Course
Kolegij Neuroanatomija je obvezni predmet na drugoj godini Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Medicina koji se održava u III semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 13 sati seminara i 12 sati vježbi, ukupno 40 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentu usvajanje znanja o morfološkim značajkama struktura središnjeg i perifernog živčanog sustava i povezati ih sa njihovom funkcijom. Osim toga, student će usvojiti znanja o ustroju i građi sive i bijele tvari unutar središnjeg živčanog sustava kao i o ustroju osjetnih i motornih sustava te naučiti na koji način i kojim putem se prenosi živčani impulsi od središnjeg živčanog sustava do ciljnog organa i obrnuto. Nakon toga slijedi prikaz raspodjele arterijske irigacije pojedinih dijelova središneg živčanog sustava. Također studenti će usvojiti znanja o mrežnici oka i unutarnjem uhu kao i osjetnim površinama koje su tamo smještene.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Raspored sive i bijele tvari leđne moždine; pregled rasporeda sive i bijele tvari moždanog debla; građa i raspored sive i bijele tvari malog mozga; pregled sivih masa međumozga; hipofiza i neurosekrecijski sustavi; krajnji mozak (telencephalon medium, hemisfere, njušni mozak); raspored sive i bijele tvari krajnjeg mozga; limbički sustav; refleksni luk; nespecifični osjetni putovi; specifični osjetni putovi; motorni sustavi; retikularna formacija; autonomni živčani sustav (osnovni princip građe), simpatički dio autonomnog živčanog sustava; parasimpatički dio autonomnog živčanog sustava; unutarnja očna ovojnica; unutrašnje uho.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- Opisati i klasificirati dijelove središnjeg živčanog sustava te opisati njihovu unutarnju građu, međusobnu povezanost i funkciju.
- Opisati morfološke značajke i funkciju glavnih vrsta živčanih i potpornih stanica središnjeg živčanog sustava.
- Opisati i interpretirati sivu i bijelu tvar leđne moždine, moždanog debla, malog mozga, međumozga i krajnjeg mozga.
- Definirati i povezati funkciju kore mozga. Analizirati limbički sustav i retikularnu formaciju.
- Definirati put živčanog sustava i opisati sastavnice refleksnog luka.
- Opisati i objasniti ustrojstvo osjetnih i motornih sustava, ukazati na razliku između nespecifičnih i specifičnih osjetnih putova te piramidnog i ekstrapiramidnog sustava.
- Definirati i objasniti moždane ovojnice i krvne žile mozga.
- Opisati i objasniti ustrojstvo očne jabučice i unutarnjeg uha.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- Opisati topografiju i strukturnu organizaciju središnjeg i perifernog živčanog sustava.
- Opisati osnovne značajke razvoja središnjeg živčanog sustava i razumjeti kako i zašto se događaju malformacije središnjeg živčanog sustava.
- Razumjeti morfološke značajke neurona i glija stanica te citoarhitektoniku leđne moždine i mozga.
- Opisati građu i funkciju moždanog debla, anatomske sastavnice debla te silazne i uzlazne putove
- moždanog debla.
- Opisati organizaciju i funkciju retikularne formacije te organizaciju i funkciju jezgara moždanih živaca.
- Opisati strukturu i funkciju talamusa i hipotalamusa, organizaciju i funkciju njihovih jezgri, interpretirati hipotalamo-hipofizijalni sekrecijski sustav.
- Razumijeti funkcionalnu anatomiju osjetnih i motornih putova te viših moždanih funkcija kao što su emocije i govor te primjeniti na slučajeve u kliničkoj praksi.
- Objasniti prijenos podražaja unutar svakog pojedinog puta.
- Opisati topografiju i strukturnu organizaciju autonomnog živčanog sustava.
- Razumjeti principe krvne opskrbe središnjeg živčanog sustava i biti u mogućnosti prepoznati posljedice rupture ili okluzije velikih krvnih žila mozga.
- Ovladati građom i funkcijom sastavnica očne jabučice i unutarnjeg uha.
