolegijem. Kroz laboratorijske vježbe studenti trebaju prepoznati osnovne laboratorijske tehnike i metode kliničkih ispitivanja vezane uz biokemijsku dijagnostiku patoloških stanja. Sadržaj predmeta:
|
1. R. Murray: Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
2. R. Domitrović i sur.: Priručnik za seminare i vježbe iz biokemije II, Zavod za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2020.
1. L. Stryer: Biokemija, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
2. B. Štraus: Medicinska biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009.
Svaku obvezu student treba obaviti savjesno i u zadanim rokovima kako bi mogao slijediti nastavu kolegija i biti ocijenjen pozitivnom konačnom ocjenom.
Da bi položili kolegij, student mora redovito pohađati sve oblike nastave te pristupiti provjerama znanja na međuipitima i završnom ispitu.
Za svaki nastavni sat vodi se evidencija prisutnosti. Student može opravdano izostati 30% od svakog oblika nastave, što potvrđuje odgovarajućim dokazom. Student koji izostane s više od 30% nastave ne može pristupiti završnom ispitu. Time je prikupio 0 ECTS bodova, ocjenjuje se ocjenom F i mora ponovno upisati kolegij.
Očekuje se aktivno sudjelovanje studenta u nastavi samostalnim rješavanjem zadanih uradaka, samostalnim uključivanjem pitanjima i prijedlozima i/ili na poticaj nastavnika. Stoga se student upućuje na samostalno pripremanje za temu predviđenu nastavnim planom i programom prema zadanoj literaturi te na utvrđivanje i ponavljanje gradiva iznijetog na predavanjima/seminarima/vježbama prethodnog tjedna. Tijekom izrade vježbi provjeravaju se praktične vještine, samostalnost u radu, primjena usvojenog znanja te primjena sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okolišu. Student samostalno izvodi vježbu predviđenu planom i programom prema odgovarajućem propisu. Uz studenta je prisutan nastavnik, tehničar i demonstrator. Za rad u laboratoriju student mora imati propisanu radnu odjeću (bijelu kutu dugih rukava) i Priručnik. Nakon izrade svake pojedine vježbe u Priručniku student treba napisati izvješće o praktičnom radu koje se predaje nakon odrađene vježbe.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Struktura ocjene za kolegij Biokemija II prikazana je u tablici 1.
Tablica 1.
| VREDNOVANJE | MAKS. BROJ OCJENSKIH BODOVA | |
Pisani međuispiti
| Međuispit I | 20 |
|
Međuispit II | 20 | ||
Međuispit II | 20 |
| |
Ukupno | 60 | ||
Vježbe | Odrađena vježba i priznat referat u Praktikumu | 8 | |
Seminari | Aktivno sudjelovanje tijekom nastave | 2 | |
UKUPNO |
| 70 | |
Završni ispit | Pisani dio (30 pitanja) | 15 | |
Usmeni dio | 15 | ||
Ukupno | 30 | ||
UKUPNO |
| 100 |
Pisani međuispiti
Tijekom semestra planiranesutri pisane provjera znanja (međuispita) koje obuhvaćaju gradivo s predavanja, seminara i vježbi.
Prvi međuispit obuhvaća gradivo P1-P14, S1-S4 i V1-V3.
Drugi međuispit obuhvaća gradivo P15-P28, S6-S9 i V4-V5.
Treći međuispit obuhvaća gradivo P29-P42, S11-S13 i V6-V8.
Na svakom pisanom međuispitu student može postići maksimalno 20 ocjenskih bodova.
Pisani međuispitčini 40 pitanja višestrukog odabira i vrednuje se prema kriterijima navedenim u tablici 2. Na svakom međuispitu student od ukupnog broja zadataka mora imati minimalno 50% točno riješenih zadataka kako bi zadovoljio kriterije za dobivanje ocjenskih bodova.
