Course
KRATKI OPIS KOLEGIJA:
Anatomija je obvezni kolegij na prvoj godini Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studijia Medicina. Sastoji se od 56 sati predavanja, 40 sati seminara i 145 sati vježbi - ukupno 241 sat (22 ECTS boda).
Cilj kolegija
Osnovni cilj Anatomije je osigurati stjecanje znanja o morfološkoj i strukturnoj organizaciji ljudskog tijela kroz proučavanje topografske i sustavne anatomije. Sadržaj kolegija obuhvaća osnove osteologije, sindesmologije, miologije, kao i osnove angiologije i neurologije. Također, kolegij obuhvaća proučavanje kostiju, zglobova i mišića gornjih i donjih ekstremiteta, kao i glave i trupa. Nadalje, detaljno se iznosi znanje o topografskoj anatomiji različitih regija, poput glave i vrata, uključujući regio temporalis, regio parotideomasseterica et retromandibularis, regio palpebralis, regio faciei anterior (vanjski nos, nosna šupljina i paranazalni sinusi), fossa infratemporalis et pterygopalatina, cavum oris et trigonum submandibulare, trigonum caroticum, spatium parapharyngeum, regio colli media, regio colli lateralis, regio pectoralis et fossa axillaris, kao i topografska anatomija gornjeg ekstremiteta (mišići, krvne žile, živci i limfne žile), prsa, trbuha, zdjelice (uključujući trbušni zid i ingvinalnu regiju, peritoneum i mezenterije, peritonealnu šupljinu, izvanperitonealni prostor i manju zdjelicu) te donjeg ekstremiteta (mišići, krvne žile, živci i limfne žile). Osim toga, kolegij obuhvaća i morfologiju osjetilnih organa, leđnu moždinu, spinalne živce, mozak, moždane živce, krvne žile mozga te moždane ovojnice. Svaki student mora steći vještinu prepoznavanja struktura na preparatima kao i sposobnost korištenja relevantne anatomske nomenklature.
Sadržaj kolegija
Opća anatomija: osnovni principi osteologije, sindesmologije, miologije, angiologije i neurologije. Principi strukture organa. Struktura i funkcija seroznih membrana. Anatomska nomenklatura, glavne ravnine i osi u orijentaciji tijela.
Specijalna anatomija: sustavna i topografska anatomija gornjih i donjih ekstremiteta, lubanje, glave i vrata, prsa, trbuha i zdjelice. Morfologija mozga i leđne moždine.
Ishodi učenja kolegija
I. Kognitivno područje - znanje
Nakon završenog kolegija Anatomija, studenti bi trebali biti sposobni:
1. definirati i odabrati adekvatne ravnine i osi za anatomsku orijentaciju
2. opisati i objasniti raspored i položaj organa u tijelu, njihovu inervaciju i opskrbu krvlju
3. opisati, objasniti i povezati opće principe u strukturi organa s njihovom funkcijom
4. opisati i objasniti sustavnu i topografsku anatomiju gornjih i donjih ekstremiteta
5. definirati i objasniti strukturu i odnose kostiju glave
6. opisati i objasniti morfologiju središnjeg živčanog sustava
7. definirati, opisati i objasniti sustavnu i topografsku anatomiju glave i vrata
8. opisati i objasniti sustavnu i topografsku anatomiju prsnog koša, trbušne i zdjelične šupljine
9. demonstrirati i samoprocijeniti strukture ljudskog tijela na anatomskim preparatima
II. Psihomotorno područje - vještine
Nakon završenog kolegija Anatomija, studenti bi trebali steći vještinu prepoznavanja i demonstracije anatomskih struktura na kadeverima, kao i sposobnost izvođenja zaključaka o međusobnim odnosima pojedinih organa i struktura unutar određenih topografskih područja.
Izvođenje kolegija
Za praktične vježbe i seminare, studenti su obvezni pripremiti se unaprijed, jer su ovi dijelovi kolegija koncipirani kao "obrnuta učionica" (flipped classroom). Seminari i vježbe osmišljeni su kako bi studentima omogućili priliku za vježbanje prepoznavanja anatomskih struktura i raspravljanje o važnosti anatomskog znanja u njihovoj budućoj profesiji liječnika. Tijekom vježbi, nastavnik nadgleda i procjenjuje aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi. Seminari zahtijevaju rasprave o određenim temama. Tijekom kolegija, znanje se kontinuirano procjenjuje putem pet periodičnih provjera znanja (kolokviji), od kojih se svaki sastoji od praktičnog dijela na preparatima i usmenog dijela. Satnica i sadržaj predmeta unaprijed su određeni nastavnim planom i programom.
1. Bobinac D., Dujmović M.: Osnove anatomije. Glosa, Rijeka, 2003.
2. Križan Z.: Pregled građe glave, vrata i leđa. Školska knjiga, Zagreb, 1989.
3. Križan Z.: Pregled građe grudi, trbuha, zdjelice, noge i ruke. Školska knjiga, Zagreb, 2008.
4. Sobotta Atlas anatomije čovjeka. Unutrašnji organi, Naklada Slap, Zagreb, 2013.
5. Sobotta Atlas anatomije čovjeka. Opća anatomija i lokomotorni sustav, Naklada Slap, Zagreb, 2013.
6. Sobotta Atlas anatomije čovjeka. Glava, vrat i neuroanatomija, Naklada Slap, Zagreb, 2013.
1. Fanghanel J., Pera F., Anderhuber F., Nitsch R.: Waldeyerova anatomija čovjeka. Golden Marketing-
Tehnička knjiga, Zagreb, 2009.
