Kolegij
Kolegij Medicinska mikrobiologija za farmaceute obvezatni je kolegij na II. godini studija Farmacije koji se provodi kroz 30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi, ukupno 60 sati (5 ECTS). Predavanja će se održavati u predavaonama Medicinskog fakulteta te on-line (MSTeams), a praktični laboratorijski rad u vježbaonicama Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Cilj nastave je da studenti nauče osnovne biološke značajke mikroorganizama (bakterija, virusa, gljiva i parazita) koji uzrokuju infekcije u čovjeka, čimbenike njihove virulencije, otpornost na uvjete okoline, raširenost i i načine njihova prenošenja te osnove obrane čovjeka od infekcije. Studenti će naučiti i o vrstama vakcina uz pojedine mikroorganizme. Jedan od ciljeva je da studenti nauče osnovne skupine antimikrobnih lijekova sa stajališta spektra djelovanja, mehanizma njihova djelovanja na bakterijsku stanicu te mehanizme bakterijske otpornosti prema antimikrobnim lijekovima. Cilj je upoznati studente s mogućnostima liječenja gljivičnih, parazitarnih i virusnih infekcija. Također će dobiti uvid u osnovne postupke mikrobiološke dijagnostike.
Sadržaj kolegija:
Opća medicinska bakteriologija: Mikromorfologija bakterija, mikroskopija, bojenja. Građa bakterijske stanice. Metabolizam i genetika, rast i razmnožavanje, prehrana i fizikalni uvjeti rasta bakterija. Stanični metabolizam, produkcija energije i ekspresija gena u bakterijskoj stanici. Klasifikacija i nomenklatura bakterija. Bakterijski antigeni i cjepiva. Imunološki odgovor na infekcije. Otpornost bakterija na fizikalne i kemijske čimbenike. Sterilizacijski postupci i kontrola sterilizacije. Dezinficijensi i dezinfekcija. Patogeneza bakterijskih infekcija: činitelji patogenosti i virulencije bakterija. Patogeneza bakterijskih infekcija: činitelji patogenosti i virulencije bakterija.
Specijalna medicinska bakteriologija: Normalna mikrobiota čovjeka. Medicinski značajne gram pozitivne i negativne bakterije. Atipične bakterije. Mikrobiološka dijagnostika bakterijskih infekcija.
Antimikrobni lijekovi: Mehanizam i spektar djelovanja antibiotika, otpornost bakterija prema antimikrobnim sredstvima.
Opća medicinska mikologija: Oblik, građa, razmnožavanje i metabolizam gljiva od medicinskog značenja. Patogeneza gljivičnih bolesti. Činitelji virulencije. Gljivične bolesti i laboratorijska dijagnostika. Antimikotici.
Specijalna medicinska mikologija: Kvasci i plijesni od medicinskog značenja. Oportunističke i dimorfne gljive.
Opća medicinska parazitologija: Parazitizam kao ekološki i medicinski pojam. Laboratorijska dijagnostika parazitoza.
Specijalna medicinska parazitologija: Medicinski značajni jednostanični i višestanični paraziti. Medicinska arahnoentomologija.
Opća medicinska virologija: Opće osobine, klasifikacija, umnožavanje virusa. Virusna cjepiva i antivirusni lijekovi. Patogeneza i laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti.
Specijalna medicinska virologija: Medicinski značajni RNK i DNK virusi. Prioni.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 12 tjedana. Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi. Nastavnici sa studentima rapravljaju o specifičnostima izvođenja pojedine vježbe. Studenti će za vježbe biti podijeljeni u 2 podgrupe, a vježbe će se održavati u vježbaonici Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju. Tijekom nastave održat će se obvezatni međutestovi/kolokviji, te na kraju nastave pisani test i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti, pristupanjem obvezatnim kolokvijima i položenim završnim ispitom student stječe 5 ECTS bodova.