Tablica 2. Vrednovanje pisanog međuispita I-III
Postotak točno riješenih zadataka (%) | Ocjenski bodovi |
50,00 - 54,99 | 10 |
55,00 - 59,99 | 11 |
60,00 - 64,99 | 12 |
65,00 - 69,99 | 13 |
70,00 - 74,99 | 14 |
75,00 - 79,99 | 15 |
80,00 - 84,99 | 16 |
85,00 - 89,99 | 17 |
90,00 - 94,99 | 18 |
95,00 - 97,49 | 19 |
97,50 - 100,00 | 20 |
Popravak međuispita
Popravak međuispita I-III je moguć nakon završene redovite nastave u terminima određenima satnicom izvođenja nastave. Student može jednokratno popraviti jedan ili više međuispita. Student može pristupiti popravku međuispita u slučaju ako nije zadovoljio minimalne kriterije (50% točno riješenih zadataka) na nekom od međuispita te ako želi popraviti uspjeh na međuispitu. Ukoliko student popravlja međuispit jer nije zadovoljan s prethodnim postignućem, dobit će ocjenu koju je stekao u drugom polaganju. Bodovanje popravka međuispita vrši se prema kriterijima navedenim u tablici 2.
Laboratorijske vježbe
Na vježbama student može prikupiti maksimalno 8 ocjenskih bodova. Vrednovanje vježbovne nastave podrazumijeva točno odrađenu vježbu (maksimalno 4 ocjenska boda) te ispunjen i priznat referat u Praktikumu (maksimalno 4 ocjenska boda). Tijekom praktičnog rada student može biti pitan i usmeno.
Seminari
Na seminarima student može prikupiti maksimalno 2 ocjenska boda, a vrednovanje uključuje aktivno sudjelovanje tijekom seminarske nastave.
Završni ispit
Student koji je tijekom nastave ostvario ukupno minimalno 35 ocjenskih bodova stekao je pravo na potpis i pristupanje završnom ispitu.
Student koji tijekom nastave nije ostvario minimalno 35 ocjenskih bodova može pristupiti popravku međuispita I-III.
Student koji tijekom nastave i/ili nakon popravka međuispita sakupi manje od 35 ocjenskih bodova i/ili je izostao više od 30% svih oblika nastave, nije zadovoljio, ocjenjuje se ocjenom neuspješan (F) i mora ponovno upisati kolegij Biokemija II.
Završni ispit je obvezan, a sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Tijekom završnog ispita student može ostvariti maksimalno 30 ocjenskih bodova, od toga 15 ocjenskih bodova na pisanom dijelu te 15 ocjenskih bodova na usmenom dijelu završnog ispita.
Pisani i usmeni dio završnog ispita obuhvaća cjelokupnog gradiva predviđeno nastavnim planom i programom kolegija Biokemija II.
Pisani dio ispita sastoji se od 30 pitanja, a da bi student zadovoljio minimalne kriterije i stekao ocjenske bodove mora imati 50% točno riješenih zadataka. Postignuće na pisanom dijelu završnog ispita pretvara se u ocjenske bodove prema kriterijima navedenim u tablici 5. U slučaju kada student na završnom ispitu ne zadovolji minimalne kriterije, pristupa ponovno završnom ispitu na sljedećem ispitnom roku.
Tablica 5. Vrednovanje završnog pismenog ispita
Postotak točno riješenih zadataka (%) | Ocjenski bodovi |
50,00 - 59,99 | 7,5 |
60,00 - 64,99 | 8 |
65,00 - 69,99 | 9 |
70,00 - 74,99 | 10 |
75,00 - 79,99 | 11 |
80,00 - 84,99 | 12 |
85,00 - 89,99 | 13 |
90,00 - 94,99 | 14 |
95,00 - 100,00 | 15 |
Vrednovanje usmenog dijela ispita završnog ispita je sljedeće:
7,5 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije
8-9 ocjenskih bodova: prosječan odgovor
10-12 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor
13-15 ocjenskih bodova: izniman odgovor
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje student mora biti pozitivno ocijenjen na pisanom i usmenom dijelu završnog ispita, a u protivnom mora ponovno pristupiti završnom ispitu. Student koji odbije ocjenu na usmenom dijelu ispita mora ponovno pristupiti usmenom dijelu ispita.
