Predavanja:

1. Uvod u kolegij (društvo, evolucija društvenosti nastanak i razvoj sociologije, posebne sociologije – m. sociologija)
Ciljevi i očekivani ishod: razvoj pojma i fenomena društvenosti, objasniti razvoj sociologije kao znanosti, razlikovanje podvrsta (posebnih) sociologija 
2. Teorijski pristupi u sociologiji i njihovi predstavnici, metodološki pristupi, metode istraživanja, medicinska sociologija vs. socijalna medicina
Ciljevi i očekivani ishod: definiranje i razlikovanje temeljnih podjela prirodnih i društvenih znanosti, definiranje i razlikovanje metodoloških pravaca, defnirati metode istraživanje u društvenim znanostima, razlikovati socijalnu medicinu i medicinsku sociologiju 
3. Posebne teme u medicinskoj sociologiji
Ciljevi i očekivani ishod: objasniti odabrane teme i pojmove (starenje, tijelo, mentalno zdravlje, disabilitet, rodnost itd.) u sociološkoj perspektivi
4. Socijalne nejednakosti u zdravlju i bolesti 
Ciljevi i očekivani ishod: objasniti uzroke i razmjere socijalnih nejednakosti povezanih s iskustvom zdravlja i bolesti 
5. Društveni čimbenici zdravlja i bolest I: spol/rod, dob, rasa, klasa
Ciljevi i očekivani ishod: analizirati društvene utjecaje na zdravlje i bolest 
6. Društveni čimbenici zdravlja i bolesti II: obrazovanje, okoliš, nejednakosti, socijalne veze
Ciljevi i očekivani ishod: analizirati društvene utjecaje na zdravlje i bolest 
7. Modeli i socijalno iskustvo zdravlja
Ciljevi i očekivani ishod: definirati i razlikovati dominantan model zdravlja (biomedicinski model) od ostalih modela, analizirati modele zdravja i bolesti, analizirati zdravlje iz pozicije društvenih znanosti
8. Profesionalizacija medicine
Ciljevi i očekivani ishod predavanja: glavne odrednice profesionalizacije profesije liječnik/ca, odnosi prema drugim zdravstvenim profesijama, položaj i odgovornost u društvu
9. Medicina i društvena stratifikacija kao dio urbanosti
Ciljevi i očekivani ishod: objasniti društvenu stratifikaciju i društvenu polemiku o nejednaksoti, razmotriti izazaove življenja u urbanom kontekstu, detektirati strukturalne kočnice jednakosti i utjecaju na zdravlje 
10. Medicina kao dio kulture i procesa socijalizacije 
Ciljevi i očekivani ishod: objasniti sociološke pojmove kulture i socijalizacije; analizirati utjecaj kulture na medicinu i medicine na kulturu; uključenost medicine u procesu socijalizacije

Seminarska nastava:

1. Javne politike i zdravlje: socijalna i zdravstvena politika
Ciljevi i očekivani ishod: definirati zakonodavni i institucionalni okvir određene zdravstvene i socijalne problematike; promicati javni interes u zakonodavnom zagovaranju; argumentirati potrebu donošenja, izmjene i dopune određenog zakona iz područja zdravstvene politike ili socijalne politike koja utječe na zdravlje; napisati kvalitetno policy pismo zakonodovacu; analizirati društvene sisteme povezane s područjem zdravlja i bolesti
2. Socijalne odrednice zdravlja i bolesti
Ciljevi i očekivani ishod: objasniti vezu socijalnih nejednakosti i zdravlja; definirati socijalne odrednice zdravlja; analizirati društvene uzroke i posljedice pojedinih bolesti
3. Socijalno isključene skupine, socijalni kapital i zdravlje
Ciljevi i očekivani ishod: promicati prava pacijenata i socijalno isključenih skupina; razlikovati stereotipe, predrasude i diskriminaciju; objasniti pozitivnu ulogu mehanizama socijalnog kapitala u zdravlju
4. Mentalno zdravlje i očuvanje mentalnog zdravlja
Ciljevi i očekivani ishod: objasniti temeljne sociološke koncepte povezane s mentalnim zdravljem i poremećajima, identificirati i analizirati socijalne determinante koje utječu na mentalno zdravlje pojedinca i zajednice; procijeniti kako stigma i društveni narativi oblikuju iskustva osoba s mentalnim poteškoćama 
5. Odnos liječnik-pacijent
Ciljevi i očekivani ishod: nabrojati i opisati osnovne modele interakcije liječnik/ca – pacijent/ica; analizirati odnos liječnik-pacijent; analizirati promjenu hijerarhije odnosa liječnik-pacijent u suvremeno doba 

Prezentacije s predavanja.