1. Jawetz, Melnick i Adelberg "Medicinska mikrobiologija”, 1. hrvatsko izdanje (Placebo d.o.o., 2015.) (Medical Microbiology. 26th ed. New York: McGraw-Hill; 2013. Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, Mietzner TA, urednici)
1. Jawetz, Melnick i Adelberg "Medical Microbiology”, 27th ed. New York: McGraw-Hill; 2017.
http://med-mu.com/wp-content/uploads/2018/06/Jawetz-Melnick-Adelbergs-Medical-Microbiology-27-edition.pdf
2. Josephine A. Morello JA, Granato PA, Eckel Mizer H. Laboratory Manual and Workbook in Microbiology, 7th ed. http://site.iugaza.edu.ps/mwhindi/files/Laboratory_Manual_And_Workbook_In_Microbiology.pdf
3. Kalenić S. i sur.: Medicinska mikrobiologija. Medicinska naklada, Zagreb 2019.
4. Todar's Online Textbook of Bacteriology http://textbookofbacteriology.net/
5. Microbiology and Immunology On-Line (https://www.microbiologybook.org/ )
Svi predviđeni oblici nastave (predavanja i laboratorijske vježbe) su obvezni. Od svakog se studenta očekuje prisustvovanje svim nastavnim jedinicama, aktivno sudjelovanje u raspravama i laboratorijskim vježbama. Student može izostati najviše 30% nastave (odnosno najviše 9 sati od svakog pojedinačnog oblika nastave) isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave (tj. više od 9 sati pojedinog oblika nastave) ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Za rad u mikrobiološkom laboratoriju studenti moraju nositi zaštitni manitl/kutu te zaštitnu masku kojom će pokriti nos i usta. Za praktični dio nastave potrebna je vježbenica (interni praktikum) koja se može kupiti u skriptarnici Medicinskog fakulteta. Na početnim stranicama vježbenice navedena su pravila ponašanja radi osiguranja sigurnog rada u laboratoriju. Studenti su dužni redovito provoditi higijenu ruku higijenskim pranjem ili utrljavanjem alkoholnog pripravka prema naputcima dobivenim na prvoj vježbi, a navedeni su i u vježbenici te izvješeni u vidu plakata u laboratorijskim prostorima. Kod prvog ulaska u laboratorij studenti su dužni pročitati i prodiskutirati sva pravila te svojim potpisom jamčiti da će ih se pridržavati.
Prisustvovanje nastavi, učenje i aktivnost osobna je odgovornost svakog studenta. Znanje će se kontinuirano provjeravati tijekom svih oblika nastave za koju su se studenti dužni pripremiti prema izvedbenom nastavnom planu. Tijekom nastave održat će se 2 međutesta/kolokvija te na kraju nastave završni ispit koji se sastoji od pisanog testa i usmenog ispita. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti, pristupanjem obveznim međutestovima i položenim završnim ispitom student stječe 5 ECTS bodova.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-D) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti najmanje 50% (25) ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Studenti koji sakupe 0-49,9% (0-24,9) ocjenskih bodova tijekom kolegija, stječu ocjenu F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovno upisati kolegij.
Tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova. Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka i izlascima na međuispite na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se:
a) međutest/kolokvij I održat će se u 8. tjednu nastave (24. travnja 2025.) - obuhvaća gradivo obrađeno do 23. 04. 2025. Međutest se sastoji od 50 pitanja s ponuđenim odgovorima. Svaki točan odgovor nosi 0,5 bodova. Prag prolaznosti je 27 točnih odgovora (54%). Na testu je moguće ostvariti do 25 bodova.
b) međutest/kolokvij II održat će se u 12. tjednu nastave (23. svibnja 2025.) - obuhvaća gradivo obrađeno do 21.05.2025. Međutest se sastoji od 50 pitanja s ponuđenim odgovorima. Svaki točan odgovor nosi 0,5 bodova. Prag prolaznosti je 27 točnih odgovora (54%). Na testu je moguće ostvariti do 25 bodova.
Student mora položiti oba međutesta/kolokvija. Svaki međutest/kolokvij ima jedan popravni rok za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili međutestovima/kolokvijima ili nisu skupili minimalni broj bodova ili nisu zadovoljni brojem prikupljenih bodova (tada se briše njegov prijašnji rezultat). Popravni rokovi održat će se po završetku nastave.
Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova)
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko NE može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 24,9 bodova nemaju pravo izlaska na završni ispit (ponovno upisuju kolegij sljedeće akademske godine).
Završni ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Student na završnom ispitu mora riješiti najmanje 55% pisanog testa i biti pozitivno ocijenjen na usmenom dijelu ispita. Način bodovanja na završnom ispitu prikazan je u Tablici 2.
Tablica 2. Način bodovanja na završnom pisanom (prag prolaznosti 55%) i usmenom ispitu
Pisani test Usmeni ispit
< 55%-neprolazno dovoljan = 15 - 18
55 – 59,99% = 10 dobar = 19 - 22
60 – 64,99% = 11 vrlo dobar = 23 - 126
65 – 69,99% = 12 izvrstan = 27 - 30
70 – 74,99% = 13
75 – 79,99% = 14
80 – 84,99% = 15
85 – 89,99% = 16
90 – 94,99% = 18
95 – 100% = 20
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća (bodovima stečenim tijekom nastave pridodaju se bodovi sa završnog ispita):
A = 90 - 100%
B = 75 - 89,9%
C = 60 - 74,9%
D = 50 - 59,9%
F = 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Merlin platformi.
Ishodi učenja
- upoznati se s ciljem kolegija
- prisjetiti se pravila u imenovanju živih organizama, među koje spadaju i mikroorganizmi
- grupirati bakterije i dati primjere bakterijske klasifikacije
- navesti čimbenike koji utječu na rast i razmnožavanje bakterija
Ishodi učenja
- opisati građu bakterijske stanice te usporediti građu gram-negativnih i gram-pozitivnih bakterija
- objasniti pojmove patogenost i virulencija
- povezati građu bakterijske stanice sa čimbenicima virulencije
- nabrojati čimbenike virulencije bakterija te ih povezati s patogenezom bakterijskih infekcija
- definirati bakterijski biofilm i opisati način njegova nastanka
- povezati biofilm s infekcijama i kliničkim neuspjehom antimikrobne terapije
- povezati biofilm s rezistencijom; objasniti pojam fenotipske rezistencije
Ishodi učenja
- nabrojiti i opisati sve faze bakterijskog rasta (opisati i objasniti krivulju bakterijskog rasta)
- definirati pojmove biocid, bakteriostatik, baktericidno, sterilizacija, sepsa, asepsa i antiseptik
- navesti i opisati način djelovanja fizikalnih i kemijskih sredstava na bakterijsku stanicu
- navesti postupke sterilizacije i dati primjere uporabe pojedinih postupaka u medicinskoj praksi
- nabrojiti i opisati postupke kontrole sterilizacijskih postupaka
- navesti i grupirati dezinficijense prema njihovom učinku i uporabi
Ishodi učenja
- povezati mikrobiotu s održavanjem zdravlja i uzrokovanjem bolesti
- navesti značajne uzročnike bolničkih infekcija
- grupirati virusna cjepiva i dati primjere pojedinih vrsta cjepiva
Ishodi učenja
- objasniti pojmove antibiotik, selektivna toksičnost, baktericidno i bakteriostatsko djelovanje, široko i uskospektralni antibiotik
- navesti osnovne mehanizme djelovanja antimikrobnih lijekova na bakterijsku stanicu
Ishodi učenja
- navesti osnovne mehanizme bakterijske rezistencije
- objasniti pojam antibiogram te interpretirati kategorije osjetljivosti (S, I, R)
- navesti sva tri načina horizontalnog prijenosa gena među bakterijama
- opisati svaki od navedenih načina
- dati primjere višestrukorezistentnih bakterija od medicinskog značenja
Ishodi učenja
- opisati mikromorfologiju i načine grupiranja gram pozitivnih kuglastih bakterije
- navesti čimbenike virulencije stafilokoka, streptokoka i enterokoka te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- raspraviti mikrobiološke postupke za identifikaciju stafilokoka, streptokoka, enterokoka
- opisati mikromorfologiju i načine grupiranja gram negativnih kuglastih bakterija
- navesti čimbenike virulencije najserija te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