Napomena: Student koji položi sva tri međuispita u redovitom terminu pisanja međuispita oslobađa se pisanog dijela završnog ispita. U tom slučaju, na usmenom dijelu ispita student može ostvariti maksimalno 30 ocjenskih bodova prema kriteriju:
15 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije
16-19 ocjenskih bodova: prosječan odgovor
20-25 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor
26-30 ocjenskih bodova: izniman odgovor
Oblikovanje završne ocjene
Ocjenskim bodovima ostvarenim tijekom nastave pridružuju se bodovi ostvareni na završnom ispitu.
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno temeljem konačnog postignuća na sljedeći način:
A – 90-100 ocjenskih bodova
B – 75-89,9 ocjenskih bodova
C – 60-74,9 ocjenskih bodova
D – 50-59,9 ocjenskih bodova
F – 0-49,9 ocjenskih bodova
Brojčani sustav ocjenjivanja uspoređuje se s ECTS sustavom na sljedeći način:
A - izvrstan (5)
B – vrlo dobar (4)
C – dobar (3)
D – dovoljan (2)
F - nedovoljan (1)
Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
Nastava se održava u propisano vrijeme i nije moguće ulaziti nakon ulaska nastavnika. Na nastavu nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno ulaženje/izlaženje s nastave. Zabranjena je uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme provjera znanja.
Akademska čestitost
Poštivanje načela akademske čestitosti očekuju se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te Etičkim kodeksom za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci.
(http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/eticki_kodeks_svri.htm).
Kontaktiranje s nastavnicama
Kontaktiranje s nastavnicima obavlja se osobno u za to predviđenom vremenu (konzultacije), i/ili elektroničkom poštom.
Prof. dr. sc. Robert Domitrović
Vrijeme konzultacije: utorak 12,00-13,00
e-mail: robert.domitrovic@uniri.hr
Prof. dr. sc. Dijana Detel
Vrijeme konzultacije: utorak 12,00-13,00
e-mail: dijana.detel@uniri.hr
Doc. dr. sc. Jelena Marinić
Vrijeme konzultacije: utorak 12,00-13,00
e-mail: jelena.marinic@uniri.hr
Doc.dr.sc.Sunčica Buljević
Vrijeme konzultacija: utorak 12,00-13,00
e-mail: suncica.buljevic@uniri.hr
Dr. sc. Iva Suman
Vrijeme konzultacija: utorak 12,00-13,00
e-mail: iva.potocnjak@uniri.hr
Domagoj Antunović, mag. pharm.
Vrijeme konzultacija: utorak 12,00-13,00
e-mail: domagoj.antunovic@medri.uniri.hr
Lidija Šimić, mag.sanit.ing.
Vrijeme konzultacija: utorak 12,00-13,00
e-mail: lidija.simic@medri.uniri.hr
Informiranje o predmetu
Sve obavijesti vezane uz nastavu studenti će dobiti na uvodnom predavanju te će ih moći naći na web stranicama Medicinskog fakulteta.
Očekivane opće kompetencije studenata/studentica pri upisu predmeta
Od studenta se očekuje usvojeno znanje iz kolegija Medicinska kemija i biokemija I.
Learning outcomes
Objasniti građu i funkciju enzima. Klasificirati enzime. Navesti i pojasniti osobine enzima. Razjasniti princip enzimske katalize. Objasniti načine regulacije enzimske aktivnosti i njihov značaj u koordinaciji biokemijskih procesa u organizmu.
Learning outcomes
Objasniti kinetiku i mehanizam enzimski kataliziranih reakcija. Navesti načine regulacije enzimske aktivnosti.
Learning outcomes
Opisati ulogu AST, ALT, GLDH, GGT, CHE, CK, ALP, LDH, lipaze i amilaze u dijagnostici odnosno u kliničkoj praksi.
Learning outcomes
Navesti koji se ugljikohidrati pojavljuju u hrani i koji su krajnji produkti probavnih procesa koji se transportiraju kroz crijevnu stijenku; koji enzimi i u kojem dijelu probavnog trakta sudjeluju u hidrolitičkom cijepanju oligosaharida i polisaharida. Opisati načine apsorpcije i unosa glukoze u stanice.