2. Warwick R., Williams P.L.: Gray´s anatomy. Churchill Livingstone, London, 2004.
3. Kahle W., Leonhardt H., Platzer W.: Priručni anatomski atlas I., II., III. dio., Medicinska Naklada, Zagreb, 2006.
4. Gilroy A. M.: Anatomski atlas s latinskim nazivljem, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
1. Redovito pohađanje nastave (predavanja, seminari, vježbe).
2. Pripremanje građe seminara i vježbi proučavanjem određenog nastavnog sadržaja prema izvedbenom nastavnom planu.
3. Korištenje zaštitne opreme i instrumenata: obvezatno korištenje zaštitne kute (bijela), anatomske pincete i sonde, fakultativno korištenje zaštitnih lateks rukavica, maske, vizira ili zaštitnih naočala te kape. Iskorištenu radnu opremu molimo adekvatno zbrinuti na za to predviđeno mjesto. Ne unositi hranu i piće u prostore anatomskih učionica.
4. Čuvanje anatomskih preparata i prostora u kojima se odvijaju svi oblici nastave.
5. Zabranjeno je fotografiranje, iznošenje izvan prostora Zavoda za anatomiju i otuđivanje anatomskih preparata i instrumentarija Zavoda za anatomiju. Svako nedolično ponašanje biti će sankcionirano disciplinskim postupkom.
6. Pridržavanje dobre prakse akademskog ponašanja u ophođenju s kolegama studentima, radnim osobljem i nastavnicima Zavoda za anatomiju.
7. Obavezno se pridržavati i postupati u skladu s obavijestima i pravilima o pohađanju nastave i izostancima, kolokvijima, ispravcima kolokvija, završnom ispitu i sl., koji će biti prezentirani na prvom predavanju.
Ocjenjivanje studenata provodit će se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (na koji daje suglasnost Senat) i Pravilniku o ocjenjivanju studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci (na koji daje suglasnost Fakultetsko vijeće).
U toku nastave iz Anatomije student može ostvariti najviše 50% (50 bodova) konačne ocjene, dok preostalih 50% (50 bodova) ocjene ostvaruje na završnom ispitu, i to kako je prikazano u tablici:
Kolokvij I - EKSTREMITETI | 12 bodova |
Kolokvij II - CRANIUM/CNS | 12 bodova |
Kolokvij III - CAPUT/COLLUM | 13 bodova |
Kolokvij IV - ABDOMEN/THPRAX | 13bodova |
Ukupno (nastava) | 50 bodova |
Završni ispit | 50 bodova |
Ukupno (kolegij) | 100 bodova |
A. Kolokviji se sastoje od praktičnog i usmenog dijela. Praktični dio je provjera znanja na anatomskim preparatima, provjera praktičnih vještina pronalaženja i prikazivanja anatomskih struktura, kao i poznavanje latinske nomenklature anatomskih struktura. Na praktičnom dijelu student mora prepoznati najmanje 8 od 10 struktura da bi prošao. Pitanje koje se odnosi na orijentaciju kosti je obavezno znati i ne ulazi u mogućnost pogrešnog odogvora, ne odgovaranjem na to pitanje praktični kolokvij nije položen. Položen praktični dio kolokvija nosi 2 boda i preduvjet je za pristupanje usmenom dijelu kolokvija. Svaki dio mora biti pozitivno ocijenjen kako bi se položio kolokvij! Nepristupanjem usmenom dijelu kolokvija nakon praktičnog dijela, kolokvij se ocjenjuje ocjenom nedovoljan (1).
Kolokviji se vrednuju prema tablici:
| USMENI KOLOKVIJ | ||
| ocjena | bod | |
| EKSTREMITETI | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 10 8 6 4 0 |
| CRANIUM/CNS | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 10 8 6 4 0 |
| CAPUT/COLLUM | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 11 8 6 4,5 0 |
| ABDOMEN/THORAX | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 11 8 6 4,5 0 |
Redovni termini kolokvija, kojima studenti mogu pristupiti, će se održati u definiranim terminima (vidi dalje). Točno vrijeme, mjesto i raspored održavanja bit će naknadno objavljeni.
• KOLOKVIJ 1 (gornji ekstremitet)- 26. i 28.11.2025.
• KOLOKVIJ 2 (cranium/ CNS) - 28. i 30.01.2026.
• KOLOKVIJ 3 (regije glava i vrat)- 15. i 17.04.2026.
• KOLOKVIJ 4 (regija grudi, trbuh i zdjelica)- 10. i 12.06.2026.
Ispravci kolokvija
Studenti mogu pristupiti ispravku kolokvija ako kolokvij nisu položili na redovnom terminu ili ako nisu zadovoljni dobivenim bodovima. Ako student ponovno polaže kolokvij jer nije zadovoljan dobivenim bodovima, važećim će se smatrati samo bodovi dobiveni na ponovljenom kolokviju. Ako je student prethodno položio praktični dio kolokvija na redovnom terminu kolokvija, a nije usmeni dio, može ponovno polagati usmeni dio kolokvija posebno, bez ponavljanja praktičnog dijela. Studenti će imati mogućnost pristupiti ispravku svakog pojedinog kolokvija (I-V), u terminima ispravaka samo jednom!