- Prepoznati pojedine anatomske strukture središnjeg živčanog sustava i uočiti njihove međusobne odnose te stvoriti trodimenzionalnu predodžbu struktura središnjeg živčanog sustava važnih za razumijevanje normalne i patološke morfologije središnjeg živčanog sustava.
- Prepoznati strukture središnjeg živčanog sustava na slikovnim prikazima mozga i leđne moždine te razumjeti anatomsku podlogu najčešćih bolesti središnjeg živčanog sustava.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o strukturi i funkciji središnjeg i perifernog živčanog sustava.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama iz glavnog udžbenika i/ili dodatne literature. Tijekom nastave skupljaju se bodovi, koji čine 50% završne ocjene na ispitu. Provjera znanja, odnosno procjena aktivnosti studenata, obavlja se pomoću dva parcijalna testa i boduje određenim brojem bodova.
Rad svake grupe studenata nadgleda nastavnik – mentor, koji ima pravo i dužnost pozvati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi.
U skladu sa Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta, svi oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe) su obvezni. Opravdanost izostanaka sa seminara i vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Predavanja, seminari i vježbe održavaju se prema Izvedbenom nastavnom planu za akademsku 2025./2026. godinu koji je dosupan u INP-aplikaciji. Raspored studenata po grupama nalazi se, također u INP alikaciji.
- Križan Z.: Pregled građe glave, vrata i leđa. Školska knjiga, Zagreb, 1999. Križan Z.: Pregled građe glave, vrata i leđa. Školska knjiga, Zagreb, 1999.
- Malnar D., Bobinac D.: Ustrojstvo sive i bijele tvari središnjeg živčanog sustava, Rijeka, 2015.
- Bobinac D.: Atlas središnjega živčanog sustava. Glosa, Rijeka, 2002.
- Judaš M., Kostović I.: Temelji neuroznanosti, MD, Zagreb, 1997.
- Purves D i sur. Neuroznanost. Medicinska naklada, Zagreb, 2016.
- Duale Reihe ANATOMIJA. Medicinska naklada, Zagreb 2018.
- Kahle W., Leonhardt H., Platzer W.: Priručni anatomski atlas. Medicinska naklada, Zagreb, 1991.
- Deller T., Sebestény T. Fotografski atlas neuroanatomije. Medicinska naklada, Zagreb, 2015.
Obveze studenta su redovito pohađanje svih oblika nastave (predavanja, seminari i vježbe), priprema nastavnog gradiva (seminari i vježbe) i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnih aktivnosti. Prema pravilniku o studijima i studiranju Medicinskog fakulteta u Rijeci, student smije izostati s nastave određeni broj sati nastave (podjednako raspoređen po seminarima i vježbama). Prema pravilniku je dozvoljeno najviše 30% po svakom obliku nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja. Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka i polaganjem kolokvija na sljedeći način:
- Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
- Tijekom nastave obavezno je pristupiti provjeri znanja.
- Provjera znanja vršit će se putem dva parcijana testa od kojih svaki sadrži 50 pitanja.
Uspijeh na parcijalama se boduje na slijedeći način:
| Točni odgovori | Broj bodova |
| 25 | 12,5 |
| 26 | 13 |
| 27 - 28 | 14 |
| 29 - 30 | 15 |
| 31 - 32 | 16 |
| 33 - 34 | 17 |
| 35 - 36 | 18 |
| 37 - 38 | 19 |
| 39 - 40 | 20 |
| 41 - 42 | 21 |
| 43 - 44 | 22 |
| 45 - 46 | 23 |
| 47 - 48 | 24 |
| 49 - 50 | 25 |
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Završni ispit je usmeni ispit. Usmeni ispit ocjenjuje se i boduje, kako slijedi u tablici:
Ocjena | Broj bodova |
Dovoljan (2) | 25 |
Dobar (3) | 30 |
Vrlo dobar (4) | 40 |
Izvrstan (5) | 50 |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Student koji je prisustvovao nastavi (seminari i vježbe) i nema veći broj opravdanih izostanaka od dozvoljenog prema Pravilniku o studiju,
- Student koji je tijekom nastave sakupio najmanje 25 od ukupno mogućih 50 ocjenskih bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 24,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termini održavanja testova tijekom nastave:
- Prvi parcijalni test održat će se 06.11.2025.