Learning outcomes
Objasniti tijek glikolize u anaerobnim i aerobnim uvjetima i navesti krajnje produkte tih reakcija; shematski prikazati glikolizu, navesti enzime glikolize, načiniti bilance stvaranja ATP na razini supstrata pri aerobnoj glikolizi, opisati ulogu NAD+ i NADH + H+ u procesima glikolize, oksidacije gliceraldehid-3-P i redukcije piruvata, opisati gdje se u stanici zbivaju procesi anaerobne glikolize.
Learning outcomes
Objasniti regulaciju glikolize. Navesti kontrolna mjesta glikolize te mehanizme za regulaciju brzine ovog procesa. Navesti alosteričke enzime koji sudjeluju u regulaciji glikolize.
Learning outcomes
Objasniti proces sinteze glukoze iz neugljikohidratnih izvora. Definirati glukoneogenezu (koji spojevi ulaze u taj metabolički put), opisati nastanak glukoze, navesti koje fosfataze sudjeluju u glukoneogenezi, a u glikolizi nisu potrebne; koje reakcije glikolize su ireverzibilne, navesti alosteričke enzime koji sudjeluju u regulaciji glukoneogeneze.
Learning outcomes
Navesti kontrolna mjesta glukoneogeneze te mehanizme za regulaciju brzine ovog procesa. Usporediti i protumačiti regulaciju glukoneogeneze i glikolize i identificirati uvjete u kojima je pojedini metabolički put aktivan. Navesti razlike između glikolize i glukoneogeneze. Protumačiti usklađenost glikolize i glukoneogeneze između mišića i jetre.
Learning outcomes
Objasniti biološku važnost pentoza fosfatnog puta, navesti produkte oksidacijskog i neoksidacijskog ogranka ovog puta; objasniti važnost stvaranja NADPH i riboze, objasniti njihovu ulogu u metabolizmu.
Prikazati shematski izravnu oksidaciju glukoza-6-P u CO2 i H2O u pentoza fosfatnom putu; navesti najvažnije spojeve oksidacijske i neoksidacijske faze
Learning outcomes
Opisati stvaranje glikogena iz glukoze, preko glukoza-1-P i protumačiti ulogu UTP i UDP u toj reakciji; shematski prikazati razgradnju glikogena u glukozu-1-P i hormonsku regulaciju. Navesti poremećaje metabolizmu glikogena.
Learning outcomes
Opisati regulacijske mehanizme sinteze i razgradnje glikogena, s osvrtom na enzime, supstrate, kofaktore, staničnu lokalizaciju i hormonsku regulaciju tih procesa.
Learning outcomes
Prikazati sumarnom jednadžbom oksidacijsku dekarboksilaciju piruvata u acetil-CoA; navesti sve enzime, koenzime i kofaktore koji sudjeluju pri stvaranju acetil-CoA iz piruvata i uklopiti ih u metaboličku shemu; opisati (ne)mogućnost nastanka piruvata iz acetil-CoA.
Learning outcomes
Navesti osnovnu ulogu ciklusa limunske kiseline; shematski prikazati ciklus, navesti u kojim su dijelovima stanice locirane reakcije ciklusa; navesti reakcije u kojima se vrše terminalne oksidacije zajedno s pripadnim enzimima i koenzimima; navesti inhibitore ciklusa limunske kiseline i inhibirane reakcije; napisati sumarnu jednadžbu ciklusa koja prikazuje potpunu razgradnju acetil-CoA.
Learning outcomes
Navesti u kojim su reakcijama ciklusa limunske kiseline locirani regulacijski mehanizmi; izračunati bilancu stvaranja ATP pri potpunoj oksidaciji jednog mola acetil-CoA; navesti međuprodukte ciklusa preko kojih je ciklus povezan s metabolizmom proteina i lipida; razumjeti ulogu ciklusa limunske kiseline kao okretišta metabolizma.