Ishodi učenja
- opisati mikromorfologiju i karakteristike enterobakterija
- imenovati najznačajnije vrste koje uzrokuju crijevne infekcije
- navesti karakteristike salmonela te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- povezati put prijenosa salmonela s nastankom infekcije i mjerama nadzora
- navesti značajne višestrukorezistentne enterobakterije kao značajne uzročnike bolničkih infekcija
- navesti čimbenike virulencije pseudomonasa te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- raspraviti mogućnost antimikrobnog liječenja infekcija uzrokovanih pseudomonasom
- opisati način prijenosa legionela i povezati s infekcijama u čovjeka
Ishodi učenja
- navesti čimbenike virulencije za Corynebacterium diphteriae i povezati ih s infekcijom koju uzrokuju
- raspraviti mogućnost prevencije difterije
- opisati mikromorfologiju i načine grupiranja zavinutih bakterija (vibriona, kampilobaktera)
- opisati mikromorfologiju i čimbenike virulencije helikobaktera te ih povezati s infekcijom koju uzrokuju
- navesti specifičnosti laboratorijske dijagnostike Helicobacter pylori
- klasificirati spiralne bakterije u rodove i vrste
- navesti najznačajnije karakteristike i čimbenike virulencije te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
- raspraviti specifičnosti laboratorijske dijagnostike infekcija koje uzrokuju spirohete
- objasniti princip serološke dijagnostike; definirati titar protutijela
Ishodi učenja
- mikobakterija te raspraviti načine njihova prikazivanja (bojenja) i kultivacije
- navesti sve opisati građu obligatno patogene te najčešće oportunističke vrste mikobakterija
- sažeti najznačajnije dijagnostičke laboratorijske testove za dokaz tuberkuloze
- navesti lijekove prve linije za liječenje tuberkuloze
- grupirati bakterije ovisno u utjecaju kisika
- navesti enzime koji su odgovorni za bakterijsku anaerobiozu i navesti osobitosti koje ukazuju na anaerobnu infekciju
- opisati mikromorfologiju klostridija; prisjetiti se postupaka za prikazivanje bakterijskih spora; opisati patogenezu klostridijskih infekcija te raspraviti postupke mikrobiološke dijagnostike anaerobnih bakterija
- navesti karakteristike bacilusa te ih povezati s infekcijama koje uzrokuju
Ishodi učenja
- nabrojiti gljive od medicinskog značenja i povezati ih s infekcijama koje uzrokuju
- dati primjere najčešćih uzročnika mikoza
- navesti antimikotike i grupirati ih prema mehaniz mu djelovanja na gljivičnu stanicu
- opisati mehanizme rezistencije na antimikotike
Ishodi učenja
- opisati osnovne značajke i životni ciklus protozoa (Entamoeba, Giardia, Cryptosporidium, Trichomonas Plasmodium, Trypanosoma i Leishmania), opisati izvor infekcije, put prijenosa I bolesti koje izazivaju
- opisati osnovne značajke i životni ciklus plosnatih i oblih crva (Taenia, Echinococcus, Fasciola, Trichinella, Ascaris, Enterobius,Anisakis), opisati izvor infekcije, put prijenosa i bolesti koje izazivaju
- opisati i objasniti primjenu dijagnostičkih postupaka za razlikovanje pojedinih protozoa i crva
- opisati i razlikovati dijagnostičke oblike pojedinih protozoa i crva
- opisati mehanizam djelovanja protuparazitarnih lijekova
Ishodi učenja
- opisati građu virusa te ih grupirati u porodice ovisno o nukleinskoj kiselini koju sadrže i ostalim karakteristikama
- povezati viruse s infekcijama koje uzrokuju
- grupirati virusna cjepiva i dati primjere pojedinih vrsta cjepiva
- navesti virusne bolesti za koje postoji specifično liječenje
- nabrojiti i opisati mehanizam djelovanja najznačajnijih antivirusnih lijekova
- sažeto prikazati načine razmnožavanja virusa te izdvojiti korake u umnožavanju s mogućnošću primjene i djelovanja antivirusnih lijekova