Ispravci kolokvija bit će organizirani u sljedećim terminima:
19.02.2026., 26.02.2026., 24.06.2026., i 08.07.2026.
Na ove datume student može prijaviti bilo koji kolokvij bez obzira na temu i može prijaviti više kolokvija u jednom terminu ispravka. Studenti su dužni prijaviti ispravak/-e kolokvija. Ukoliko student prijavi ispravak/-e kolokvija i odluči da mu neće moći pristupiti, dužan ga je odjaviti (mailom ili u tajništvu Zavoda) najkasnije jedan radni dan prije termina kolokvija, do 12 sati. Ukoliko student ne odjavi prijavu za ispravak/-e kolokvija i potom mu ne pristupi, konačna ocjena tog kolokvija će biti nedovoljan (0 bodova).
B. Završni ispit
Završnom ispitu mogu pristupiti samo studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 25 bodova. Studenti koji tijekom kolegija osvoje manje od 25 bodova moraju ponovno upisati kolegij Anatomija u sljedećoj akademskoj godini. Ako student tijekom nastave ostvari 25 bodova, a ne položi jedan ili više praktičnih kolokvija, mora pristupiti praktičnom dijelu tih kolokvija tijekom završnog ispita. Položeni svi praktični dijelovi jedan je od preduvjeta za polaganje završnog ispita. U slučaju da student ne položi praktični na završnom ispitu, ispit se ocjenjuje nedovoljnim. Završni ispit je usmeni.
Završni ispit se vrednuje prema shemi:
| ocjena | bodovi |
| izvrstan (5) | 50 |
| vrlo dobar (4) | 41 |
| dobar (3) | 33 |
| dovoljan (2) | 25 |
Završna ocjena iz predmeta Anatomija je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| Konačna ocjena | |
| A (90-100%) | izvrstan (5) |
| B (75-89,9%) | vrlo dobar (4) |
| C (60-74,9%) | dobar (3) |
| D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
| F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
| ISPITNI TERMINI (završni ispit) | |
| 1. | 15.06.2026. |
| 2. | 29.06.2026. |
| 3. | 13.07.2026. |
| 4. | 3.09.2026. |
| 5. | 17.09.2026. |
Akademsko poštenje
Očekuje se da svi studenti i nastavnici slijede Kodeks akademskog poštenja u skladu s Etičkim kodeksom studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Konzultacije
Konzultacije se organiziraju u dogovoru s nastavnikom.
Kontakt
Za sva pitanja i nedoumice pozivamo studente da nam se obrate e-mailom (mia.medic@medri.uniri.hr) ili osobno.
Learning outcomes
Definirati anatomiju kao morfološku znanstvenu disciplinu. Definirati posebne anatomske discipline i objasniti različite metode anatomskog rada. Objasniti pojam i važnost anatomske orijentacije, korištenje orijentacijskih ravnina i osi. Objasniti važnost korištenja anatomske nomenkalture, Terminologia anatomica.
Learning outcomes
Analizirati i objasniti građu ljudskog tijela na način da se istaknu najvažnije karakteristike u osnovnom planu građe tijela. Objasniti bilateralnu simetriju i njenu važnost u kretanju ljudskog tijela. Objasniti metameriju odnosno segmentaciju ljudskog tijela, odstupanja od metamerije. Podijeliti tijelo na manje sastavne dijelove. Objasniti pojam organa i organskog sustava. Nabrojati deset organskih sustava i navesti njihova latinska imena te organe koji su sastavni dio određenog organskog sustava.
Learning outcomes
Definirati osteologiju kao anatomsku disciplinu. Definirati skeletni sustav i njegovu podjelu na apendikularni i aksijalni skelet. Objasniti kako oblik kosti ovisi o njihovoj dinamičkoj i statičkoj funkciji,
Learning outcomes
Definirati serijalnu homologiju i primjeniti je u analizi skeleta gornjeg i donjeg ekstremiteta. Usporediti dijelove skeleta nadlaktice i natkoljenice, podlaktice i potkoljenice te šake i stopala. Definirati skelet ramenog obruča kao korijenski skelet gornjeg ekstremiteta. Sustavno anatomski opisati skeletne elemente ramenog obruča: ključnu kost, lopaticu i nadlaktičnu kost.
Learning outcomes
Definirati sindezmologiju kao anatomsku disciplinu. Pregledno prikazati vrste spojeva među kostima te njihovu osnovnu podjelu na kontinuirane i diskontinuirane spojeve. Nabrojati vrste kontinuiranih i diskontinuiranih spojeva.
Learning outcomes
Objasniti oblik i građu sindezmoza. Na primjerima prikazati najvažnije oblike sindezmoza i njihovu ulogu u lokomotornom aparatu. Objasniti oblik i građu tranzitornih i permanentnih sinhondroza. Objasniti značaj sinostoza i njihovu ulogu u rastu i razvoju skeleta.
Learning outcomes
Definirati miologiju kao anatomsku disciplinu. Definirati vrste mišićnog tkiva: glatka, srčana i skeletna muskulatura. Definirati i opisati skeletne mišiće prema obliku. Opisati građu skeletnog mišića: perimizij, endomizij, epimizij. Definirati tetive i mišićni trbuh. Opisati ulogu, građu i funkciju tetiva. Opisati i definirati polazišta i hvatišta mišića. Opisati pomoćni ustroj mišića i osteofibrozne lože.