1. Bird, C.E., Conrad, P., Fremont, A.M., Timmermans, S. (ed.). (2010). Handbook of Medical Sociology. Sixt Edition. Nashville: Vanderbilt University Press. (Dostupno na: http://ndl.ethernet.edu.et/bitstream/123456789/22402/1/94.pdf.pdf).
2. Conrad, P. (2007). Medicalization of Society – On the Transformation of Human Conditions into Treatable Diseases. Baltimore: John Hopkins University Press. (Dostupno na: http://www.easewellbeing.co.uk/downloads/Peter-Conrad-The-Medicalization-of-Society.pdf).
3. Haralambos, M.; Holborn. M. (2002). Sociologija – teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing- tehnička knjiga.Illich, I. (2012). Medicinska nemeza. Zagreb: Litteris.

Pohađanje nastave (predavanja i seminara) je obavezno na način da će se voditi evidencija s ciljem uvida u minimalnu prisutnost od 70%. Prisutnost na nastavi neće se bodovati, ali ukoliko student/ica izostane više od 30% (7 sati, ne dana!) neće moći pristupiti završnom ispitu. 

Tijekom nastave boduje se sljedeća aktivnost:

1. pismena izrada pisma zagovaranja javnih politika (policy  pismo): od studenata/ica se očekuje da napišu policy pismo duljine jedne stranice na temu koja je najbliža njihovim interesima, a vezana uz probleme s kojima bi se mogli susresti u svom budućem profesionalnom radu: položaj struke, liječnika/ca, zdravstvenih djelatnika/ca, pacijenata/ica, konkretna bolest, postupak liječenja, uređenje hrvatskog zdravstva, zdravstvenog osiguranja, bilo koja socijalna problematika koja ima utjecaj na zdravlje i sl. Budući da će studenti/ce pisati iz uloge svoje buduće profesionalne ekspertize, očekuje se da tema koju odaberu bude iz područja zdravstva ili iz bilo kojeg drugog područja (npr. socijalni problem poput siromaštva ili ekološki problem poput zagađenja) koji ima posljedice na zdravlje ljudi.

Na seminarskoj nastavi pojasniti će se upute za izradu zadataka, kriteriji za vrednovanje zadataka i predstaviti primjeri kvalitetno odrađenih zadataka.

Po završetku nastave, ukoliko su nastavi prisustvovali više od 70% te predali policy pismo, studenti/ce mogu pristupiti završnom ispitu. 

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: 

Ocjenjivanje studenata/ica provodi se prema važećem Pravilniku o studijima i studiranju Sveučilišta u Rijeci, srpanj 2023. godine (ovdje).

Rad studenata/ica vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Ocjenske bodove student/ica stječe izvršavanjem postavljenih zadataka i izlaskom na ispit.

Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student/ica mora sakupiti minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio/la završnom ispitu. Ispitni prag na završnom ispitu ne može biti manji od 50% uspješno riješenog testa. Konačna ocjena iznosi zbroj postotaka ostvarenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje studenata/ica vrši se primjenom ECTS skale (A, B, C, D i F) i brojčanim sustavom (1-5). Studenti/ce koji sakupe između 40 i 49,99 ocjenskih bodova ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan) i moraju ponovno upisati kolegij. 

Tijekom nastave vrednuje se:  

1. Seminarski zadatak (do 50 boda)

b. Završni ispit (do 50 bodova)

Završni test studentima/icama nosi maksimalno 50% ocjene, tj. 50 bodova. Na testu nema negativnih bodova.. Sva pitanja iz testa bit će iz održane nastave i dostupnih materijala. Test je koncipiran na način kratkih pitanja s mogućnošću odabira točnog odgovora. 