- Drugi parcijalni test održat će se 10.12.2025.
Popravak prvog i drugog parcijalnog testa organizirat će se po završetku nastave, a vrijeme i mjesto održavanja bit će naknadno oglašeni na oglasnoj ploči u INP alikaciji.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na oglasnoj ploči Katedre za anatomiju u INP aplikaciji i na platformi Merlin.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Learning outcomes
Opisati i raščlaniti glavne dijelove središnjeg živčanog sustava. Objasniti povezanost razvoja mozga i temeljnih dijelova središnjeg živčanog sustava. Opisati stanične sastavnice živčanog sustava te proces mijelinizacije. Objasniti neuralnu os (neuroaxis) te definirati pojmove ventralno/dorzalno i rostralno/kaudalno. Opisati izgled i raspored sive i bijele tvari kralježnične moždine i mozga. O
Learning outcomes
Opisati opću anatomiju neurona. Opisati morfološku raznolikost tipova neurona. Povezati odnose strukture i funkcije u neuronima. Opisati osnove protoka informacija među neuronima.
Learning outcomes
Opisati dinamiku rasta aksona i dendrita i formaciju sinapsi. Opisati strukturu sinapse i njenih dijelova. Objasniti mehanizme sinaptičkog prijenosa signala. Opisati vrste sinapsi, receptora, ionskih kanala i neurotransmitera. Objasniti sinaptičku plastičnost. Ilustrirati mehanizam depolarizacije neurona i akcijskog potencijala. Objasniti ulogu mijelina u provođenju signala. Objasniti pojmove ekcitacijski postsinaptički potencijal (EPSP) i inhibicijski postsinaptički potencijal (IPSP).
Learning outcomes
Objasniti vanjski izgled i odnose sastavnica međumozga. Analizirati smještaj i odnose talamusa i hipotalamusa. Objasniti i raščlaniti područja i jezgre talamusa i hipotalamusa. Objasniti funkcije hipotalamusa i njegove veze. Opisati smještaj i odnose hipofize te podjelu hipofize na adenohipofizu i neurohipofizu. Objasniti kontrolu lučenja hormona hipofize te razumijeti glavne principe neuroendokrinologije. Povezati hipotalamus s hipofizom pomoću neurosekrecije i portalnog optoka. Objasniti smještaj i funkciju retikularne formacije.
Learning outcomes
Opisati hemisfere krajnjeg mozga, glavne brazde i vijuge te režnjeve mozga. Objasniti ustrojstvo moždane kore. Analizirati slojeve i stanice moždane kore, područja korteksa i režnjeve. Objasniti ulogu asocijativnog korteksa i njegovu funkcija. Opisati bijelu tvar telencefalona (komisurna, asocijativna i projekcijska vlakna). Opisati topografiju bazalnih ganglija.
Learning outcomes
Opisati i klasificirati nespecifične i specifične osjetne putove. Rasčaniti sastavnice u prijenosu podržaja unutar živčanog sustava (receptori, ascendentni putovi, jezgre, moždana kora). Objasniti opće ustrojstvo kemijskih osjeta (miris i okus). Opisati vidni sustav. Opisati primarni vidni put i objasniti ulogu primarne vidne moždane kore. Objasniti opće ustrojstvo slušnog i vestibuarnog sustava. Opisati unutarnje uho, funkcijsku anatomija pužnice, predvorja i polukružnih kanalića te putove slušnog i vestibularnog sustava.
Learning outcomes
Opisati dijelove limbičkog sustava. Objasniti hipokampalnu formaciju, veze i funkciju limbičkog sustava.