Learning outcomes
Objasniti funkciju mišića. Definirati motornu jedinicu i neuromuskularnu spojnicu. Opisati mišiće šake po grupama. Objasniti položaj mišića i njihovu funkciju u odnosu na položaj. Objasniti značaj mišića šake u izvođenju preciznih i finih pokreta prstiju prilikom rada. Naglasiti razliku u funkciji poredbom s mišićima stopala.
Learning outcomes
Definirati živčani sustav, živčano tkivo i živčanu stanicu. Podijeliti živčani sustav na temelju morfoloških i funkcionalnih karakteristika organa živčanog sustava. Definirati periferni živčani sustav te opisati strukture koje ga čine: živac i ganglij.
Learning outcomes
Analizirati sastav živčanih spletova za inervaciju ekstremiteta, korjene, ogranke, sastav živčanih vlakana, područje inervacije. Opisati i definirati nervus spinalis. Razlikovati motoričku i senzibilnu inervaciju. Opisati područje inervacije spinalnog živca. Definirati i opisati plexus brachialis.
Learning outcomes
Definirati angiologiju kao anatomsku disciplinu. Objasniti građu i anatomske karakteristike krvnih žila. Definirati razlike vena i arterija. Opisati pojmove: anastomoza, zalistak, površne i komunicirajuće vene, terminalnoe grananje. Opisati mali i veliki optok krvi. Opisati pregledno glavne arterije i vene. Opisati značaj, položaj i građu limfnih žila i čvorova. Opisati i definirati glavne limfne vodove. Opisati i definirati glavne skupine limfnih čvorova i njiohova područja drenaže. Opisati limfatične organe
Learning outcomes
Opisati i analizirati homologiju a. brachialis i a. femoralis. Opisati podkožne vene gornjeg i donjeg ekstremiteta.
Learning outcomes
Opisati i imenovati kosti koje grade koljeni zglob, opisati dijelove zglobova, naučiti anatomsko nazivlje za strukture zgloba, opisati kretnje koje se izvode u zglobu, odrediti osi kretnje i ravninu u kojoj se izvodi.
Learning outcomes
Upoznati važnost dobrog poznavanja anatomije perifernih pleksusa kao osnove za kliničku prosudbu. Lezija perifernih živaca spletova za inervaciju ekstremiteta.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Objasniti cilj i značaj topografske anatomije u radu liječnika. Nabrojati najznačajnije topografske regije gornjeg i donjeg ekstremiteta te prikazati njihova omeđenja i sadržaj.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Opisati položaj, omeđenja i sadržaj karpalnog tunela (kanala) (canalis carpi). Na kliničkim primjerima objasniti primjenu anatomskih opisa i topografskog položaja n. medianus u pronalaženju uzroka smetnji motoričke i osjetne inervacije ovog živca.
Learning outcomes
Pregledno prikazati skeletne elemente aksijalnog skeleta i objasniti povezanost oblika, građe i funkcije aksijalnog skeleta. Objasniti ulogu kratkih kosti kralježnice u izgradnji osovinskog stupa ljudskog tijela i značaj u uspravnom stavu i pokretanju tijela. Objasniti ulogu pločastih kosti glave u izgradnji lubanjske šupljine i ulogu rebara u izgradnji grudne šupljine.
Learning outcomes
Pregledno prikazati kosti glave i podijeliti lubanju na neurokranij i viscerokranij. Objasniti praktičnu važnost poznavanja oblika, položaja i povezanosti skeleta glave te šupljine koje zatvaraju te kosti. Objasniti rast lubanjskih kosti. Opisati normu frontalis et lateralis te objasniti značaj deskripcije u radiološkoj anatomiji.
Learning outcomes
Definirati mastikatorni aparat i navesti skeletne i mišićne komponete mastikatornog aparata. Opisati gornju i donju čeljust i osnovne morfološke karakteristike zubi. Opisati zubnu formulu mlječnih i trajnih zubi.
Learning outcomes
Opisati zglobne površine, kongruitet, diskus i zglobnu čahuru čeljusnog zgloba. Objasniti pokrete čeljusnog zgloba.
Learning outcomes
Definirati središnji živčani sustav i organe koji ga čine. Objasniti građu organa SŽS. Navesti morfološke razlike bijele i sive tvari SŽS. Objasniti razvoj mozga i kralježničke moždine i primjenu znanja o razvoju na oblik i položaj pojedinih dijelova mozga. Objasniti specifičnu terminologiju u neuroanatomiji odnosno neuroaxis.
Learning outcomes
Opisati mozak i njegove dijelove: cerebrum, cerebellum i truncus encephali.
Learning outcomes
Definirati položaj sive i bijele tvari u središnjem živčanom sustavu. Objasniti razliku sive tvari koja se nalazi površno (cortex) i u dubini organa SŽS (nuclei).
Learning outcomes
Opisati oblik i podjelu hemisfera velikog mozga, položa i oblik režnjeva, brazdi i vijuga. Objasniti značaj poznavanja morfologije superolateralne medijalne i bazalne površine hemisfera.
Learning outcomes
Opisati oblik, položaj i međusobne odnose nuc. caudatzs, nucl. lentiformis, claustrum i amygdalae. Opisti hypothalamus i morfološki i funkcionalni spoj s hipofizom.