Learning outcomes
Objasniti standardni redukcijski potencijal. Navesti biološke redoks sustave. Objasniti respiracijski lanac i oksidacijsku fosforilaciju, opisati lokaciju respiracijskog lanca, razjasniti proces oksidacijska fosforilacija, nabrojiti enzime respiracijskog lanca.
Learning outcomes
Objasniti energetski učinak respiracijskog lanca te objasniti transport NADH i ATP kroz mitohondrijsku membranu. Opisati mehanizam sinteze ATP te objasniti regulaciju respiracijskog lanca.
Learning outcomes
Navesti gdje se u probavnom traktu odvija lipolitička razgradnja triacilglicerola; opisati proces intraluminalne razgradnje triacilglicerola s obzirom na specifičnost pankreasne lipaze i djelovanje soli žučnih kiselina; opisati metabolizam triacilglicerola u crijevnoj stijenci i njihovu apsorpciju.
Learning outcomes
Navesti izvore i ulogu masnih kiselina u organizmu i njihovu metaboličku sudbinu. Objasniti ulogu triacilglicerola masnom tkivu kao energetske rezerve organizma i mobilizaciju masnih kiselina. Opisati transport masnih kiselina iz masnog tkiva putem krvi.
Learning outcomes
Objasniti i reakcijama prikazati pojedine korake razgradnje zasićenih masnih kiselina. Protumačiti ulogu karnitina u razgradnji. Objasniti metaboličku ulogu vitamina B12 i posljedice njegove malapsorpcije. Izložiti princip razgradnje nezasićenih masnih kiselina i masnih kiselina s neparnim brojem ugljikovih atoma. Izračunati energetski bilancu i izložiti stehiometriju razgradnje masnih kiselina.
Learning outcomes
Objasniti biosintezu masnih kiselina i ulogu multienzimskog kompleksa u tom procesu. Navesti preteče i njihove izvore u biosintezi masnih kiselina. Izložiti pojedine korake u biosintezi masnih kiselina. Izračunati energetsku bilancu i izložiti stehiometriju sinteze zasićenih masnih kiselina. Usporediti biosintezu i razgradnju masnih kiselina, navesti kontrolna mjesta.
Learning outcomes
Izložiti biosintezu triacilglicerola i osobitosti te sinteze u jetri i masnom tkivu. Opisati sintezu fosfolipida.
Learning outcomes
Opisati metabolizam fosfatidilkolina, fosfatidiletanolamina, fosfatidilserina i fosfatidilinozitola; opisati metabolizam sfingomijelina i glikosfingolipida.
Learning outcomes
Opisati biosintezu kolesterola; opisati biosintezu kolne, glikokolne i taurokolne kiseline. Objasniti biosintezu C18, C19 i C21 steroidnih hormona.
Learning outcomes
Opisati biosintezu kolne, glikokolne i taurokolne kiseline. Objasniti ulogu žučnih kiselina u probavi masti.
Learning outcomes
Opisati apsorpciju masti. Nabrojiti putove kojim se lipidi i transportiraju iz crijevne stjenke u druge dijelove organizma, definirati što su lipoproteini, nabrojiti osnovne tipove lipoproteina i navesti njihov kemijski sastav, te navesti ulogu u transportu egzogenih i endogenih lipida.
Learning outcomes
Objasniti na koji se način toksični produkti metabolizma i ksenobiotici, uključujući lijekove, kancerogene spojeve i otrove, detoksiciraju i izlučuju iz organizma. Navest faze njihovog metaboliziranja, objasniti ulogu enzima iz porodice citokroma, objasniti važnost konjugacije u stvaranju hidrofilnih produkata.
Learning outcomes
Povezati strukturu i funkciju nukleinskih kiselina i razjasniti tijek genetičke informacije; objasniti semikonzervativno udvostručavanje DNA.
Learning outcomes
Opisati proces transkripcije i sinteze RNA. Opisati različite vrste RNA i njihovu funkciju. Objasniti regulaciju ekspresije gena.
Learning outcomes
Objasniti vrste posttranslacijskih modifikacija. Objasniti na koji se način proteini označavaju za razgradnju.