Ispit će biti organiziran putem platforme Merlin u vrijeme dogovoreno sa studentima/icama. 

Pohađanje nastave

Prisutnost na nastavi utvrđuje se prozivkom na početku sata. Nakon prozivke, moguće je sudjelovati na satu, ali se prisutnost neće bodovati. Student/ica je dužan/na na nastavi biti minimalno 70% svakog oblika nastave (predavanja/seminari), ukupno minimalno 7 sati predavanja + 7 sati seminara. Eventualna utvrđenost prikrivanja nečijeg izostanka ili pogrešno predstavljanje i druga slična kršenja uobičajenih normi ponašanja, bit će sankcionirana. Osim u  vrijeme konzultacija i po dogovoru, nastavnici/ce su dostupni i putem elektroničke pošte. Svaka komunikacija putem maila nužno mora biti potpisana, na nepotpisanu poštu nismo dužni odgovarati.

Pismeni radovi

Studenti/ce pismenim putem predaju seminarski zadatak do roka naznačenog za predaju. Studenti/ce bi trebali sačuvati kopije radova do izvršavanja obveza na predmetu. 

Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka

Sve eventualne sankcije u smislu kašnjenja, neispunjavanja obaveza i sličnog, detaljnije su pojašnjena u opisu konkretnih aktivnosti.

Akademska čestitost

Od studenata/ica, ali i nastavnika/ca se očekuje međusobno poštivanje, pristojnost, izvršavanje dužnosti i odgovorno međusobno ponašanje, ali i jednako ponašanje prema obavezama. I nastavnici/ce i studenti/ce svojim ponašanjem trebaju služiti kao primjer. U radu je dakako moguće učiniti propuste, no važno je znati da je riječ o propustu (a ne pogrešnoj namjeri!) na koju je potrebno ukazati. Svaki oblik prisile ili diskriminacije smatra se težim kršenjem normi. Dokumenti koji studentima/cama i nastavnicima/cama stoje na raspolaganju: Etički kodeks studenata Medicinskog fakulteta sveučilišta u Rijeci, Poslovnik Etičkog povjerenstva za zaštitu akademske čestitosti, čuvanje dostojanstva i promicanje ugleda Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.   

Kontaktiranje s nastavnicima

Vjerojatno najsigurniji oblik komunikacije je putem službene elektronske pošte. Za opće upite u vezi kolegija odgovorna je voditelj/ica kolegija. Ukoliko je riječ o konkretnim upitima oko pojedinih seminarskih zadataka, studenti/ce mogu direktno kontaktirati asistentice. Voditelj/ica kolegija i asistentice će potvrditi zaprimanje poruke i odgovoriti na svaki upit studenata/ica. Ukoliko student/ica ne dobije odgovor, molimo da se ne ustručavate i da ponovno kontaktirate (za slučaj neuspjelog slanja pošte). U skladu s Uredbom o zaštiti osobnih podataka, izvoditelji/ce kolegija dužni su odgovoriti isključivo na mailove upućene sa službene adrese (xxx@uniri.hr)

Informiranje o predmetu

Sve informacije u vezi kolegija studentima/cama će bit dostupne tijekom/do kraja nastave, te objavljene na Merlinu. Eventualno nepoznavanje obaveza isključiva je odgovornost studenta/ice. Kašnjenja u smislu ispunjavanja obaveza su prihvatljiva, no u pravilu nose gubitak određenih bodova (ukoliko nije drugačije regulirano). 

Očekivane opće kompetencije studenata/ica pri upisu predmeta

Za upis kolegija nisu potrebne specifične kompetencije, premda se očekuje da studenti/ce imaju temeljno predznanje i vještine pretraživanja interneta i korištenja računala, te da se služe engleskim jezikom (temeljno razumijevanje).

Završni test studentima/icama nosi maksimalno 50% ocjene, tj. 50 bodova. Na testu nema negativnih bodova.. Sva pitanja iz testa bit će iz održane nastave i dostupnih materijala. Test je koncipiran na način kratkih pitanja s mogućnošću odabira točnog odgovora. 

Ispit će biti organiziran putem platforme Merlin u vrijeme dogovoreno sa studentima/icama.