Learning outcomes
Opisti tvrde i meke ovojnice mozga. Objasniti njihovu funkciju. Opisti prostore (epiduralni, subduralni i subarahnoidalni prostor). Opisti inervaciju ovonica.
Learning outcomes
Opisati komorni sustav, dijelove, stijenke i komunikacije. Opisati cirkulaciju cerebrospinalnog likvora. Opisati a. carotis int. i a. vertebralis.
Learning outcomes
Opisati anatomske granice glave i vrata. Opisati položaj, međusobni odnos i granice među topografskim regijama glave i vrata. Opisati vratnu fasciju i njene listove te lože koje zatvaraju listovi fascije.
Learning outcomes
Opisati granice i sadržaj trigonum caroticum. Opisati a. carotis communis i njezine grane. Opisati IX. moždani živac. definirati splanhologiju kao anatomsku disciplinu te objasniti građu i funkciju šupljih i parenhimatoznih organa.
Learning outcomes
Opisati principe senzibilne, motoričke i parasimpatičke inervacije organa glave i vrata. Opisati inervaciju kože lica.
Learning outcomes
Opisati n. trigeminus od izlazišta, njegov put i odnose prema okolnim strukturama. Opisati podjelu živca na tri glavne grane. Opisati svaku granu n. trigeminus, područje njenog pružanja i inervacije. OPisati plexus cervicalis: korjeni. grane, topografski položaj i put grana, područje inervacije.
Learning outcomes
Opisati pregledno arterije i vene glave i vrata. Područje pružanja i irigacije. Opisati a. maxillaris i a. subclaviu, njihove grane, područje pružanja i irigacije.
Learning outcomes
Opisati put i grananje a. maxillaris te područje irigacije. Opisati duboke i potkožne vene glave i vrata. Opisati v. jugularis internu, područje pružanja, pritoke i područje drenaže.
Learning outcomes
Definirati splanhologiju kao anatomsku disciplinu. Pregledno prikazati položaj i komunikacije visceralnih organa glave i vrata. Opisati principe građe šupljih i parenhimatoznih organa.
Learning outcomes
Prikazati položaj organa i njihovih krvnih žila i živaca unutar topografskih regija na primjeru ždrijela i grkljana.
Learning outcomes
Opisati dijelove koštanog labirinta (vestibulum, canales semicirculares et cochlea), opisati njihove međusobne odnose i prostorni raspored unutar petroznog dijela sljepoočne kosti. Opisati dijelove membranoznog labirinta (ductus cochlearis, utriculus, sacculus, ductus semicircularis ant., post. et lat.) i položaj osjetnih površina (Cortijev organ, maculae sacculi et utriculi, cristae ampulares).
Learning outcomes
Opisati n. vestibulocochlearis i n. facialis od izlazišta, put i odnose prema okolnim strukturama. Opisati jezgre živaca. Opisati svaku granu i područje njegove inervacije.
Learning outcomes
Opisati oblik i građu očne jabučice. Opisati oblik i dijelove očnih ovojnica: unutrašnja očna ovojnica (pigmentni sloj i mrežnica). Objasniti značaj i funkciju glatkih mišića šarenice i zrakastog tijela. Definirati sadržaj očne jabučice. Opisati proizvodnju, protok i odvođenje očne vodice iz očne jabučice. Opisati orijentaciju očne jabučice unutar orbite.
Learning outcomes
Opisati embrionalno porijeklo retine i razvoj oka. Opisati dijelove retine i slojeve. Opisati izgled očne pozadine u pregledu oftalmoskopom. OPisati n. opticus.
Learning outcomes
Opisati put a. carotis communis i njezinih terminalnih grana kroz topografske regije glave i vrata.
Learning outcomes
Opisati vanjski oblik i vanjske i unutrašnje granice trupa prema susjednim djelovima tijela. Podijeliti šupljine trupa u prsnu, trbušnu i zdjeličnu šupljinu, opisati granice među njima. Opisati seroznu membranu, njene listove (parijetalni, visceralni i mezenterij), navesti ulogu serozne membrane u fiksaciji organa te njegovoj irigaciji i inervaciji.
Learning outcomes
Opisati i pokazati osteomuskularne stijenke prsne šupljine. Opisati ošit i komunikacijske otvore te njihov sadržaj. Opisati aktivnost mišića prilikom udisaja i izdisaja. Opisati ulogu pleure u mehanici disanja.
Learning outcomes
Opisati sustav krvnih žila i koje pripadaju velikom i malom optoku te funkciju svakoga. Definirati razlike u optoku krvi tijekom fetalnog života i promjene koje se događaju nakon rođenja. Opisati srčane šupljine i ušća. protok krvi kroz srčane šupljine te mehanizme otvaranja i zatvaranja srčanih ušća pomoću zalistaka. Opisati autonomni živčani sustav grudne šupljine, definirati korijene simpatikusa i parasimpatikusa, objasniti ganglije i aferentna vlakna.
Learning outcomes
Opisati srčane šupljine i ušća. protok krvi kroz srčane šupljine te mehanizme otvaranja i zatvaranja srčanih ušća pomoću zalistaka. Opisati autonomni živčani sustav grudne šupljine, definirati korijene simpatikusa i parasimpatikusa, objasniti ganglije i aferentna vlakna.