Ishodi učenja
- opisati karakteristike, građu i način umnožavanja odabranih DNA virusa te ih povezati s infekcijom koju uzrokuju
- diskutirati patogenetske mehanizme u nastanku infekcija izazvanih DNA virusima
- grupirati viruse hepatitisa u porodice te navesti najznačajnije karakteristike i načine prenošenja
- navesti antigene HBV i njihovo značenje u dijagnostici hepatitisa B
- povezati viruse s infekcijama koje uzrokuju te mogućim posljedicama
- navesti dijagnostičke mogućnosti, specifičnu terapiju i prevenciju infekcija navedenim virusima
Ishodi učenja
- opisati karakteristike, građu i način umnožavanja odabranih RNA virusa te ih povezati s infekcijom koju uzrokuju
- opisati patogenezu specifičnih virusnih infekcja
- nabrojiti i izdvojiti najznačajnije načine prenošenja odabranih RNA virusa
- navesti dijagnostičke postupke u dokazivanju infekcija koje uzrokuju odabrani RNA virusi
- opisati karakteristike, građu i način umnožavanja virusa humane imunodeficijencije (HIV) te ga povezati s infekcijom koju uzrokuju
- nabrojiti najznačajnije načine prenošenja HIV-a
- navesti dijagnostičke mogućnosti, specifičnu terapiju i prevenciju infekcija navedenim virusima
Ishodi učenja
- nabrojiti razine sigurnosti mikrobioloških laboratorija s obzirom na stupanj infektivnosti mikroorganizama
- nabrojiti (i potkrijepiti primjerom) svih pet trenutaka (indikacija, prigoda) za primjenu vještine higijene ruku - provesti i primijeniti higijensko pranje ruku te utrljavanje alkoholnih pripravaka za ruke kroz 6 koraka
- navesti osnovna pravila ponašanja u mikrobiološkom laboratoriju
- nabrojiti i opisati osnovni mikrobiološki pribor i opremu
- pripremiti nativne i trajne mikroskopske preparate te izvesti jednostavna bakteriološka bojenja
- služiti se svjetlosnim mikroskopom za vizualizaciju bakterija
Ishodi učenja
- navesti izravne mikrobiološke postupke u dijagnostici infektivnih bolesti
- izvesti bojenje po Gramu, nabrojiti polikromatska bojenja koja se koriste u mikrobiologiji
- nabrojiti čimbenike neophodne za rast bakterija na umjetnim hranjivim podlogama
- navesti podjelu mikrobioloških hranilišta prema sastavu, konzistenciji i namjeni
- opisati postupke pripreme, kontrole kvalitete i sterilnosti mikrobioloških hranilišta
Ishodi učenja
- navesti i objasniti načine uzgoja bakterija
- definirati pojmove kolonija, miješana i čista kultura, sektor
- opisati morfologiju kolonija na čvrstim mikrobiološkim hranilištima
Ishodi učenja
- opisati načine identifikacije bakterija
- navesti klasifikaciju umjetnih podloga prema konzistenciji i namjeni, definirati pojmove diferencijalna,
selektivna, transportna hranilišta
- opisati princip rasta mikroorganizama na pojedninim selektivnim i diferencijalnim hranilištima
- opisati principe pojedinih biokemijskih reakcija te interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- samostalno izraditi disk-difuzijski antibiogram
- interpretirati rezultate antibiograma prema važećim EU standardima
- povezati nalaz antibiograma s antimikrobnom terapijom u kliničkoj praksi
- pregledati pripremljene dilucijske antibiograme i E-test te očitati rezultate
- definirati pojam MIK i MBK
Ishodi učenja
- nabrojiti i opisati sve faze bakterijskog rasta (opisati i objasniti krivulju bakterijskog rasta)
- definirati pojmove biocid, bakteriostatik, baktericidno, sterilizacija, sepsa, asepsa i antiseptik
- navesti i opisati način djelovanja fizikalnih i kemijskih sredstava na bakterijsku stanicu
- navesti i grupirati dezinficijense prema njihovom učinku, djelotvornosti i uporabi
- navesti postupke sterilizacije i dati primjere uporabe pojedinih postupaka u medicinskoj praksi
- nabrojiti i opisati postupke kontrole sterilizacijskih postupaka