Learning outcomes
Razjasniti osnove ustroja motoričkog sustava. Opisati hijerarhiju motoričkog sustava, od mišića do kore velikog mozga. Opisati motoričku jedinicu. Opisati i rasčlaniti piramidni i ekstrapiramidni sustav. Opisati krugove i silazne putove ekstrapiramidnog sustava. Opisati putove malog mozga uključenih u motoriku. Analizirati ulogu kore velikog mozga u kontroli voljnih pokreta.
Learning outcomes
Opisati patogenezu neurodegenerativnih bolesti s fokusom na Alzheimerovu bolest i amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS). Objasniti glavna patološka obilježja Alzheimerove bolesti i ALS-a. Nabrojati i opisati stanične mehanizme uključene u patogenezu Alzheimerove bolesti i ALS-a. Nabrojati aktualne terapijske pristupe za Alzheimerovu bolest i ALS i povezati ih s staničnim mehanizmima na koje djeluju.
Learning outcomes
Objasniti razlike između neruona i glija stanica. Nabrojati tipove glija stanica te ih razvrstati prema smještaju, podrijetlu i funkciji. Opisati morfološke karakteristike glija stanice. Opisati ulogu astrocita, oligodendrocita i mikroglije u središnjem živčanom sustavu te ulogu Schwannovih stanica u perifernom živčanom sustavu.
Learning outcomes
Objasniti osnove ustroja motoričkog sustava. Objasniti hijerarhiju motoričkog sustava – od mišića do kore velikog mozga. Opisati ustroj motoričke jedinice. Objasniti ulogu kore velikog mozga u kontroli voljnih pokreta. Definirati primarnu motoričku i premotoričku koru. Opisati putove piramidnog sustava (kortikospinalni i kortikonuklearni put). Objasniti somatotropno svojstvo motoričke kore. Razumijeti ulogu bazalnih ganglija u kontroli pokreta. Nabrojati i opisati neuronske krugove bazalnih ganglija. Razumjeti ulogu malog mozga u kontroli pokreta i motoričkom učenju. Opisati vanjski i unutranji prsten limbičkog režnja. Opisati strukture hipokampusa i gyrus dentatusa. Opisati veze limbičkog sustava. Objasniti Papezov krug. Opisati bazalni ganglij limbičkog sustava (corpus amygdaloideum) i njegove veze. Definirati limbička i paralimbička polja moždane kore.
Learning outcomes
Objasniti osnove ustroja autonomnog živčanog sustava. Razjasniti centre autonomnog živčanog sustava. Opisati simpatička eferentna i aferentna živčana vlakna, simpatički lanac i ganglije. Opisati parasimpatička eferentna (kraniosakralni izlazak) i aferentna vlakna. Usporediti građu simpatičkog i parasimpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava. Navesti glavne spletove autonomnog živčanog sustava. Definirati parasimpatički gangliji. Objasniti nadređenu kontrolu autonomnog živčanog sustava i funkciju autonomnog živčanog sustava. Opisati autonomnu inervaciju organa: suzna žlijezda, srce, pluća, želudac i crijevo do splenične fleksure, debelo crijevo (silazno i sigmoidno crijevo, rektuma), srž nadbubrežne žlijezde, unutarnji sfinkter rektuma, mokraćni mjehur te autonomnu kontrolu erekcije (penisa i klitorisa) i ejakulacije. Opisati autonomnu kontrolu vidnih refleksa i refleksa akomodacije te kardiovaskularnih refleksa. Objasniti značenje autonomnog živčanog sustava u prenesenoj boli. Opisati i ponoviti organizaciju moždanih ovojnica i krvne žile mozga (a. carotis interna i a. vertebralis te njihovi ogranci; circulus arteriosus Willisi). Analizirati specifičnosti cirkulacije mozga. Definirati arterije specifične za krvnu opskrbu pojedinih područja moždane kore. Opisati i ponoviti vanjske i unutarnje vene mozga i venske sinuse. Interpretirati morfološku podlogu epiduralnog, subduralnog, subarahnoidalnog i intrakranijalnog krvarenje. Opisati i ponoviti komorni sustav mozga (lateralne komore, III komora, aqueductus cerebri Sylvii, IV komora, canalis centalis kralježnične i produljene moždine). Objasniti osnove protoka cerebrospinalne tekućine. Opisati stvaranje, cirkulaciju i absorpcija likvora. Definirati subarahnoidalni prostor. Opisati proširenja subarahnoidalnog prostora. Diskutirati o značenju likvora i proširenja subarahnoidalnog prostora u području kralježnične moždine. Raspravitii o uzrocima i mjestima zastoja protoka cerebrospinalne tekućine.