Learning outcomes
Opisati vanjski oblik i vanjske i unutrašnje granice abdomena prema susjednim djelovima tijela. Podijeliti šupljinu abdomena u peritonealnu šupljinu i ekstraperitonealne prostore.
Learning outcomes
Opisati peritoneum i njegove listove (parijetalni, visceralni i mezenterij). Opisati peritonealne prostore.
Learning outcomes
Opisati embrionalni razvoj osnove za razvoj organa probavnog sustava trbušne šupljine, napomenuti glavne promjene koje se odvijaju u procesu razvoja i posljedice do kojih dovodi na definitivni smještaj organa u peritonealnoj šupljini.
Learning outcomes
Opisati embrionalni razvoj osnove za razvoj organa probavnog sustava trbušne šupljine, napomenuti glavne promjene koje se odvijaju u procesu razvoja i posljedice do kojih dovodi na definitivni smještaj organa u peritonealnoj šupljini.
Learning outcomes
Opisati položaj, područje inervacije i ogranke aorte abdominalis. Opisati položaj, područje drenaže i pritoke v. cave inferior.
Learning outcomes
Definirati vanjske ženske spolne organe. Opisati stidnicu i žensku mokraćnu cijev.
Learning outcomes
Definirati vanjske muške spolne organe. Opisati penis, scrotum i mušku mokračnu cijev.
Learning outcomes
Opisati skelet i mišiće zdijelične šupljine, dijametre zdjelice i primjenu u porodništvu.
Learning outcomes
Opisati oblik gornjeg ekstremiteta, odrediti granice prema trupu, podijeliti gornji ekstremitet na djelove i regije. Pokazati i imenovati kost, pokazati i opisati dijelove kosti, naučiti anatomsko nazivlje za strukture određene kosti, orijentirati kost pomoću orijentacijskih osi i ravnina, postaviti kost u orijentacijskom stavu tijela
Learning outcomes
Pokazati, imenovati I opisati kost, dijelove kosti, definirati anatomsko nazivlje za strukture određene kosti, orijentirati kost pomoću orijentacijskih osi i ravnina, opisati kost u orijentacijskom stavu tijela.
Learning outcomes
Pokazati i opisati spojeve među kostima, dijelove zglobova, pokazat i opisati ligamente, pokazati i opisati zglobne površine, pokazati i opisati zglobnu čahuru, pokazati kretnje koje se izvode u zglobu, odrediti osi kretnje i ravninu u kojoj se izvodi.
Learning outcomes
Pokazati i opisati spojeve među kostima, dijelove zglobova, pokazat i opisati ligamente, pokazati i opisati zglobne površine, pokazati i opisati zglobnu čahuru, pokazati kretnje koje se izvode u zglobu, odrediti osi kretnje i ravninu u kojoj se izvodi.
Learning outcomes
Pokazati mišiće određene skupine, imenovati ih latinskim nazivljem, pokazati hvatišta mišića te pokazati kretnju koju izvode. Opisati položaj mišića i njegov oblik. Opisati fascije mišića.
Learning outcomes
Pokazati mišiće određene skupine, imenovati ih latinskim nazivljem, pokazati hvatišta mišića te pokazati kretnju koju izvode. Opisati položaj i oblik mišića . Opisati fascije mišića određene skupine. Opisati sinovijalne ovojnice tetiva podlaktice i šake.
Learning outcomes
Pokazati živce za inervaciju gornjeg ekstremiteta, opisati njihov put kroz topografske regije i grananje. Navesti područje motorne i osjetne inervacije za svaki živac.
Learning outcomes
Pokazati i opisati arterije i vene gornjeg ekstremiteta, opisati njihov put kroz topografske regije gornjeg ekstremiteta i grananje. Opisati i pokazati pojedine grane i pritoke arterija i vena.
Learning outcomes
Opisati oblik donjeg ekstremiteta, odrediti granice prema tijelu, podijeliti donji ekstremitet na djelove i regije. Pokazati i imenovati kost, pokazati i opisati dijelove kosti, naučiti anatomsko nazivlje za strukture određene kosti, orijentirati kost pomoću orijentacijskih osi i ravnina, postaviti kost u orijentacijskom stavu tijela.
Learning outcomes
Pokazati i imenovati spojeve među kostima, pokazati i opisati dijelove zglobova, naučiti anatomsko nazivlje za strukture zgloba, pokazati kretnje koje se izvode u zglobu, odrediti osi kretnje i ravninu u kojoj se izvodi.
Learning outcomes
Pokazati mišiće određene skupine kuka i nadkoljenice, imenovati ih, pokazati hvatišta mišića te pokazati kretnju koju izvode.
Learning outcomes
Pokazati mišiće određene skupine potkoljenice i stopala, imenovati ih, pokazati hvatišta mišića te pokazati kretnju koju izvode.
Learning outcomes
Pokazati arterije i vene donjeg ekstremiteta, opisati njihov put kroz topografske regije donjeg ekstremiteta i grananje.