Learning outcomes
Objasniti biosintezu proteina (translancija). Razumijeti tijek prijenosa genetičke informacije. Objasniti svrhu post-translacijskih promjena u strukturi proteina, navesti primjere post-translacijskih modifikacija, objasniti njihov utjecaj na stabilnost proteina i biokemijsku aktivnost. Opisati na koji se način proteini označavaju za razgradnju.
Learning outcomes
Klasificirati proteolitičke enzime. Navesti proteaze u procesu probave, svrstati ih prema specifičnosti djelovanja te protumačiti način njihove aktivacije. Opisati proces probave proteina i apsorpciju aminokiselina. Navesti osnovne putove enzimske razgradnje aminokiselina i objasniti ulogu vitamina B6 u tim procesima.
Learning outcomes
Opisati reakcije dekarboksilacije aminokiselina, navesti enzime i koenzime; navesti najvažnije biogene amine i aminokiseline iz kojih nastaju dekarboksilacijom.
Learning outcomes
Opisati procese oksidacijske deaminacije aminokiselina, stvaranje α-ketokiselina i amonijaka; objasniti stvaranje amonijaka u kombiniranim procesima transaminacije i oksidacijske deaminacije nastalog glutamata; rastumačiti mehanizam djelovanja transaminaza i navesti u kojim se organima nalaze. Objasniti glukogene i ketogene aminokiseline.
Learning outcomes
Opisati načine eliminacije dušika iz organizma. Objasniti i prikazati ulazak amonijaka u ciklus uree. Navesti iz kojih spojeva nastaje visokoenergetski karbamoil-fosfat; prikazati shematski ciklus uree sa svim međuproduktima, stvaranje uree i fumarata; opisati utrošak ATP pri stvaranju uree iz NH3 i CO2.
Learning outcomes
Objasniti ulogu i značenje signalnih molekula (hormona, medijatora, neurotransmitera, transkripcijskih čimbenika). Objasniti principe stanične signalizacije. Navesti vrste signalnih molekula obzirom na topljivost.
Learning outcomes
Objasniti ulogu receptora u prijenosu signala. Definirati hormone i hormonima slične tvari; navesti principe hormonske regulacije; objasniti načine djelovanja peptidnih hormona: hormonski receptori, G proteini, drugi glasnici; objasniti aktivaciju adenilat ciklaze i fosfolipaze C.
Learning outcomes
Opisati transmembranske proteine, periferne membranske proteine, proteine usidrene glikozilfosfatidilinozitolnim sidrom, objasniti pokretljivost proteina u membranama. Objasniti mehanizme djelovanja steroidnih hormona aktivacijom gena; objasniti mehanizme djelovanja eikozanoida.
Learning outcomes
Integrirati metaboličku sudbinu određenog sastojka hrane od njegove probave i apsorpcije do potpune razgradnje ili pretvorbe u neki međuprodukt metabolizma
Learning outcomes
Objasniti princip metoda koje se koriste u biokemijskom laboratoriju (kromatografija, masena spektrometrija, imunokemijske metode (ELISA), western blot). Primjena u dijagnostici i biomedicinskim istraživanjima.
Learning outcomes
Na primjeru alkalne fosfataze u serumu objasniti utjecaj pH i temperature na aktivnost enzima te utjecaj koncentracije supstrata i inhibitora na brzinu enzimske reakcije.
Learning outcomes
Na primjeru određivanja aktivnosti aminotransferaza, alkalne fosfataze, kolinesteraze i GGT upoznati klinički značaj enzima seruma. Objasniti kinetičku metodu određivanja aktivnosti enzima. Interpretirati laboratorijski nalaz.
Learning outcomes
Objasniti kvalitativne metode za dokazivanje ugljikohidrata u biološkim uzorcima. Objasniti metodu određivanja koncentracije glukoze u serumu i interpretirati laboratorijski nalaz.
Learning outcomes
Objasniti spektrofotometriju i elektroforezu u cilju određivanja parametra lipidnog statusa. Objasniti kvalitativne metode za dokazivanje patoloških sastojaka urina. Interpretirati laboratorijski nalaz.