Learning outcomes
Opisati animalne modele koji se koriste za istraživanje središnjeg živčanog sustava te objasniti prednosti i nedostatke takvih modela. Objasniti važnost upotrebe humanih induciranih pluripotentnih matičnih stanica u neuroznanosti. Objasniti metode optogenetike, konektomike, fMRI, MEG, TMS i njihovu ulogu u proučavanju središnjeg živčanog sustava.
Learning outcomes
Ponoviti vanjsku građu kralježnične moždine (podjela, zadebljanja, brazde, moždinski živci). Opis unutarnje građe kralježnične moždine: organizacija sive i bijele tvari, rogovi i kolumne, citoarhitektonika prednjeg, lateralnog i stražnjeg roga. Prepoznavanje struktura na tipičnim poprječnim presjecima kralježnične moždine (vratni, grudni te slabinski i križni segmenti). Funkcionalni smještaj neurona ventralnog, dorzalnog i lateralnog roga. Opis građe prednjeg i stražnjeg korijena moždinskog živca i podloga refleksnog luka. Segmentalna inervacija i organizacija tijela. Interpretacija ozljede kralježnične moždine i ispadi motoričkih i osjetnih funkcija s obzirom na razinu ozljede. Opisati organizaciju bijele tvari leđne moždine. Analizirati glavne uzlazni i silazni putovi i njihov razmještaj. Opisati propriospinalna vlakna. Objasniti funkcionalno značenje uzlaznih i silaznih putova stražnjeg, lateralnog i prednjeg snopa. Opisati morfološku podlogu refleksnog luka. Opisati spinalni ganglij i pseudounipolarni neuron. Definirati spinalne reflekse: refleks istezanja (monosinaptički refleks) i refleks uklanjanja (polisinaptički refleks). Diskutirati posljedice presijecanja kralježnične moždine. Opisati unutarnju građu pojedinih dijelova moždanog debla. Analizirati i diskutirati rasored sive i bijele tvari produljene moždine, mosta i srednjeg mozga. Objasniti uzdužne zone na mediosagitalnom presjeku (baza, tegmentum, tektum). Ponoviti vanjsku građu malog mozga (hemisfere, vermis, krakovi malog mozga, položaj u lubanjskoj šupljini, odnos prema IV moždanoj komori). Opisati podjelu malog mozga na tri funkcionalana i filogenetska dijela. Opisati funkcionalnu građu kore malog mozga (molekularni sloj, sloj Purkinjeovih stanica i granlarni sloj) i aferentna vlakna (mahovinasta i vitičasta). Identificirati duboke sive mase malog mozga (nucleus dentatus, emboliformis, globosus i fastigii). Objasniti putove malog mozga: glavne aferentne i eferentne veze malog mozga te smještaj vlakna u krakovima malog mozga. Na osnovi toga analizirati položaj jezgri moždanih živaca te drugih specifičnih jezgri moždanog debla. Analizirati položaj glavnih uzlaznih i silaznih putova te retikularne formacije. Prepoznavanje struktura na horizontalnim i sagitalnim rezovima moždanog debla. Prepoznati i razlikovati glavne putove i jezgre moždanog debla i analizirati različitost poprječnih presjeka u razini kaudalnih i kranijalnih dijelova produljene moždine, mosta i srednjeg mozga. Navesti i ponoviti mjesta izlazišta moždanih živaca te vanjsku građu moždanog debla. Opisati IV moždanu komoru (krov i dno, lateralna omeđenja). Opisati motorne jezgre moždanih živaca (somatske motorne, brahiomotorne i opće visceralne jezgre) te osjetne jezgre moždanih živaca (opće, posebne i visceralne).