Learning outcomes
Pokazati živce za inervaciju donjeg ekstremiteta, opisati njihov put kroz topografske regije i grananje. Navesti područje motorne i osjetne inervacije za svaki živac
Learning outcomes
Pokazati, imenovati i opisati kosti koje sudjeluju u izgradnji unutrašnje površine baze lubanje. Pokazati granice između prednje, srednje i stražnje lubanjske jame. Za svaku lubanjsku jamu pokazati i opisati kosti i djelove kosti koje sudjeluju u izgradnji određene jame. Pokazati komunikacijske otvore i odrediti šupljine odnosno regije s kojima komuniciraju. Opisati i pokazati kosti ili djelove kosti koje sudjeluju u izgradnji lubanjskog krova odnosno kalvarije.
Learning outcomes
Pokazati, imenovati i opisati kosti koje sudjeluju u izgradnji vanjske površine baze lubanje. Pokazati granice između prednjeg, srednjeg i stražnjeg polja vanjske lubanjske baze. Za svako polje pokazati i opisati kosti i djelove kosti koje sudjeluju u izgradnji iste. Pokazati komunikacijske otvore i odrediti šupljine odnosno regije s kojima komuniciraju.
Learning outcomes
Opisati stijenku, odnose i komunikacije očne šupljine Opisati stjenke i podjelu nosne šupljine. Objasniti odnose nosne šupljine s drugim prostorima glave. Opisati komunikacije nosne šupljine s drugim prostorima glave. Opisati paranazalne sinuse i njihovu povezanost s nosnom šupljinom.
Learning outcomes
Pokazati i opisati vanjski oblik kralježnične moždine. Pokazati i opisati moždinske živce. Pokazati i opisati vanjski oblik, djelove i unutrašnju građu malog mozga. Pokazati i opisati vanjski oblik produljene moždine, mosta, i srednjeg mozga. Pokazati četvrtu komoru i opisati njezine stijenke.
Learning outcomes
Pokazati i opisati granice regije, sadržaj regije i komunikacije sa susjednim regijama.
Learning outcomes
Pokazati stijenke usne šupljine, komunikacijske otvore i podjelu šupljine. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki usne šupljine. Opisati motornu, osjetnu i autonomnu inervaciju stijenki. Pokazati i opisati jezik i njegovu građu. Pokazati i opisati tvrdo i meko nepce.
Learning outcomes
Pokazati stijenke ždrijela, komunikacijske otvore i podjelu šupljine. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki ždrijela. Opisati motornu, osjetnu i autonomnu inervaciju stijenki. Pokazati i opisati jezik i njegovu građu.
Learning outcomes
Pokazati i opisati stijenku nosne šupljine, komunikacijske otvore i podjelu šupljine. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki nosne šupljine. Opisati osjetnu i autonomnu inervaciju sluznice nosne šupljine. Opisati i pokazati položaj paranazalnih šupljina i pokazati komunikacijske drenažne otvore u nosnu šupljinu.
Learning outcomes
Pokazati i opisati stijenku grkljana, komunikacijske otvore i podjelu šupljine grkljana. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki grkljana. Opisati motornu, osjetnu i autonomnu inervaciju grkljana. Opisati mehanizam nastanka glasa i objasniti funkciju mišića grkljana u stvaranju glasa. Opisati vratni dio dušnika. Opisati i pokazati dijelove štitne žlijezde.
Learning outcomes
Za svaku na prethodnim vježbama analiziranu anatomsku strukturu (krvna žila, živac, mišić, organ) analizirati položaj i put kroz sve topografske regije glave i vrata.
Learning outcomes
Za svaku na prethodnim vježbama analiziran organ pokazati krvnu žilu i živac koje sudjeluju u njegovoj inervaciji/irigaciji.
Learning outcomes
Opisati i pokazati vanjski oblik srca, srčane šupljine, srčanu krunu. Pokazati položaj srca. Opisati i pokazati atrioventrikularna ušća. Pokazati i opisati arterijska ušća.
Learning outcomes
Definirati projekcije srčanih rubova, srčanih ušća, apsolutnu i relativnu muklinu. Pokazati i opisati koronarne arterije i sinus koronarius. Pokazati i opisati perikard.
Learning outcomes
Definirati osnovne pojmove opće osteologije: koštani sustav, kost, koštano tkivo. Analizirati i usporediti oblike kostiju aksijalnog i apendikularnog skeleta. Primjeniti metodu anatomske orijentacije na kost. Definirati pojam orijentacije u anatomiji: orijentacijski stav tijela i orijentacijske osi i ravnine. Opisati makroskopsku građu kosti: kompaktna i spongiozna koštana tvar. Objasniti principe razvitka dugih i kratkih kostiju. Objasniti proces koštane pregradnja i cijeljenje kosti.
Learning outcomes
Definirati osnovne pojmove opće sindezmologije: spojevi ili veze među kostima, kontinuirani (nepokretni) i diskontinuirani (pokretni) spojevi među kostima. Definirati vrste zglobova na temelju oblika zglobnih površina (kuglasti, valjkasti, elipsoidni..). Opisati kretnje. Opisati zglobne površine, tip zgloba i kretnje u ramenom zglobu.
Learning outcomes
Funkcija mišića u pokretu zgloba. Agonist, antagonist, sinergist. Pomoćne strukture mišića: fascije, burze, vaginae synoviales. Mišićno i tetivno vreteno. Definirati ulogu koju mišići imaju u lokomotornom aparatu. Objasniti funkciju mišića u zglobu. Definirati kontrakciju. Opisati pojmove agonist, antagonist, sinergist. Opisati neuromuskularnu spojnicu. Definirati pomoćni ustroj mišića odnosno vezivne ovojnice ili fascije. Opisati osteomuskularne lože. Opisati mišićno i tetivno vreteno.