- opisati princip različitih postupaka određivanja broja bakterija u uzorku
- opisati metode koje se koriste za procjenu mikrobiološke čistoće na pojedinim neživim površinama i materijalima te rukama
- definirati pojam indikatorskih mikroorganizama
Ishodi učenja
- izvesti testove za razlikovanje stafilokoka i streptokoka, interpretirati rezultate nakon provedenih testova
- imenovati najčešće uzročnike infekcija dišnog sustava
- dovesti u vezu bakterije s infekcijom koju uzrokuju
- samostalno uzorkovati obriske ždrijela i nosa
- samostalno odrediti vrstu najčešćih respiratornih uzročnika, prema mikroskopskom preparatu ili drugim značajkama
Ishodi učenja
- imenovati obligatno patogene enetrobakterije, odabrati selektivne i diferencijalne podloge za njihov uzgoj
- temeljem morfologije i biokemijskih testova prepoznati medicinski značajne enterobakterije
- opisati testove aglutinacije radi serotipizacije salmonela
- interpretirati rezultate pripremljenih antibiograma
- prepoznati neke od mehanizama rezistencije u enterobakterija temeljem fenotipskih testova
- diskutirati značenje rezistencije u kliničkoj praksi
Ishodi učenja
- dovesti u vezu bakterije s infekcijom koju uzrokuju
- samostalno izraditi mikroskopske preparate i prepoznati mikromorfologiju medicinski značajnih nefermentirajućih bakterija
- opisati principe postupaka i metoda koje koristimo u identifikaciji nefermentirajućih bakterija i interpretiirati rezultate nakon provedenih testova
Ishodi učenja
- imenovati patogene sporogene bakterije i objasniti postupke za njihovu identifikaciju
- opisati osnovne značajke anaerobnih bakterija i opisati načine kultivacije anaerobnih bakterija
Ishodi učenja
- opisati karakteristike uzročnika tuberkuloze te ih povezati s načinima dijagnostike
- imenovati medicinski značajne atipične bakterije
- navesti i objasniti postupke mikrobiološke dijagnostike bakterija iz roda Mycoplasma i Chlamydia
Ishodi učenja
- opisati karakteristike i razlike između kvasaca i plijesni te ih povezati s načinima mikrobiološke dijagnostike
- makroskopski i mikroskopski pregledati pripremljene gljivične kulture
- prepoznati i opisati morfologiju pojedinih gljiva temeljem makoroskopskih i mikroskopskih karakteristika
Ishodi učenja
- pripremiti mikroskopske preparate iz uzoraka stolice; usporediti vlastite rezultate s demonstracijskim
- prepoznati i opisati ciste pojedinih protozoa te jaja višestaničnih parazita
- u pripremljenim razmazima krvi i gustoj kapi prepoznati morfološke oblike plazmodija te izračunati visinu parazitemije
- pregledati formalinske preparate i opisati adultne oblike trakavica, metilja i oblih crva
- pregledati mikroskopske preparate pojedinih ektoparazita te diskutirati bolesti koje uzrokuju i načine prenošenja
Ishodi učenja
- diskutirati razlike između bakterije i virusa te ih povezati s mogućnostima laboratorijske dijagnostike virusnih infekcija
- nabrojiti izravne i neizravne mikrobiološke postupke u dijagnostici virusnih infekcija te raspraviti njihov izbor
- opisati laboratorijske postupke koji se koriste u dijagnostici odabranih DNA/RNA virusa
- objasniti pojmove osjetljivost i specifičnost seroloških testova
Ishodi učenja
- diskutirati laboratorijske postupke koji se koriste u dijagnostici odabranih DNA/RNAvirusa
- interpretirati nalaze serološke i molekularne dijagnostike odabranih virusnih infekcija
- opisati i diskutirati tipični profil nastanka protutijela na specifične antigene EBV nakon primarne infekcije
- interpretirati nalaze serološke i molekularne dijagnostike odabranih virusnih infekcija (CMV, HBV, HCV)
- opisati i interpretirati rezultate pripremljenih Western-blot testova u dijagnostici herpesvirusnih i parvovirusnih infekcija