Learning outcomes
Opisati položaj, granice i podjelu međumozga. Opisati III moždanu komoru. Prepoznati strukture međumozga na presjecima mozga. Opisati smještaj i odnose talamusa s drugim dijelovima međumozga te objasniti općenitu funkciju talamusa i njegove eferentne i aferentne veze. Analizirati unutarnju građu talamusa (područja i jezgre). Opisati ustroj sive i bijele tvari subtalamusa (Forelova polja, nucleus subthalamicus). Opisati smještaj i odnose hipotalamusa te diskutirati o općenitoj funkciji hipotalamusa i njegovim aferentnim i eferentnim vezama. Objasniti podjelu hipotalamusa na tri poprječne i tri uzdužne zone. Razlikovati magnocelularni i parvocelularni sustav neurona hipotalamusa. Opisati povezanost hipotalamusa s prednjim i stražnjim režnjem hipofize te objasniti funkciju hipotalamusa (s obzirom na povezanost). Opisati smještaj i odnose hipofize, podjelu na adenohipofizu i neurohipofizu, kontrolu lučenja hormona hipofize i opće principe neuroendokrinlogije. Analizirati portalni krvotok adenohipofize i sistemski krvotok neurohipofize. Opisati dijelove epitalamusa (položaj, građa i funkcija).
Learning outcomes
Ponoviti vanjsku građu telencefalona (granice, podjela, položaj, odnos prema lateralnim komorama). Opisati i pokazati pojedine režnjeve mozga te glavne vijuge i brazde. Navesti i opisati dijelove telencefalona (kora, bijela tvar, bazalni gangliji, lateralne moždane komore). Definirati telencefalon medium. Opisati vrste neurona u moždanoj kori. Objasniti opći ustroj moždane kore kroz regionalnu, arealnu, laminarnu i modularnu organizaciju. Objasniti ustroj bijele tvari telencefalona (komisurna, asocijativna i projekcijska vlakna). Nabrojiti i opisati bazalne ganglije. Opisati unutarnje i vanjske veze bazalnih ganglija. Prepoznati strukture telencefalona na horizontalnim, frontalnim i sagitalnim presjecima mozga.
Learning outcomes
Objasniti vrste osjetnih receptora i podražaja. Opisati put za osjet dodira, pritiska i kinesteziju (receptori, glavni ascendentni putovi: sustav dorzalnih kolumni i lemniscus medialis, jezgre, talamokortikalna projekcija u moždanu koru, primarna i asocijativna somatosenzibilna kora). Opisati put osjeta boli i temerature (receptori, uzlazni putovi anterolateralnog sustava, jezgre talamusa, primarna i asocijativna somatosenzibilna moždana kora. Objasniti opće ustrojstvo kemijskih osjeta. Opisati njušni/okusni organ i anatomske značajke njušnog/okusnog puta. Ponoviti građu mrežnice. Opisati primarni vidni put i primarna vidna moždana kora te asocijativna vidna polja moždane kore u zatiljnom, sljepoočnom i tjemenom režnju. Objasniti zjenične reflekse i važnost promjene veličine i oblika zjenice. Opisati strukture oka uključene u proces akomodacije oka i objasniti njegovu važnost. Ponoviti dijelove unutarnjeg uha. Objasniti funkcijsku anatomiju pužnice (bazilarna membrana, Cortijev organ). Opisati slušni put (anatomske značajke, slušna moždana kora). Objasniti funkcijsku anatomiju predvorja i polukružnih kanalića te opisati dijelove osjetnih površina membranoznog labirinta unutrašnjeg uha. Opisati vestibularni put. Opisati neuralni sustavi za kontrolu pokreta očiju.
| Academic year | |
|---|---|
| 2026/2027 | Preuzimanje |