Learning outcomes
Definirati osnovne pojmove vezane za živčani sustav: živčano tkivo, neuron, neuroglija, siva i bijela tvar, podjela živčanog sustava i sastavni dijelovi - mozak, kralježnička moždina, živac i ganglij. Definirati PNS. Opisati n. spinalis. Opisati plexus brachialis, njegove korijene, način formacije, položaj i odnos prema ostalim strukturama. Imenovati i opisati periferne živce koji iz njega izlaze.
Learning outcomes
Definirati krvožilni sustav, objasniti krvotok i podjelu krvnih žila. Analizirati građu krvnih žila. Opisati a. femoralis, njen položaj ogranke i područje irigacije. Definirati anstomoze u području njene irigacije te mogućnosti podvezivanja arterija noge. Opisati potkožne i duboke vene noge.
Learning outcomes
Analizirati kosti koje čine cerebralni dio lubanje. Opisati oblik, osnovne značajke, glavne djelove i morfološke karakteristike čeone, klinaste, sljepoočne, zatiljne kosti. Opisati cavum tympani, definirati oblik prostora, nabrojiti stijenke i njihov položaj. Opisati kanale sljepoočne kosti.
Learning outcomes
Pokazati, imenovati i opisati djelove mandibule. Opisati čeljusni zglob (art. temporomandibularis). Pokazati, imenovati i opisati različito oblikovane zube (sjekutiće, očnjake, pretkutnjake i kutnjake) trajnog zubala. Opisati mlječno zubalo. Naborjiti i opisati mišiće žvakače, navesti njihove insercije i funkciju.
Learning outcomes
Definirati strukture koje čine SŽS i definirati njihovu funkciju. Opisati vanjski oblik i unutarnju građu kralježničke moždine i mozga,
Learning outcomes
Opisati vrste jezgara i vlakna kranijalnih živaca te područje inervacije. Opisati projekcije jezgara kranijalnih živaca na fossu rhomboideu.
Learning outcomes
Opisati oblik i položaj struktura telencephalon medium. Opisati komore mozga. Opisati komunikacije komora i subarahnoidalnog prostora te cirkulaciju cerebrospinalnog likvora.
Learning outcomes
Opisati podjelu mišića po grupama, polazište, hvatište funkciju i inervaciju mišića glave i vrata.
Learning outcomes
Opisati jezgre u moždanom deblu, vrste vlakana, područje inervacije, tijek i grananje živaca za inervaciju glave i vrata: nn. craniales (n. V, VII, IX, X, XI i XII), i opisati parasimpatičke ganglije glave i vrata, imenovati njihova preganglionarna i postganglionarna vlakna kao i područje inervacije.
Learning outcomes
Opisati arterije i vene glave i vrata. Opisati limfne žile i regionalne limfne čvorove.
Learning outcomes
Opisati djelove vanjskog uha: uška i zvukovod te djelove srednjeg uha: bubnjište, slušne košćice i spojevi, mastoidne šupljinice, slušna Eustahijeva cijev. Diskutirati o osjetnoj inervaciji kože i sluznice vanjskog i srednjeg uha te o motornoj inervaciji m. stapedius i m. tensor tympani.
Learning outcomes
Opisati vjeđe, suzni aparat, mišiće oka. Opisati jezgre u moždanom deblu, vrste vlakana, područje inervacije, tijek i grananje živaca orbite: n. II, n. III, n. IV i n. VI. Opisati ishodište, tijek, kolateralno i terminalno grananje a. ophthalmica. Opisati nastanak, tijek i anastomoze v. ophthalmicae sup.
Learning outcomes
Definirati respiratorni sustav i njegove sastavne dijelove. Sustavno i topografski opisati pluća, glavne bronhe, dušnik i gornje dišne puteve (grkljan, ždrijelo, nosna šupljina i paranazalni sinusi). Opisati mali optok krvi s obzirom na funkciju oksigenacije krvi u plućima.
Learning outcomes
Opisati građu seroznih opni – pleura, perikard i peritoneum. Opisati tjelesne šupljine – grudna i trbušna šupljina. Nabrojiti i opisati žile i živce trbušne stijenke.
Learning outcomes
Opisati i analizirati posljedice priraštenja mezenterija trbušnog dijela probavne cijevi. Opisati topografske odnose organa u peritonealnoj šupljini. Opisati i raspraviti peritonealne prostore i recesuse.
Learning outcomes
Opisati venu portae njen položaj, korijene i pritoke. Definirati područje drenaže vene portae. Analizirati razlike u odnosu na donju šuplju venu. Opisati anatomoze vene porate sa gornjom i donjom šupljom venom. Opisati limfatični sutav trbušne šupljine.
Learning outcomes
Ponoviti skeletne elemente zdjelične stijenke, ponoviti spojeve zdjeličnog obruča, opisati zdjelicu kao cjelinu, analizirati promjere ženske zdjelice, nabrojati i opisati mišiće zdjelične stijenke, s posebnim osvrtom na mišićno dno zdjelice, nabrojati i opisati krvne žile zdjelične stijenke, ponoviti plexus sacralis. Opisati paravertebralne ganglije, te nabrojati i opisati prevertebralne spletove i intramuralne spletove.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | Preuzimanje |