Learning outcomes
Objasniti kvalitativne metode za dokazivanje patoloških sastojaka urina. Objasniti status željeza i metabolizam bilirubina u organizmu. Interpretirati laboratorijski nalaz.
Learning outcomes
Objasniti parametre bubrežne funkcije u urinu i serumu, objasniti uzroke hiperurikemije u urinu i serumu te pojavu nitrita u urinu. Objasniti kvalitativne metode za dokazivanje patoloških sastojaka urina. Interpretirati laboratorijski nalaz.
Learning outcomes
Vidjeti uređaje za provođenje analiza biokemijskih parametara u biološkim uzorcima pacijenata i objasniti princip njihovog rada. Objasniti organizaciju rada u kliničkom laboratoriju od uzimanja uzorka do izdavanja nalaza.
Learning outcomes
Skicirati Michaelis-Menteničin dijagram i rastumačiti kinetička svojstva enzima. Obrazložiti i primjerom te grafičkim prikazom potkrijepiti čimbenike enzimske aktivnosti. Objasniti kompetitivnu, nekompetitivnu, reverzibilnu, ireverzibilnu inhibiciju, alosteričku regulaciju, kovaletnu modifikaciju i proteolizu. Definirati izoenzime. |
Learning outcomes
Klasificirati i opisati građu kofaktora. Objasniti mehanizme djelovanja kofaktora. Objasniti ulogu kofaktora u djelovanju enzima.poveznicu između kofaktora i vitamina. Prepoznati strukturu i objasniti metaboličku ulogu vitamina B-kompleksa.
Learning outcomes
Prepoznati strukturu i objasniti biološku ulogu u uljima topljivih vitamina A, D, E, K. Objasniti ulogu vitamina A u procesu vida. Objasniti ulogu vitamina D u rastu i razvoju i održanju koštane mase. Objasniti antioksidacijsko djelovanje vitamina E. Objasniti ulogu vitamina K u grušanju krvi.
Learning outcomes
Opisati konverzije galaktoze i fruktoze u glukozu; navesti koji su enzimi potrebni pri enzimski kataliziranoj epimerizaciji galaktoze u glukozu; objasniti kemijsku prirodu poremećaja u metabolizmu galaktoze; prikazati i objasniti metabolizam fruktoze, objasniti kemijsku prirodu poremećaja u metabolizmu fruktoze. Rješavanje problemskih zadataka.
Learning outcomes
Ilustrirati građu respiracijskog lanca. Objasniti tijek elektrona i protona kroz pojedine komplekse s osvrtom na ubikinonski ciklus te ih povezati sa sintezom ATP.
Learning outcomes
Objasniti nastajanje i učinke slobodnih radikala; objasniti mehanizme eliminacije slobodnih radikala.
Learning outcomes
Opisati princip biosinteze dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina. Objasniti sintezu etotijela, njihovo iskorištavanje u energetske svrhe u ekstrahepatičkim tkivima i ketoacidozu. Riješavanje problemskih zadataka.
Learning outcomes
Objasniti ulogu, načine pohrane i prijenosa željeza u organizmu. Objasniti dijagnostički značaj transferina, feritina i koncentracije željeza u organizmu. Objasniti biosintezu porfirina i povezati je pojedinim porfirijama.
Learning outcomes
Opisati osnovne građevne elemente i objasniti sintetsku, metaboličku i ekskretornu ulogu jetre. Objasniti mehanizme razgradnje hema. Objasnitii metabolički put razgradnje bilirubina i navesti i objasniti vezane poremećaje. Rješavanje kliničkih slučajeva.
Learning outcomes
Objasniti razgradnju pojedinih aminokiselina do piruvata, oksaloacetata, α-ketoglutarata, sukcinil-CoA, fumarata, acetil-CoA, acetoacetil-CoA te povezati urođeni nedostatak pojedinih enzima metabolizma aminokiselina s bolestima.
Learning outcomes
Opisati ulogu pojedinih proteinskih frakcija plazme u dijagnostici odnosno kliničkoj praksi. Razjasniti dijagnostičku važnost proteina seruma na primjeru manjka α1-antitripsina.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |